DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 43 <-- 43 --> PDF |
vic u (16), najveći prinos smole primorskog bora u Francuskoj pada u starosti od 60 godina, odnosno, da premlada (ispod 30 godina) i prestara stabla daju malo smole {14). Malo je vjerojatno, da bi ovaj podatak mogao vrijediti i za ostale vrste borova i za sve stojbine. Međutim, vjerojatno je, a se krivulja tečajnog godišnjeg prinosa smole po svome obliku poklapa sa krivuljom tečajnog gromadnog prirasta, i da ta dva tečajna prirasta zajedno kulminiraju, ili eventualno, da kulminacija tečajnog prinosa smole nešto zaostaje za kulminacijom tečajnog gromadnog prirasta iste vrste bora na istom bonitetu. — Sve ovo trebalo bi istom ispitati. Osnovno je, da se smolarenjem obuhvati onaj period starosti stabala, kada će se ostvariti proizvodnja najveće vrijednosti, t. j . da se period stvarnog smolarenja svake pojedine sastojine poklapa sa periodom najvećeg prinosa smole, kojega se može postići uz ostvarenje općeg cilja gospodarenja. Na temelju podataka o tečajnom godišnjem prinosu smole pojedine vrste bora, za srednje stablo svakog dobnog razreda, na svakom pojedinom stojbinskom bonitetu i pripadajućeg normalnog broja borovih stabala po 1 ha, treba tačno ustanoviti najpovoljniju ophodnju, kod koje će trajno godišnje po 1 ha cijele gospodarske jedinice biti proizvedena najveća količina smole. Radi primjera, navest ćemo takav jedan obračun, koji se ne temelji na ustanovljenim (zbiljnim), nego na proizvoljnim podacima, ali su ti podaci u skladu sa opće poznatim činjenicama, i to: a) da do neke izvjesne starosti stabala, godišnji prinos smole po stablu raste, a potom pada; b) da je broj stabala po 1 ha kod nižih dobnih razreda veći, i da se od početka do kraja smolarenja glavne sastojine (VI. dobni razred i viši) broj stabala smanjuje samo radi mortaliteta {sa bespravnom sječom stabala), a u ovom primjeru je uzeto, da to smanjenje iznosi oko 1% godišnje; — i c) da turnus smolarenja sada traje 8 godina, a dugoročno razdoblje smolarenja 32 godine, od čega na samo zarezivanje otpada 28 godina. Proizvcljn; podaci, {koje za konkretne gospodarske jedinice odnosno bonitete treba ustanoviti), jesu: Broj stabala, Normalan broj Godišnji prinos Dobni koji se ne Broj stabala, stabala zrelih smole po razred smije smola-koji se smolari za smolarenje 1 stablu kg riti (oko 20%) 31—40 400 80 320 0,80 41—50 360 70 290 2,10 51—60 325 65 260 3,20 61—70 290 60 230 2,80 71—80 260 55 205 2,30 81—90 230 50 180 1,70 Iz ovih se podataka vidi, da na početku smolarenja broj stabala, koje se može smolariti, postepeno opada, a godišnji prinos smole po 1 stablu se povećava, ali je povećavanje godišnjeg prinosa smole po 1 stablu srazmjerno veće od smanjivanja broja stabala, koja se smolare. — Na kraju, pak, razdoblja smolarenja smanjuje se i broj smolarenih stabala i godišnji prinos smole po 1 stablu. Ako se u ovakvoj gospodarskoj jedinici sa normalnim rasporedom dobnih stepena sa smolarenjem počne u 41-oj godini, a završi u 72-oj godini, t. j . ako razdoblje smolarenja traje 28 + 4 = 32 godine, tada bi prosječni trajni godišnji prinos smole po 1 ha cijele gospodarske jedinice iznosio: [(290 X 2,1 X 9) + {260 X 3,2 X 9) + (230 X 2,8 X 9) + (215 X 2,5 X 1)] : = 19303 : 72 = 268 kg smole. |