DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 51 <-- 51 --> PDF |
cm, t. j . treba bušiti stabla, čiji je prsni promjer tanji od P« za 12—20 godišnji periodični prirast; — radi ustanovljenja graničnih promjena i prirasta IV-og debljinskog razreda ai as treba bušiti stabla prsnog promjera [Ps—{& + a» + as + —)] do [Ps — (a? + ae + —)] 2 2 cm, — itd. Ovaj sistem bušenja stabala Presslerovim svrdlom u prebornim šumama trebalo bi primijenjivati kod sastojina, koje služe uglavnom za pokriće potreba društva sa drvnim sortimentima. Bilo bi dobro, ako bi se moglo ustanoviti i uzeti u obzir eventualno smanjenje prirasta drvne mase, koje nastaje radi smolarenja stabala. Prema istraživanjima O u d i n-a, smanjenje prirasta kod smolarenja stabala sa 1—2 bjeljenice iznosi 10—15%. Međutim, neki autori tvrde, da smolarenje ne samo da ne slabi prirast smolarenih stabala, nego čak i povećava, jer da traumatsko povređivanje kambija povećava životnu energiju stabala (16). Međutim, ako uslijed smolarenja stabala dolazi do smanjenja prirasta drvne mase, to nema naročito značenje za potrajnost smolarenja, jer osnovica potrajnosti smolarenja jest broj stabala po 1 ha, koja su dozrela i onih, koja će svake ophodnjice dozreti za smolarenje, a ne njihova drvna masa prilikom sječe. Većina postojećih borovih šuma u Dalmaciji nalazi se u neuravnoteženom stanju, bilo po drvnoj zalihi ili po rasporedu debljinskih (dobnih) razreda. Vrijeme potrebno za postignuće uravnoteženog (normalnog) stanja dosta ovisi o cilju gospodarenja. N Kod borovih sastojina (jednodobnih i prebornih), koje ne služe uglavnom za redovno podmirivanje potreba društva na drvetu, a postojeća drvna zaliha svake pojedine sastojine je manja od normalne zalihe, (što je dosta čest slučaj), vrijeme potrebno za ostvarenje normaliteta treba da bude po mogućnosti što kraće. U tom slučaju, žrtve, koje se čine radi vršenja štednje u svrhu povećanja postojećih drvnih zaliha, nadoknađuju se sa povećanim prinosima smole. Prosječno se može uzeti, da po svakom kubiku drvne mase od stabala većeg promjera od 30 cm, koja se radi gornjih razloga na vrijeme ne posijeku, svake godine se povećava prinos smole za cea 3 kg, a po svakom kubiku drvne mase od stabala tanjih od 30 cm, za cea 1,8 kg smole. Kod borovih sastojina (jednodobnih i prebornih), koje ne služe uglavnom za podmirenje potreba društva sa drvetom, a postojeća drvna zaliha svake pojedine sastojine je veća od normalne (uravnotežene) zalihe, potrebno je po mogućnosti što prije ostvariti normalitet, jer povećana drvna zaliha, ili bolje rečeno povećani broj stabala po 1 ha, smanjuje prinos smole po jedinici površine, a osim toga onemogućuje prirodno pomlađivanje bora. Kod borovih sastojina, koje služe uglavnom za podmirivanje potreba društva sa drvetom, ostvarenje normaliteta za svaku pojedinu sastojinu morat će se izvršiti u nekom srazmjerno duljem razdoblju, da bi na taj način vršenje štednje, odnosno povećano trošenje postojećih zaliha bilo raspoređeno na veći broj godina. Prema inventurnim podacima, na području cijele Dalmacije nešto pretežu mlađe sastojine bora nad starijim. Ovi podaci, doduše, nisu po |