DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 63     <-- 63 -->        PDF

SAOPĆENJA


DVA STOLJEĆA STARA AKCIJA NA
UZGOJU VRBA I DRUGIH VRSTA DRVEĆA
BRZOG RASTA U NAŠIM KRAJEVIMA.


U Gradskom muzeju u Samoboru naišli
smo na knjižicu: »Navuk okole Szadyenya,
Zaplodnyenya y potrebnoga Zdersavanya
Verb, y drugoga berse rasztuchega Mladja
milosztivno prepiszan«. Knjižica je štampana
u staro hrvatskom jeziku u Požunu
P a t z k o. »Navuk« obuhvata 16 strana
običnog formata, a razdijeljen je na 20
delova«. Knjižicu je pronašao kustos Muzeja
I. Sudnik.


U knjiižici su razrađene carske odredbe
iz doba Marije Terezije, koje se odnose na
uzgoj i proširenje vrba i drugog drveća brzog
rasta na terenima, gdje dm odgovaraju
ekološke prilike. Napose se to odnosi na
odredbu od 10. III. 1755. Uzgojem vrba čuvaju
se od prejakog iskorišćivanja vrednije
vrste drveća i vrednije šume. Podizanjem
vrbika na zapuštenim mjestima očuvale bi
se hrastove, bukove i druge vrednije šume
za svoju pravu svrhu, a ogrevno drvo potrebno
narodu, djelomično i vojsci, moglo
bi se velikim dijelom namaknuti iz vrbovih
i sličnih nasada. Propisuje se stoga uzgoj
vrba po čistinama, pašnjacima, kao i
okrajcima polja i šuma, gdje to prilike dopuštaju.
Uzgoj po poljima u rjeđem razmaku
može biti — kaže se u »Navuku« —
od dvojake koristi. Nasad vrba s jedne strane
štiti travu od žege, a s druge strane daje
korist u ogrevnom materijalu, koji se dobiva
kresanjem u turnusu od 4—6 godina.
Preporuča se sadnja vrba po poljiima u
udaljenosti od 3 »klaftra«, kako bi između
vrba mogla prolaziti kola i slagati se ku


povi sijena.


Odredbama iz 1773. predviđa se kažnja


vanje osoba, koje krše propise o uzgoju


vrba. Lugari i čuvari polja dužni su da ču


vaju nasade i pomažu njihov uzgoj. Gdje


nema takvih čuvara, općine i sela treba da


organiziraju čuvanje nasada. Jedan općin


ski odbornik treba da, uz općinskog načel


nika, vodi brigu o čuvanju vrbika. Osdbe


koje svojom lijenošću i propustima dovedu


nasad u loše stanje, treba da pretrpe nov


čane ili tjelesne »kaštige«, a plemiće treba


tužiti putem vlasti. Za manje štete mogu


poljski čuvari da na licu mjesta izreknu


globu. Pastire koji oštećuju nasade treba


dovesti pred općinskog oficijala, koji će im


rastumačiti važnost nasada i potrebu nji


hova uzgoja. Propisi zabranjuju ulazak sto


ke u mlađe vrbove nasade. Zanimljiv je i


propis koji govori o popunjavanju i po


novnom podizanju nasada na mjestima,
gdje su dosadašnji nasadi uginuli. Tu se izričito
kaže, da se u slučaju neuspjeha ne
smije šuštati, nego i dalje saditi vrbe, ali
pri tome odabrati bolja mjesta.


U nekoliko »delova« govori se o tehn:ci
rada. Preporuča se sadnja vrba na nasioe
nastale kopanjem graba. Za sadnju treba
koristiti mladice koje nisu odviše stare ni
odviše duge. Grane s većom srži ne daju
uspjeha. Mladice i motke ne smiju se zabijati
u Ho, nego treba lopatom iskopati
jamicu i u nju izvršiti sadnju. Zemlju oko
posađene mladice treba nahumčiti. Preporuča
se proljetna sadnja. Propisano je,
da učitelji i mjesni pisari imadu svakog
mjeseca pročitati narodu, na uobičajeni
način, ove upute.


»Navuk« je od interesa po svojoj namjeni
i opisu rada. Sadrži niz misli, koje su i
danas aktuelne. Iz njega vidimo, da su već
prije 200 godina poduzimane akcije na uzgoju
vrba kao vrsta brzog rasta.


Dr. M. Anić


»V—55 AVION ZA TRETIRANJE SUMA?


Prije desetak dana izvršeni su probni le


tovi lakog sportsko turističkog aviona »V—


55« izgrađenog u Aeroklubu Zagreb. Po


red ostalih namjena (služba spasavania,


snimanja iz zraka, protupožarne šumske


patrole i slično) avion je namijenjen 1 tre


tiranju šuma aviometodom u cilju unište


nja štetočina. U ovome natpisu promatrati


ćemo avion samo sa tog stanovišta i dati


usporedbu sa avionom PO-2, koji se kod


nas u te svrhe koristi.


»V-55« je visokokrilac, koji ima skoro


Idealnu vidljivost terena ispod sebe, Sto je


važno radi pravilnog tretiranja kao i oda


biranja terena za prisilno sletanje usliied1


otkaza motora. Iako je otkaz motora rijetka


pojava u avijaciji, ovaj momenat se ne smi


je gubiti 4z viđa, jer pretstavlja bitan ele


menat objektivne sigurnosti pilota i nje


govog subjektivnog psihičkog stanja. Iz


istoga razloga važna je i minimalna brzina


aviona. Male dimenzije aviona omogućuju


odličnu pokretljivost oko sve tri osi. Pored


sigurnosnog značaja, radi pravovremenog


izbjegavanja prepreke, ta osobina ima i


ekonomski značaj, jer skraćuje vrijeme po


trebno za izvođenje takozvanog »standard


nog zaokreta« na kraju svake brazde. Mala


poletnosletna staza i velika moć penjanja


omogućuju veliki izbor terena za pomoćna


letilišta. Na taj smo način u mogućnosti, da


odaberemo letilišta u neposrednoj blizini


229