DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Šesti debljinski razred obuhvaćat će stabla, koja će se dijelom moći smolariti samo jednu ophodnjicu, a dijelom dvije ophodnjice. a sedmi d°b1i aski razred 3-bchvać"* će stabla, koja će se u cijelosti smolariti samo jednu ophodnjicu, nakon čega bi se trebala posjeći. Prema tome stabla sedmog debljinskog razreda trebaju se smolariti samo »na mrtvo«. Stabla drugog odnosno prvog debljinskog razreda nakon dozrijevanja za smolarenje, t. j . nakon njihova prelaza u treći debljinski razred smolarit će se u principu na isti način, kao stabla, koja se sada nalaze u trećem debljinskom razredu, a nakon njihova prelaza u četvrti debljinski razred smolarit će se isto kao stabla sadašnjeg četvrtog razreda. U prebornim šumama, u kojima se sječa vrši svake godine (ophodnjica = 1 godina), teško bi se mogla provesti veća diferencijacija u intenzitetu smolarenja (»na mrtvo — na živo«) za stabla, koja su već dozrela za smolarenje, iako bi to trebalo učiniti obzirom na pridolaženje stabala za sječu, ali će se svakako u tim šumama morati svake godine uvoditi u smolarenje nova stabla, koja istom dozrijevaju za smolarenje. Bilo bi preporučljivo, premda se za to još nema iskustva, da se stabla iz najjačeg debljinskog razreda, ako su velike životne snage i velike smolovitosti, iako su dozrela za sječu i smolarena možda već puna četiri turnusa (ili manje), ostave na panju d dalje se smolare, a namjesto njih da se posijeku druga tanja, ali slabo smolovita stabla. Ovo bi se trebalo primijenit´ i na sva ostala smolcvi.ta stabla iz tanjih debljinskih razreda, koja bi po planu trebalo posjeći prije, nego dođu u najjači debljinski razred. Na taj način, postepeno bi se vršda selekcija smolovltih stabala. Kod jednodcbnih borovih sastojina temelj za uvođenje dozrelih stabala u smolarenje jest površina, starost i vrijeme sječe bilo međuprihoda ili glavnog sječivog prihoda. Ako je izvršeno usklađivanje dobnih razreda sa ophodnjlcom, i ako je raspon dobnih razreda 8 godina, a ophodnja je 72 godine, tada bi trebalo da ukupno bude 9 dobnih razreda. Za šest posljednjih dobnih razreda (225—72 god.) mora biti utvrđeni sječni red usklađen sa planom smolarenja. koje se mora provoditi prema napređ navedenim načelima. Smolarenje prorednog materijala »na mrtvo« počelo bi se nakon što stabla uz konkretne uvjete postanu zrela za smolarenje »na mrtvo«, a to bi bilo po svoj prilici u 25-oj (četvrti dobni razred) ili u 33-oj godini sedmi, osmi i deveti dobni razredi obuhvaćali bi stabla, koja su dozrela za smolarenje »na živo«. Stabla VI. dobnog razreda dolazila bi na red za sječu za 32 god´ne, te bi se prema tome mogla smolariti puna četiri turnusa (»na živo«); — stabla VII. dobnog razreda mogla bi se smolariti 3 turnusa; — stabla VIII. dobnog razreda smolarila bi se 2 turnusa, a postojeća stabla IX. dobnog razreda samo jedan turnus (»na mrtvo«). Sva sada već dozrela stabla za smolarenje trebalo bi odmah, uz potrebna ograničenja, uvesti u smolarenje, i smolariti ih sa odgovarajućim intenzitetom tako, da do njihove sječe budu potpuno ismolarena. Sa smolarenjem stabala iz najnižih dobnih razreda trebalo bi početi nakon njihova prelaza u onaj dobni razred, čija su stabla uz konkretne uvjete zrela za smolarenje »na mrtvo« i(proredni materijal), odnosno »na živo« (glavni prihod). Poznat je način uređenja jednodobnih borov´h sastojina u Francuskoj, te ga je moguće primijeniti i kod nas uz izvjesno pr.lagođenje na naše specifične prilike. Uređenje ovih šuma ustvari je dosta jednostavno spram uređenja prebornih šuma. » Kod jednodobnih sastojina na dobrim stojbinskim bonitetima oko 15—20*Vo stabala iz glavne sastojine, t. j . oko 40—50 stabala po 1 ha moralo bi ostati neismolareno sve do naplodnog sijeka, a tada bi se kroz 8 godina ;pomladno razdoblje) ismolarilo ta stabla »na živo — na mrtvo«. Iskustvo pokazuje, da je ovoliki broj stabala alepskog bora po 1 ha dovoljan, da naplodi površinu. Međutim, ako kroz pomladno razdoblje naplođivanje ove površine ne bi uspjelo, tada se sječa ovih sjemenjaka ne bi smjela izvršiti sve do konačnog i potpunog naplođenja cijele površine. Uz primjenu ovakvog rasporeda debljinskih (dobnih) razreda, uvođenje dozrelih stabala u smolarenje postaje srazmjerno dosta jednostavno. Ako se zbiljni raspored debljinskih (dobnih) razreda jako razlikuje od uravnoteženog ((normalnog) stanja, tada bi trebalo širinu debljinskih razreda (sječni red) tako podesiti, da se nakon isteka nekog određenog vremena, na pr. nakon isteka prvog smolarskog razdoblja po mogućnosti, što više ostvari uravnoteženi raspored debljinskih dobnih) razreda. |