DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 7 <-- 7 --> PDF |
dubokih pokreta zemljanih masa. U prilog ovome napomenut ćemo da se u naša spomenuta tri slučaja pokreta masa kod Zrnovca, Skrada i sada Žale- sine , nijedan nije dogodio na šumovitom tlu. Pored toga na suprotnoj strani grebena klizišta, koji je pod šumskom vegetacijom, nema nikakovih tragova klizanja i ako su uslovi na obadvije strane jednaki. Voda kao klimatski faktor u ovom slučaju ne igra samo ulogu po količini (2800 mm srednjih godišnjih taloga), nego i po tome što kod proljetnog otapanja snijega može biti jedan od primarnih doprinosa pokreta zemljanih masa. U nekim godinama ovo otapanje može biti takovo, da se tereni koji su inače nesigurne ravnoteže napiju i otežaju do te mjere, da dovedu do impulsa pokreta. Prema prednjem izlaganju dolazimo do zaključka, da su tereni pod šumskom vegetacijom sigurniji od pokreta iz slijedećih razloga: a)transpiraciona sposobnost šume u najosjetljivije godišnje doba je takova, da nesumnjivo najbolje drenira teren; b) korjenov sistem jedne normalno sklopljene šume veže teren u jednu cjelinu, tako da će se vrlo malo odvajati ako i postoj unutarnja upražnjenja; c) otapanje snijega na terenima pokrivenim šumom je umjereno u svim prilikama, radi čega neće dolaziti do naglog zasićavanja i impulsa pokreta zemljanih masa. Radi ovoga bilo bi uputno ovu površinu pošumiti, čime bi se eliminirala njena ponovna aktivizacija, koja bi inače mogla nastupiti za nekoliko idućih decenija. Mjere uređenja Na ovom klizištu provedeni su opsežni istražni i studijski radovi. Mjere za saniranje predviđene su na pretpostavci da pokrenuta masa kreće prema koritu potoka Sušice iznad željezničke pruge i da samo periferno zahvaća ovu prugu. Pretpostavljena je da ovo kretanje mora biti po cilindričnoj kliznoj plohi na dubini od 45—50 metara. Istražni radovi su pokazali, da na ovoj dubini ne samo da nema klizne plohe, nego da i kut trenja materijala u ovoj zoni ne odgovara suglasnosti o mogućoj kliznoj plohi. Da bi se ipak sačuvala ideja o kliznoj plohi na spomenutoj dubini, uzeta je u pomoć komponenta o strujnom tlaku vode, koji bi trebao da potiskuje klizne mase u smjeru svog istjecanja. Za uspostavu ravnoteže masa u klizištu i smanjenja strujnog tlaka vode, projektovani su slijedeći radovi: a) Sa gornjeg dijela brijega trebalo je skinuti oko 300.000 m3 materijala i njime opteretiti nožicu klizišta, b) Izraditi sistem drenažnih potkopa ispod pretpostavljene klizne ravni, radi sniženja vodostaja podzemnih voda. c) Umjesto pošumljavanja trebalo je izvršiti zatravljivanje pokrenute površine. Predračun za ove radove iznosio je u ono doba oko 800 milijuna dinara. Ovi radovi se izvode i danas samo u reduciranom obimu, jer je klizište zadnjih godina uglavnom bilo smireno. Međutim su se prošle godine pojavili novi znakovi pokreta, radi čega se ovaj slučaj danas ponovno stavlja na diskusiju. Pažljivije proučavanje istražnih i studijskih radova ovog klizišta upućuje na to, da je u ovom slučaju potrebno izvršiti temeljitu korekciju i diagnoze i sanacionih mjera, radi čega je upravo i poželjno sudjelovanje više struka. Prema ovom proučavanju dolazimo do zaključka, da klizna ploha nije na dubini od 45—50 metara, nego mnogo dublje i da osnovni « |