DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 78     <-- 78 -->        PDF

VIII. Predvidjeti obaveznu suradnju šumarskih
organa kod sastavljanja i odobravanja
investicionih programa i projekata
za hidromelioracije, koje tangiraju šumska
zemljišta.
IX. Uskladiti uzgajanje divljači sa šumskom
privredom u cilju osiguranja šumske
proizvodnje, te pri tome voditi računa o
neophodnim koristima jedne i druge grane.
Predvidjeti odgovarajuće propise o Općem
zakonu o lovu, odnosno u Zakonu o šumama.
X. Propise Fonda za unapređenje šumarstva
(FUŠ) izmijeniti i dopuniti naročito za
trošenje sredstava za zaštitu šuma i za propagandu
zaštite uopće.
XI. Sadašnju statističku službu o zaštiti
šuma potrebno je srediti, unificirati, te odstraniti
birokratski paralelizam. Tako na
primjer se sada isti podaci traže na različitim
obrascima po liniji: Zavoda za statistiku,
Zavoda za plan, Uprave za zaštitu
bilja i t. d.
ZAKLJUČCI


80.
godišnje skupštine Šumarskog društva
Hrvatske
Osamdeseta godišnja skupština Šumarskog
društva Hrvatske, održana 30. V. 1959.
u Osijeku, nakon diskusije donosi slijedeće
zaključke, koji treba da posluže kao smjernice
za rad novom Upravnom odboru:


1. U smislu zaključaka prošlogodišnje
skupštine, ponovno se u prvom redu naglašava
važnost izvršavanja zadataka, postavljeneih
u perspektivnom planu razvoja šumarstva
i drvne industrije. U tu svrhu
Društvo treba da putem pododbora i klubova
provede analizu o izvršenju Plana,
da se utvrde učinjeni propusti i njihove posljedice,
kao i da se uoče zadaci, koji su
pred Društvom i operativom. Na temelju
analize treba donijeti preporuke, kako da
se zaostaci nadoknade i novi zadaci što
uspješnije realiziraju.
2. Naše šumarstvo nalazi se na velikoj
i odlučnoj prekretnici. Ulazimo u fazu osnivanja
šumskih plantaža sa brzorastućim
vrstama listača i četinjača. Postavlja se
20-godišnji perspektivni plan plantažnog
uzgoja vrsta drveća brzog rasta. Obzirom
na količinu po površini i broju vrsta, Jugoslavija
preuzima inicijativu u masovnom
podizanju umjetnih šuma i u savremenoj
lignikulturi. Šumarsko društvo Hrvatske
treba također, da se založi za pravilno planiranje
i potpuno izvršavanje postavljenog
plana, da ovom akcijom postignemo cilj
naprednog šumarstva: intenzivnom obradom
zemljišta i uzgojem odgovarajućih vrsta
drveća postići u minimalnom vremenskom
razdoblju najveće moguće prinose u
drvnim sortimentima, koji su današnjem
društvu najpotrebniji.


Osim nastojanja za povećanjem prirasta
po količini, moraju se uložiti napori i za
kvalitativno povišenje prirasta. Velike površine
degradiranih sastojina na dobrim zemljištima
treba putem konverzija osposobiti
za produkciju kvalitetne drvne mase.


3. Dosadašnja suradnja Upravnog odbora
društva i Sekretarijata za šumarstvo nije
bila dovoljna i Društvo mora biti u tom.
pravcu aktivnije, t. j . treba nastojati da si
osvoji pozicije, koje mu pripadaju, kako se
ne bi ni jedno važnije pitanje iz oblasti šumarstva
i industrijske prerade drveta riješavalo
mimo Društva i bez njegovog aktivnog
učešća. Klubovi treba da budu takovi
inicijatori na svom području, a Društvo u
pitanjima, koja su od interesa za šumarstvo
i industrijsku preradu drveta čitave Republike.
4. Stručno uzdizanje članova Društva neophodno
je potrebno u današnjim uslovima
dinamike razvoja šumarstva kao nauke i
privredne grane. U tu svrhu pozdravlja se
inicijativa Poljoprivredno-šumarskog fakulteta
u Zagrebu, da putem specijalnih
tečajeva upoznaje šumarske stručnjake iz
operative s najnovijim dostignućima nauke.
Isto tako se pozdravlja akcija Instituta za
šumarska i lovna istraživanja, koji putem
posebnih »Obavijesti«, instruktaža i predavanja
na samom terenu, upoznaje članove
Društva s rezultatima istraživanja u oblasti
šumarstva i to s najaktuelnijim problemima,
koji se postavljaju pred operativu.
Pored stručnog uzdizanja ne smije se zanemariti
ni političko-ideološko i političkoekonomsko
izgrađivanje kadrova, jer samo
onaj stručnjak, koji je potpuno upućen u
političko-ekonomske osnove socijalizma,
može s razumijevanjem rješavati sve probleme,
koji mu se postavljaju u struci. U
tu svrhu Društvo bi trebalo djelovati i na
sindikalne podružnice, u koje su njegovi
članovi prema radnim mjestima učlanjeni,
da se što više aktiviraju u cilju ideološkog
i političko-ekonomskog uzdizanja kadrova.


Treba pojačati i suradnju sa Društvom
lugara i pomoći lugarskom osoblju, da zauzme
odgovarajuće mjesto ne samo kod izvršavanja
zadataka, nego i u davanju inicijative
za rješavanje pojedinih pitanja.
Treba nastojati da lugari budu aktivnije
angažirani u procesu šumske proizvodnje.


5. Dio društvenih članova, koji rade u industrijskoj
preradi drveta, bio je u posljednje
vrijeme prilično neaktivan u društvenom
radu, pa je potrebno, da se ta pasivnost
ukloni. S tim u vezi izmijenjena su i
društvena pravila, prema kojima se pro244