DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 47     <-- 47 -->        PDF

rova drvna masa i veći broj borovih stabala kod prebornog načina gospodarenja.


U stvarnim prebornim šumama broj stabala od debljih prema tanjim
debljinskim razredima redovno ne će rasti pravilno i dovoljno ubrzano,
nego će se u pojedinim debljinskim razredima pojavljivati visci ili manjci.


Za sastav dugoročne osnove smolarenja jedan od najvažnijih podataka
jest broj i dimenzije (starost) borovih stabala, a ne njihova ukupna drvna
masa, jer za ocjenu mogućeg prinosa smole prvenstveno služi broj stabala
i njihove dimenzije (starost)


U svrhu uspostavljanja godišnje potrajnosti i postignuća maksimalne
proizvodnje smole u jednodobnim i prebornim borovim šumama, potrebno
je učiniti slijedeće:


— odmah, uz potrebna ograničenja, uvesti u smolarenje sva stabla,
koja su za smolarenje već dozrela, a koja unutar prvog razdoblja smolarenja
dolaze na red za sječu;


— iza toga., svakogodišnje ili u turnusima, uz potrebna ograničenja
uvoditi u smolarenje ona stabla, koja naknadno dozriju za smolarenje, a
koja će u nastupajućem razdoblju smolarenja doći na red za sječu.
Uvođenje stabala u smolarenje ovisno je o načinu gospodarenja.
U svrhu što lakšeg i sigurnijeg utvrđivanja stabala, koja u određeno
vrijeme u prebornim šumama dolaze na red za smolarenje, najpovoljnije
je, da je širina debljinskih razreda takova, da za trajanja jedne ophodnjice
(8 godina) sva stabla svakog debljinskog razreda pređu u slijeeći viši. —
M i 1 e t i ć ovaj način rasporeda debljinskih razreda naziva »Feketeovi
debljinski razredi jednakog vremena prelaza« (10). Ispravnije bi bilo, da
ih se označi »debljinski razredi jednakog vremena zadržavanja« (11), jer
je vrijeme prelaza kraće od vremena zadržavanja svakog pojedinog razreda,
koje u ovom slučaju dolazi u obzir. Širina ovakvih debljinskih razreda
nije jednaka u jednoj istoj sastojini, niti je jednaka na različitim stojbinskim
bonitetima. U jednoj te istoj sastojini širina ovih debljinskih razreda
smanjuje se od debljih stabala (sa maksimalnim prirastom u debljinu)
prema tanjima. Na boljim bonitetima njihova širina je veća, nego na slabijim.
O načinu ustanovljivanja širine debljinskih razreda govorit će se
u slijedećem poglavlju.


Ako su na pr. uređajnim elaboratom obuhvaćena sva stabla, koja za vrijeme od
2 turnusa smolarenja (2 ophodnjice) treba da dođu na red za smolarenje, tada bi u
jednoj približno normalnoj prebornoj sastojini, uz primjenu ovakvog rasporeda debljinskih
razreda, trebalo da bude najmanje sedam debljinskih razreda. Prva dva
isteka jedne odnosno dvije ophodnjice. Treći debljinski razred obuhvaćat će stabla,
koja su dozrela za smolarenje »na mrtvo«, ali će se stvarno odmah smolariti »pa
mrtvo« samo proredni materijal, koji se ima posjeći nakon isteka jedne ophodnjice.
Četvrti debljinski razred obuhvaćat će stabla, koja su sada dozrela za smolarenje »na
živo«. Međutim, jedan dio stabala ovog debljinskog razreda bit će posječen nakon
isteka jedne ophodnjice (8 godina), drugi dio stabala bit će posječen nakon isteka dvije
ophodnjice, treći nakon isteka tri ophodnjice, a samo mali broj stabala doći će u sedmi
debljinski razred, t. j . samo će se ta stabla stvarno moći smolariti »na živo« kroz puna
četiri turnusa smolarenja. Sva ostala stabla ovog debljinskog razreda smolarit će se
sa raznim intenzitetima, u prelazima od smolarenja »na živo« do smolarenja »na
mrtvo«. Peti debljinski razred obuhvatiti će stabla, koja će se dijelom moći smolariti
jednu ophodnjicu, a dijelom dvije odnosno tri ophodnjice. Prema tome sva ova stabla
smolarit će se samo na prelazima od smolarenja »na živo« do smolarenja »na mrtvo«.