DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 46 <-- 46 --> PDF |
borovih stabala, u kojemu treba uzeti u obzir i opseg bespravnih sječa; za stabla ispod taksacione granice treba ustanoviti odnos njihovog stvarnog stanja prema predvidivom normalnom stanju, te u vezi s time istaknuti očekivano uraštanje stabala u sastojinu unutar prvog uređajnog razdoblja (pojedine ophodnjice). Izjednačenost godišnjih prinosa smole po mogućnosti trebalo bi da se ostvari na području eijele Dalmacije, tako, da to područje u pogledu smolarenja bude jedna cjelina. Prema inventurnim podacima izgleda, da na cijelom području Dalmacije, ukupno gledavši, ne postoji velika razlika između stvarnog i normalnog stanja. Drvne zalike su općenito nešto niže nego bi morale biti, a tanji debljinski razredi su nešto više zastupljeni nego deblji. Ostvarenje normalnog stanja za područje cijele Dalmacije ukupno, moglo bi se vjerojatno ostvariti u dosta kratkom razdoblju, i po svoj prilici ne bi trebalo da traje dulje od uređajnog razdoblja (16 godina). Ostvarivanje pak normalnog stanja za svaku pojedinu šumariju posebno, sigurno bi većinom trajalo dulje. Dosada nije ustanovljeno, koja bi normalna (uravnotežena) drvna za liha u pojedinim stojbinskim bonitetima za alepski i dalm. crni bor trebala da bude kod jednodobnih sastojina, niti kod šuma prebornog tipa. U tom pogledu nisu vršena nikakva ispitivanja. Prema premjer bi nekoliko privatnih sastojina alepskog bora prebornog tipa na području otoka Hvara, smatram, da bi uravnotežena drvna zaliha na 1 ha srednjeg boniteta i malog mortaliteta, odnosno uravnoteženi broj stabala po debljinskim razredima trebao približno da bude: Debljinski razred Stanje nakon 10—15 16—20 21—25 26—30 31—35 36—40 Svega izvršene sječe centimetara broj stabala 165 70 37 23 15 10 320 m3 6,5 7,1 7,8 8,6 9,5 10,5 50 Ubrzano povećanje broja stabala u tanjim debljinskim razredima, kao karakteristično obilježje prebornih šuma, u skladu je sa Liocourto v i m zakonom. Drvna masa je malena, jer su stabla srazmjerno jako niska. Međutim, to je osobina alepskog bora. Ispod borova nalazi se zakržljala makija, koja zajedno sa borom tlo ne samo da štiti od erozije, nego ga i meliorira. Drvna masa ove makije je dosta malena i kreće se obično oko 5—10 m3 po 1 ha. Potrebno je za svaki stojbinski bonitet, za sve borove sastojine, koje imaju isti cilj gospodarenja i približno isti postotak mortaliteta posebno ustanoviti uravnoteženu drvnu zalihu i uravnoteženi broj stabala. Treba istražiti najpovoljniju strukturu šume u svrhu ostvarenja gospodarskog cilja. Pritom treba držati na umu, da je broj stabala najvariabilniji elemenat strukture, i da broj stabala uvijek treba posmatrati sa ostalim činiocima strukture (10), a da se sa uređenjem ovih šuma broj stabala treba što više da ustali. Osim toga treba uzeti u obzir, da se bor, kao svjetlozahtjevajuća vrsta, ne može sam prirodno pomlađivati, ako nema dovoljno svjetla. To je jedan od glavnih razloga, da na 1 ha ne može biti veća bo |