DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 73 <-- 73 --> PDF |
uglja i primjena kemijskih sredstava) koje su u smjesi s borom i omorikom. Istoremeno vodi se briga o ravnomjernom razmještaju bora i omorike i osiguranju dovoljne hranljive površine pojedinoj biljci. U starosti 8—10 g. smatra se da treba biti na hektaru 2,5—3 tisuće strukova; sve što je više od toga, sasiječe se, pa ma bio bor ili omorika. Nastojanje oko slobodnog razvitka strukova, neodloživo se provodi i dalje. Pri periodički ponavljanim proredama nastoji se onemogućiti uzajamno prigušivanje stabala. Zato se osim breze i jasike uklanjaju stabla loše krošnje, iskrivljena i bolesna. Čišćenja i prorede vrše se i onda, kad dobiveni materijal ne pokriva troškove. Česte i razmjerno ubrzane prorede, koje se periodički ponavljaju sve do konačne sječe, uzrokuju prilično rijedak sklop; obrast je većinom 0,6—0,7. Zato nema u sastojini tzv. prirodnog izlučivanja (sušaca), a čitav proredni materijal iznosi oko 60% ukupno proizvedene drvne mase sastojine. Težnja k uzgajanju jednodobnih sastojina i zapostavljanje pod´rasta izraslog davno prije konačne sječe, jako pojednostavnjuje sistem klasifikacije i nomenklature svih sječa. Prorede koje se vrše u dozrijevajućim i zrelim sastojinama, nemaju zadatak da stvore povoljne uslove budućem pođrastu i njegovom daljem rastenju. Uslijed toga te sječe ne treba nazivati postepenim, oplodnim, prebornim i t. d. Sve te sporedne, međusječe, u osnovi nose eksploataoijski karakter, ali ipak se one koordiniraju sa zadatkom ostavljanja, u sastojini najvrednijih stabala i stvaranja povoljnih uslova za svjetlosni pojačani prirast. Takvo prilaženje uzgajanju i iskorištavanju sastojina, daje Šveđanima mogućnost brzog obrtanja kapitala, a u sastojini postiže se visok procenat tekućeg prirasta i velik prihod po ha. Ukupno i s k o r iš ć a v a n j e drvne mase u svim šumama iznosi oko 50 mil. kub. m ili u srednjem 2,2 kub. m po ha. Od toga je 5,8 mil. pub. m u državnim šumama (1,3 kub. m po ha) i 44,2 mil. kub. m u šumama ostalih vlasnika (sa 2,4 kub. m po ha). Međutim, ukupan tekući prirast u svim šumama računa se sa 63 mil. kub. m ili 2,7 kub. m po ha. U razdoblju od 1935. do 1945. g. sjeklo se više od godišnjeg prirasta, pa se drvna zaliha smanjila. Posljednjih se godina povisio fond drvne mase smanjenjem obujma sječa, isušivanjem močvara i kultiviranjem loše pošumljenih sječina. U državnlim šumama reviri {gospodarstva) izvršuju sve radove oko uzgajanja i iskorišćavanja. U tu svrhu služe stalni ka drovi radnika, ali se pomaže i sezonskom radnom snagom. Većina je radnika snabdjeveno benzinskomotornim pilama i dobrim ručnim alatom (sjekirama, alatom za okoravanje stabala) — uglavnom vlastitim. Na sječinama neposredno pored panja obavlja se čišćenje od grana i vrši prikrajianje. Drvo se odvozi već sortirano. Izvoz do ceste ili do splava vrši se obično konjskom vučom, a samo ponekad traktorima. Okorava se neposredno na sječini i to ili ručno ili pomoću pokretnih ili stacionarnih mašina na skladištima. Pokretna mašina za okoravanje mont´rana je na traktoru sa 35 HP koju poslužuju 4 radnika (mašinist i 3 radnika). Okoravaju se okrugli sortimenti s promjerom 5—35 cm, čisto, u drvo se ne zadire, a mašina okori 70 kub. m u jednoj smjeni, a radi i zimi i ljeti. Konačne sječe (čiste) ne provode se na velikim površinama (najveća je površina 10—15 ha). U sjevernim se područjima dopušta čak do 100 i više ha. Neiskor´šćena drvna masa (na sjeveru sve tanje od 7 cm, u centralnom području do 5 cm, a na jugu do 3 cm) ostaje na sječini i ne spaljuje se. Uslijed toga prve 2—3 godine sječine izgledaju neuredne i zatrpane otpacima. Švedski šumari smatraju da ne bi bilo korisno čistiti sjeeinu, jer ogranci sprečavaju razvitak trava i time stvaraju bolje uslove za prirodnu obnovu. Osim toga uslijed velike vlažnosti većine rajona u Švedskoj ne prijeti šumi opasnost od požara. Posječena drvna masa racionalno se iskorišćuje u svrhe kojim je namijenjena. Smolarenja u švedskim šumama nema. U slučajevima kad ne uspije prirod no pošumljenje ili kad nije dovoljno, pomaže se sadnjom. U svrhu pomaganja prirodne obnove bora (komu se uvijek daje prednost) i omorike primjenjuju se ove mjere: borba s korovom i izbojcima iz panja kod lišćara prskanjem otrovima, sadiranje i spaljivanje debele naslage pokrova od mahovine pomoću mlazova vatre (iz aparata koji se nosi na leđima) i djelomično rahljenje tla. Pripravljanje tla za kulturu uglavnom je sporadično. Sadnja se vrši: kod bora sa 3-godišnjim, a omorike sa 4-godišnjim sadniicama (po hektaru 3,5—4 tisuće biljaka). Kulture se njeguju prvih 3—4 g. svake godine, a sastoji se u paljenju ili jesenjem košenju trave oko biljčice. Veliki su rasadnic i koncentrirani na jugu i u centralnom dijelu Švedske. Uzoran je rasadnik 50 km sjeverno od Malmo- a sa površinom od 37 ha. Kao gnojivo upotrebljava se treset i mineralna đubriva. Ono se nanosi jednom u 4 godine i to: tre 239 |