DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 8     <-- 8 -->        PDF

pravac kretanja ´masa nije prema koritu Sušice iznad pruge, nego ispod
pruge. Prema ovome pruga je direktno zahvaćena pokretom masa, a ne
periferno.


Za dokaz ovome navodimo slijedeće: a) padina klizišta od kote 830 do
korita Sušice iznad pruge stoji u odnosu 1 : 3. Ovome treba dodati, da je
materijal zone u kojoj je predviđena klizna ploha škriljevac tj. stijena,
čiji kut trenja upravo ne dozvoljava poremećaj ravnoteže; b) strujni tlak
podzemne vode, koji bi trebao da potiskuje klizne mase u pravcu svog
istjecanja je vrlo neodređena veličina, i to zato, jer u grebenu gdje se je
dogodilo klizanje podzemna voda teče u svim pravcima; c) pad uzdužnog
profila potoka Sušice, jako se strmo ruši. Već smo spomenuli, da se rabeljski
škriljevci ovog klizišta nalaze na permokarbonskim škriljevcima, koji
sjeverno od pruge, a to znači ispod pruge izlaze na površinu. Poznato je,
da u škriljevcima i pješčenjacima permokarbonskih formacija dolazi često
uslijed nagnutih slojeva do poremećaja ravnoteže. Ovo zato, jer su materijali
starih formacija postojaniji i kao takvi nepropusni, dok njihova glinena
komponenta stvara povoljne uvjete za klizanja. Ako uzmemo, da su
rabeljski škriljevci u svojoj gustoj mreži pukotina raskvašeni i da se
obiljem podzemnih voda ispiru, onda možemo na izlasku permokarbonskih
škriljevaca govoriti o eroziji i podzemnog i površinskog tipa. Ova erozija
dovodi u pitanje ravnotežu zemljanih masa na kliznoj podlozi. Ovo je
karakteristično ne samo za slučaj Zalesine, nego i za cijeli teren do Brod
Moravica. Prema ovom tumačenju pretpostavljamo, da je klizanje zemljanih
masa u Zalesini upućeno svojim glavnim pravcem prema koritu Sušice
ispod pruge i da radovi, koji se vrše u koritu iznad pruge nemaju
opravdanja; d) na temelju naučnih ispitivanja i rezultata B u r g e r a,
Batesa i Henrva, da šumsko tlo daleko brže i više upija vodu, nego
livadno, odlučilo se na zatravljivanje klizne površine. Kako u našem slučaju
oborinska voda klizne površine jako malo utiče na tok i visinu vodostaja
podzemnih voda, smatramo da transpiraciono dreniranje šumum i
njen korjenov sistem mnogo povoljnije utiču na stabilizaciju kliznih masa.
I ako otapanje snijega na šumskim terenima izgleda bezazlen prilog stabilizaciji
masa, on se u literaturi i praksi o klizištima uzima kao jedan od
vrlo važnih faktora.


Prema prednjem obrazloženju, smatramo da su pokreti zemljanih
masa na Zalesini nastali kao posljedica površinskih i podzemnih erozija
u jarugi potoka Sušice ispod pruge, radi čega predlažemo slijedeće mjere:
a) da se završe započeti radovi na nasipu i usjeku željezničke pruge; b) da
se klizna ploha pošumi mješovitom sastojinom bukve i jele u omjeru 1:1;
c) da se izvrše istražni radovi u jarugi potoka Sušice ispod pruge i da se
na mjestima intenzivne erozije i labilne ravnoteže podignu pregrade i
pragovi.


Ovo ispitivanje jaruga sa eventualnim podizanjem protuerozionih
pregrada bi trebalo provesti i na ostalim mjestima nesigurnih ravnoteža
masa sve do stanice Brod Moravice.


Zaključak


Pokret terena u Zalesini je u svoje najkritičnije vrijeme bio toliko
aktuelan, da se o njemu pisalo i u inostranoj stručnoj štampi. Osim toga za
njegovo rješenje je dasod utrošeno mnogo godina rada i mnogo stotina