DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 52 <-- 52 --> PDF |
uzdani, jer su i preborne šume uvrštene u jednodobne sastojine, ali su dosta vjerojatni. U tom slučaju, da bi se postigao normalitet, trebalo bi vršiti sječe i nedozrelih borovih sastojina, što međutim, pretstavlja dvostruki gubitak za narodnu privredu, i to: na prirastu drvne mase i na prinosu smole. Pošto je, prema podacima, površinska razlika između mlađih (do 36 godina) i starijih sastojina (preko 36 godina) dosta malena, sječu nedozrelih jednodobnih borovih sastojina trebalo bi vršiti samo u slučaju, ako je njihovo opće stanje slabo (sastojine slabog obrasta, zaražene od nametnika itd.). Tačan poredak dobnih (debljinskih) razreda na području cijele Dalmacije, za privatne i državne šume, treba istom ustanoviti, a šume prebornog tipa pritom se mora izdvojiti. Ustanovljenje etata (glavnog sječivog prihoda) za jednodobne sastojine za svaku pojedinu godinu (period) srazmjerno je dosta jednostavno, a njegovo obilježavanje na terenu lagano i točno, jer je površina glavni regulator etata. Glavni sječivi prihodi svake pojedine godine prostorno su razgraničeni i međusobno razdijeljeni. Kod izbora stabala za sječu prilikom proreda ili oplodnih sječa treba voditi računa o smolovitosti stabala (sjemenjaka), t. j . potrebno je držati se principa, koji je već napred izložen, u svrhu što boljeg ostvarenja postavljenog cilja gospodarenja sa borovim sastojinama. Kod prebornih šuma iskorišćavanje se ne vrši u prostornom redu, kao kod jednodobnih sastojina. Na istoj površini uporedo rastu stabla, koja sačinjavaju etate iz više vremenskih perioda, i veoma ih je teško međusobno razlučiti i posebno obilježiti. Međutim, razlučivanje stabala prema pripadnosti po etatima potrebno je izvršiti radi uvođenja planskog smolarenja, a naročito radi primjene odgovarajućeg intenziteta smolarenja. To je jedan od najvažnijih i najtežih zadataka. Utvrđivanje pripadnosti stabala u prebornim šumama po etatima ovisno je o tome, da li se šuma nalazi u približno uravnoteženom stanju ili ne, o mogućnosti iskorišćenja drvne mase, te o duljini razdoblja u kome se želi ostvariti uravnoteženo stanje. Za svaki stojbinski bonitet približno sličnog mortaliteta stabala, a razlučeno prema cilju gospodarenja, mora se ustanoviti uravnoteženo stanje (broj stabala po debljinskim razredima), te se za svaku zbiljnu sastojinu prema njenom sadašnjem stanju mora utvrditi, u kojem se vremenskom razdoblju ima ostvariti uravnoteženost, ako ona ne postoji. Ako stvarni broj stabala u nekoj prebornoj šum1! u III. do VII. đebljinskog razreda iznosi S. III. do S. VIS., te se jako ne razlikuje od normalnog broja stabala u istim debljinskim razredima (N. III do N. VII), odnosno ako je N. VII < S. VI, N. VI. < S. V, JNT. V < S. IV i N. IV < S. III, tada se uspostavljanje uravnoteženog stanja većinom može ostvariti nakon jedne ophođnjice. Ako to nije slučaj, tada će uspostavljanje uravnoteženog stanja trajati dulje, i to srazmjerno diferenciji gornjih veličina. U prvom slučaju, t. j . ako se u nekoj zsbiljnoj šumi broj stabala u svakom pojedinom debljinskom razredu, koji su raspoređeni po Feketeu (debljinski razredi jednakog vremena zadržavanja), jako ne razlikuju od normalnog stanja, a uspostavljanje uravnoteženost; se ima izvršiti u roku od jedne ophođnjice, te ako mortalitet stabala u toku jedne ophođnjice iznosi pC*/o, tada etat prve ophođnjice sačinjava slijedeći broj stabala iz svakog pojedenog đebljinskog razreda, čija su stabla dozrela za smolarenje: |