DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 58 <-- 58 --> PDF |
sredini trebalo ostavljati po 1—2 borova stabla-sjemenjaka. Ukupna površina svih okruga zajedno, u toku jedne ophodnjice (8 godina), trebala bi za alepski bor iznositi oko 10% cijele površine. Na taj način bit će stvarane grupe stabala približno jednake starosti. Sistematsko provođenje sječa na okruge predstavljalo bi neki prelaz od prebornih k oplodnim sječama, ali bi mladik na ovim okruzima, radi njihove srazmjerno malene površine bio manje izvrgnut štetnim utjecajima vjetrova, sunca itd., odnosno njihova zaštita bila bi bolja, nego kod oplodnih sječa, koje bolje odgovaraju vrstama drveća sa velikim zahtjevima na svjetlu. Smolarenje borovih šuma na slabijim bonitetima (slabijim tlima na višim položajima) trebat će prilagoditi sa ovim načinom sječe na okruge. Stabla na izvjesnom broju okruga pripadati će etatu određene ophodnjice. Na taj način raspodjela stabala po etatima postala bi nešto lakša, jer bi postala vezana za površinu, odnosno za veliki broj malih površina, koje su međusobno ispremješane. Možda bi se mogao primjeniti neki sistem raspodjele ovih površina, u približnom obliku šahovske ploče, uz određenu veličinu i broj ovih površinica. Veličina ovih površinica bila bi ovisna o visini stabala, a njihov broj o površini sastojine, i o prosječnoj starosti najjačeg debljinskog razreda. 9. Obnova sastojina (uraštanje stabala.u sastojiu) jest jedan od najvažnijih činilaca za osiguranje potrajnosti borovih sastojina i njihovog smolarenja. Obnova jednodobnih borovih sastojina vrši se putem oplodne sječe. Međutim, poseban je problem obnova borovih sastojina, u kojima se kao prizemni dio nalazi gusta (većinom zakržljala) makija, što je kod alepskog bora dosta čest slučaj. Sječa makije prilikom oplodne sječe bora nije dovoljna mjera, kojom bi bili stvoreni povoljni uvjeti za pomlađivanje bora, jer makija ima veliku izbojnu snagu iz panja, te borov podmladak većinom bude odmah ugušen. Na području šumarije Hvar vrše se pokusi obnove ovakvih borovih sastojina krčenjem makije i obradom tla na okruge veličine od 1 — 50 m2. Povoljne rezultate su dali okruži veličine 6—15 m2, čija udaljenost od susjednih borovih stabala iznosi do cea 2,5 visine tih stabala, i to kako u pogledu prirodnog naplođivanja borova, tako i u financijskom pogledu. Veličina ovih okruga ovisna je o visini makije, te o uvjetima krčenja i obrade tla, uz nastojanje, da utrošak radne snage bude što manji. Da se osigura potpuna obnova ovakvih borovih sastojina, potrebno je dijelom iskrčiti i obraditi oko 15% cjelokupne površine, t. j . na 1 ha treba da bude oko 150 ovakovih okruga prosječne veličine 10 m2. Krčenje i obradu tla treba vršiti prilikom vršenja naplodnog sijeka, a na rubovima makija (gariga) uz granicu borovih sastojina, po mogućnosti što prije, a nakon što rubna stabla počnu rađati sjemenom. Kod prebornih šuma glavni nosilac potrajnosti jest obnova i uraštanje stabala u sastojinu. Prema tome, održavanje potrajnosti prebornih šuma i potrajnosti njihovog smolarenja zahtijeva, da se siječe najviše onoliko stabala, koliko ih je uraslo u glavnu sastojinu, ako zbiljno stanje šume približno odgovara njenom uravnoteženom stanju, a u smolarenje da se redovno uvodi najviše onoliko stabala, koliko ih je preraslo iz II. u III. debljinski razred, nakon što su uvedena u smolarenje već dozrela stabla, |