DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 6     <-- 6 -->        PDF

čito važan geološki podatak, da se rabeljski škriljevci ovog klizišta nalaze
na crnim permokarbonskim skriljevcima, koji sjeverno od pruge izlaze na
površinu.


Hidrološka situacija u ovom klizištu sastoji se od nekoliko manjih
površinskih izvora, potoka Sušice koji prolazi podnožjem klizišta i vrlo
intenzivnih podzemnih voda. Kako se naše klizište nalazi u podnožju brijega
nazvanog Veliki Vodenjak, čija unutarnja struktura obiluje krševitim
i pjeskovitim prošloj cima, pretpostavljamo da kroz ovo klizište teku
velike količine voda prema dolini Kupe.


Uz ovu pretpostavku i činjenicu, da su u mlađem paleozoiku bili veliki
tektonski pokreti, koji su na ovom terenu ostavili izrazite grebene i rasjede,
mehanički rad podzemnih voda ima vrlo značajnu ulogu. Ovo tim
više što su ovi pokreti uslovili veliku unutrašnju polomljenost i izazvali
cštre relativne visinske razlike u ovom slivu. Uloga voda pored površinske
očituje se i u dubinskoj eroziji tj. ispiranju i odnašanju već spomenutih
rastrošenih i raskvašenih pjeskovitih i glinenih frakcija, uslijed čega s vremenom
mogu na pogodnim mjestima nastati upražnjenja, pa i pokreti.
I na samoj kliznoj površini moglo se je zadnjih godina primijetiti utonjavanje
manjih dijelova tla, što upućuje da je ovaj teren sklon upražnjavanju
i dubinskim pokretima. U prilog ovom tumačenju idu i geoelektrična
mjerenja, koja su sa dubinom pokazivala umanjenje električnog otpora,
što znači, da su materijali u dubini mehanički slabiji i vodom zasićeniji.


SI * Pumi profil grebena Vodenjak


Pored fizičkog djelovanja vode značajna je u ovom slučaju i njena
kemijska komponenta. Smatra se normalnom pojavom da škriljevci starih
formacija sadrže pored ostalih minerala još i pirit i druge sulfide. Oksidacijom
ovih sulfida nastaju sumporne kiseline koje pomažu razaranju stijena,
što u toku dugih vremenskih perioda može da utiče na strukturu i
mehaniku nekog terena. I prisustvo ćelijastih dolomita upućuje na kemijski
intenzitet razaranja stijena u ovom klizištu.


Na osnovu prednjeg izlaganja smatramo mogućim, da pokreti zemljanih
masa u Zalesini nisu određeni plitkom cilindričnom kliznom plohom,
nego da su tektonskog karaktera. Ovo tim više što smo već imali na terenu
manjih slučajeva zemljanih pokreta kojima je dokazan karakter urušavanja.


Klimatske i vegetacijske prilike


Na cijelom ovom kritičnom terenu ne primjećuju se znakovi pokreta
na onim mjestima koja su pokrivena šumom. Ovo može biti jednim dijcolom
i radi šumskog humusa kojim je prekriveno tlo, a s druge strane ima
mnogo znakova da su tereni pod šumskom vegetacijom sigurniji i kod