DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 7     <-- 7 -->        PDF

dubokih pokreta zemljanih masa. U prilog ovome napomenut ćemo da se u
naša spomenuta tri slučaja pokreta masa kod Zrnovca, Skrada i sada Žale-
sine , nijedan nije dogodio na šumovitom tlu. Pored toga na suprotnoj
strani grebena klizišta, koji je pod šumskom vegetacijom, nema nikakovih
tragova klizanja i ako su uslovi na obadvije strane jednaki.


Voda kao klimatski faktor u ovom slučaju ne igra samo ulogu po količini
(2800 mm srednjih godišnjih taloga), nego i po tome što kod proljetnog
otapanja snijega može biti jedan od primarnih doprinosa pokreta zemljanih
masa. U nekim godinama ovo otapanje može biti takovo, da se tereni
koji su inače nesigurne ravnoteže napiju i otežaju do te mjere, da dovedu
do impulsa pokreta.


Prema prednjem izlaganju dolazimo do zaključka, da su tereni pod
šumskom vegetacijom sigurniji od pokreta iz slijedećih razloga: a)transpiraciona
sposobnost šume u najosjetljivije godišnje doba je takova, da nesumnjivo
najbolje drenira teren; b) korjenov sistem jedne normalno sklopljene
šume veže teren u jednu cjelinu, tako da će se vrlo malo odvajati
ako i postoj unutarnja upražnjenja; c) otapanje snijega na terenima pokrivenim
šumom je umjereno u svim prilikama, radi čega neće dolaziti
do naglog zasićavanja i impulsa pokreta zemljanih masa.


Radi ovoga bilo bi uputno ovu površinu pošumiti, čime bi se eliminirala
njena ponovna aktivizacija, koja bi inače mogla nastupiti za nekoliko
idućih decenija.


Mjere uređenja


Na ovom klizištu provedeni su opsežni istražni i studijski radovi.
Mjere za saniranje predviđene su na pretpostavci da pokrenuta masa kreće
prema koritu potoka Sušice iznad željezničke pruge i da samo periferno
zahvaća ovu prugu. Pretpostavljena je da ovo kretanje mora biti po cilindričnoj
kliznoj plohi na dubini od 45—50 metara. Istražni radovi su pokazali,
da na ovoj dubini ne samo da nema klizne plohe, nego da i kut
trenja materijala u ovoj zoni ne odgovara suglasnosti o mogućoj kliznoj
plohi. Da bi se ipak sačuvala ideja o kliznoj plohi na spomenutoj dubini,
uzeta je u pomoć komponenta o strujnom tlaku vode, koji bi trebao da
potiskuje klizne mase u smjeru svog istjecanja. Za uspostavu ravnoteže
masa u klizištu i smanjenja strujnog tlaka vode, projektovani su slijedeći
radovi: a) Sa gornjeg dijela brijega trebalo je skinuti oko 300.000 m3 materijala
i njime opteretiti nožicu klizišta, b) Izraditi sistem drenažnih
potkopa ispod pretpostavljene klizne ravni, radi sniženja vodostaja podzemnih
voda. c) Umjesto pošumljavanja trebalo je izvršiti zatravljivanje
pokrenute površine. Predračun za ove radove iznosio je u ono doba oko
800 milijuna dinara. Ovi radovi se izvode i danas samo u reduciranom
obimu, jer je klizište zadnjih godina uglavnom bilo smireno. Međutim su
se prošle godine pojavili novi znakovi pokreta, radi čega se ovaj slučaj
danas ponovno stavlja na diskusiju.


Pažljivije proučavanje istražnih i studijskih radova ovog klizišta
upućuje na to, da je u ovom slučaju potrebno izvršiti temeljitu korekciju
i diagnoze i sanacionih mjera, radi čega je upravo i poželjno sudjelovanje
više struka. Prema ovom proučavanju dolazimo do zaključka, da klizna
ploha nije na dubini od 45—50 metara, nego mnogo dublje i da osnovni


«