DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 59 <-- 59 --> PDF |
s tim, da se intenzitet smolarenja mora uskladiti sa vremenom sječe svakog pojedinog stabla, ili grupe stabala (okruži). Ovo bi bilo u skladu i sa tvrdnjom K1 e p c a (3), da se »kao regulator izračunatog intenziteta preborne sječe može upotrebiti i priliv (uraštanje) stabala u sastojinu, jer je u uravnoteženoj prebornoj sastojini priliv stabala jednak broju stabala, koja se u sastojini sijeku«. Prema tome, prilikom uređivanja ovih šuma treba posvetiti odgovarajuću pažnju stablima ispod taksacione granice: njihovom stanju, uzgoju i razvitku. I u prebornim šumama alepskog bora često se događa, da prizemna zakržljala makija ometa pomlađivanje bora. U tom slučaju mora se krčenjem i obradom tla na okruge, kako je to već navedeno, pomagati prirodno pomlađivanje bora. Iza svake sječe (početkom ophodnjice) potrebno je iskrčiti i obraditi oko 200 do 250 m2 zemljišta po 1 ha, odnosno oko 2 — 2,5% od cijele površine, ako je ophodnjica 8 godina. Kod dulje ophodnjice ovaj postotak mora biti srazmjerno veći. Kod sječe na okruge ovo krčenje i obrada tla vezano je uz mjesto sječe. U tom slučaju iskrčena i obrađena površina mora iznositi oko 15—20% od površine okruga sječe. Osiguranje ovih mjera zahtijeva odgovarajuća financijska sredstva, koja moraju biti osigurana iz smolarenja, kao glavnog i redovnog njihovog prihoda. U prebornim šumama, sa prosječnom sadašnjom zbiljnom drvnom zalihom, približno se može smolariti oko 50 stabala po 1 ha, čiji prosječni godišnji prinos smole iznosi oko 125 kg. Prinos smole u toku jedne ophodnjice (turnusa) iznosi oko 900 kg po 1 ha. Svake ophodnjice, pak, mora se iskrčiti i obraditi oko 225 m2 zemljišta po 1 ha, čiji troškovi obrade iznose oko 4500 dinara (bez društvenih obaveza). Da bi se osigurala ova svota (zajedno sa sadašnjim društvenim obavezama), potrebno je da se po svakom kilogramu proizvedene smole u državnim šumama ulaže oko 8 dinara (odnosno 40% od troškova za krčenje i obradu 1 m2 zemljišta bez društvenih obaveza), a u privatnim šumama 3 dinara, u poseban fond, koji bi služio isključivo u ovu svrhu. Iz ovog fonda vršila bi se obnova svih borovih šuma, koje se smolari, bez obzira na vlasništvo, ali bi se privatnim vlasnicima plaćalo samo dio uobičajene zarade (na pr. oko 60"Vo), tako da preostali dio ovih troškova snose samo vlasnici, a ni društvene obaveze na te radove ne bi se trebalo plaćati, jer ih izvode sami vlasnici šuma u svoju korist, a samo pod kontrolom državnih organa. Na taj način bila bi osigurana financijska sredstva za obnovu smolarenih borovovih šuma. Sa uređajnim elaboratom trebalo bi propisati sve mjere, koje bi se morale provoditi u svrhu osiguranja obnove smolarenih borovih sastojina. Osim navedenih mjera, trebalo bi propisati i zabranu paše kroz određeno vrijeme. Uprebornim šumama na slabim stojbinskim bonitetima zabrana paše morala bi biti permanentna. Na boljim bonitetima, moglo bi si eventualno jedan izvjestan broj godina u toku svake ophodnjice dozvoliti paša stoke, što bi trebalo da ovisi o stanju mladika. 10. Način smolarenja. Sada je u Dalmaciji uobičajena modificirana francuska metoda smolarenja. Zarezivanje se vrši samo francuskim nožem apšo-om, dok se nož rasclet ne upotrebljava. Ovo je uglavnom radi toga, jer je alepski bor većinom nizak i granat, te visina debla sposobnog za smolarenje obično iznosi 2—2,5 metra. Zarezivanje se obično vrši svakog trećeg dana, a zarezivanjem se obnavlja stara rana u gornjem dijelu bjeljenice, a osim toga se bjeljenica povisi za cea 3—5 mm. Debljina odrezanog ivera treba da iznosi svega 1—2 mm, tako, da se na istom mjestu vrši obnavljanje rane |