DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 52     <-- 52 -->        PDF

uzdani, jer su i preborne šume uvrštene u jednodobne sastojine, ali su
dosta vjerojatni. U tom slučaju, da bi se postigao normalitet, trebalo bi
vršiti sječe i nedozrelih borovih sastojina, što međutim, pretstavlja dvostruki
gubitak za narodnu privredu, i to: na prirastu drvne mase i na prinosu
smole. Pošto je, prema podacima, površinska razlika između mlađih
(do 36 godina) i starijih sastojina (preko 36 godina) dosta malena, sječu
nedozrelih jednodobnih borovih sastojina trebalo bi vršiti samo u slučaju,
ako je njihovo opće stanje slabo (sastojine slabog obrasta, zaražene od
nametnika itd.). Tačan poredak dobnih (debljinskih) razreda na području
cijele Dalmacije, za privatne i državne šume, treba istom ustanoviti, a
šume prebornog tipa pritom se mora izdvojiti.


Ustanovljenje etata (glavnog sječivog prihoda) za jednodobne sastojine
za svaku pojedinu godinu (period) srazmjerno je dosta jednostavno, a
njegovo obilježavanje na terenu lagano i točno, jer je površina glavni
regulator etata. Glavni sječivi prihodi svake pojedine godine prostorno su
razgraničeni i međusobno razdijeljeni. Kod izbora stabala za sječu prilikom
proreda ili oplodnih sječa treba voditi računa o smolovitosti stabala
(sjemenjaka), t. j . potrebno je držati se principa, koji je već napred izložen,
u svrhu što boljeg ostvarenja postavljenog cilja gospodarenja sa borovim
sastojinama.


Kod prebornih šuma iskorišćavanje se ne vrši u prostornom redu, kao
kod jednodobnih sastojina. Na istoj površini uporedo rastu stabla, koja
sačinjavaju etate iz više vremenskih perioda, i veoma ih je teško međusobno
razlučiti i posebno obilježiti. Međutim, razlučivanje stabala prema
pripadnosti po etatima potrebno je izvršiti radi uvođenja planskog smolarenja,
a naročito radi primjene odgovarajućeg intenziteta smolarenja. To
je jedan od najvažnijih i najtežih zadataka.


Utvrđivanje pripadnosti stabala u prebornim šumama po etatima
ovisno je o tome, da li se šuma nalazi u približno uravnoteženom stanju
ili ne, o mogućnosti iskorišćenja drvne mase, te o duljini razdoblja u kome
se želi ostvariti uravnoteženo stanje.


Za svaki stojbinski bonitet približno sličnog mortaliteta stabala, a
razlučeno prema cilju gospodarenja, mora se ustanoviti uravnoteženo stanje
(broj stabala po debljinskim razredima), te se za svaku zbiljnu sastojinu
prema njenom sadašnjem stanju mora utvrditi, u kojem se vremenskom
razdoblju ima ostvariti uravnoteženost, ako ona ne postoji.


Ako stvarni broj stabala u nekoj prebornoj šum1! u III. do VII. đebljinskog
razreda iznosi S. III. do S. VIS., te se jako ne razlikuje od normalnog broja stabala
u istim debljinskim razredima (N. III do N. VII), odnosno ako je N. VII < S. VI,


N. VI. < S. V, JNT. V < S. IV i N. IV < S. III, tada se uspostavljanje uravnoteženog
stanja većinom može ostvariti nakon jedne ophođnjice. Ako to nije slučaj, tada će
uspostavljanje uravnoteženog stanja trajati dulje, i to srazmjerno diferenciji gornjih
veličina.
U prvom slučaju, t. j . ako se u nekoj zsbiljnoj šumi broj stabala u svakom pojedinom
debljinskom razredu, koji su raspoređeni po Feketeu (debljinski razredi jednakog
vremena zadržavanja), jako ne razlikuju od normalnog stanja, a uspostavljanje
uravnoteženost; se ima izvršiti u roku od jedne ophođnjice, te ako mortalitet stabala
u toku jedne ophođnjice iznosi pC*/o, tada etat prve ophođnjice sačinjava slijedeći broj
stabala iz svakog pojedenog đebljinskog razreda, čija su stabla dozrela za smolarenje: