DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 80     <-- 80 -->        PDF

diskusija, u kojoj se formiralo gledište o
zadacima i sadržaju rada pododbora. B abogreda
c predlaže, da se pododbori sastaju
jeđamput mjesečno i na tim sastancima
svaki član treba da dade svoje mišljenje
i prijedloge za rješavanje problema,
koji su se postavili. Nakon usvajanja po
pododboru, prijedlozi se dostavljaju Upravnom
odboru. Naročito naglašava, da Društvo
treba ići pred događajima, da klubovi
i pododbori ukazu stručnu pomoć drugovima
na terenu u tom smislu, da iskusniji
članovi izvršuju analizu valjanosti izvršenih
stručnih radova mlađih stručnjaka. To ne
bi bila analiza u smislu kontrole po liniji
vlasti, već u obliku seminara, na kojem bi
mlađim drugovima bilo ukazivano na greške
s uputama za njihovo ispravljanje.
Stručnjaci iz šumarija trebali bi povremeno
prisustvovati rezanju trupaca na pilanama,
da vide iskorišćenje oblovine; time bi se
izbjegli mnogi sporovi, koji se javljaju između
šumarija i DIP-ova. A n d r o i ć prihvaća
sugestije Babogredca i Dragišića i
naglašuje.. da dotle dok organizaciono ne
postoji forum za instruktažu i kontrolu
stručnog rada upravitelja šumarija, Šumarsko
društvo treba da vodi brigu o valjanom
provođenju stručnih poslova.


Ing. M. Špirianec


OSAMDESETA GODIŠNJA SKUPŠTINA
ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE


Osamdeseta redovna godišnja skupština
Šumarskog društva NB HRVATSKE održana
je 30 maja 1959. u dvorani Doma JNA
u Osijeku.


Skupštinu je otvorio predsjednik Društva
ing. Matej Butković. On je pozdravio
prisutne goste: ing. Franju Knebla , člana
CK SKH, Iliju Rikanovića sekretara
Kotarskog komiteta SK za kotar Osijek,
Dinu Maksimovića, potpredšjedn:
ka NOK Osijek, Voju Pelajića, potpredsjednika
općine Osijek, ing Fazliju
Alikalfića , predstavnika Saveza inženjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije
Jugoslavije i Dragana Rudića , tajnika
Lugarskog društva NR Hrvatske.


Zatim je drug Slavko Cvitovac održao
referat o 40-godišnjici KPJ, odnosno
SKJ.


U referatu je iznio ukratko historijat
stvaranja KPJ, njeno djelovanje i značenje
za radnički pokret naše zemlje. U 22 god
ne postojanja u bivšoj Jugoslaviji, KPJ
je 20 godina bila ilegalna organizacija u
najtežim uslovima u kojima je jugoslavenski
proletarijat dao velike žrtve.


U borbi protiv klasnog neprijatelja, KPJ
je morala voditi upornu borbu protiv frak


cijskih grupa, koje su često bile u službi
klasnog neprijatelja.


Od 1937. god., kada je za generalnog sekretara
izabran drug Tit o počinje period
intenzivnog rada na organizacionom učvršćenju,
jačanju i čišćenju Partije, koja je
već tada predstavljala glavnu političku snagu
u Jugoslaviji.


U oči napada fašističkih okupatora na
našu zemlju, KPJ je već bila spremna da
organizira oružanu borbu, o kojoj je ovisila
budućnost, sloboda i nezavisnost naših
naroda. Organizirana borba imala je za cilj
Oslobođenje zemlje od okupatora. No ta
borba imala je karakter narodne revolucije.
Stvorena je narodna vlast i temelji našeg
socijalističkog Društva. Samo Partija
dosljedhja principima marksizma i lenjinizma
mogla je tako uspješno privesti kraju
tešku borbu Oslobođenja i ostvariti ciljeve
Revolucije.


Skupština je zatim komemorirala umrle
članove Društva u 1958. godini: Tomiči ć
ing. Božidara, P e t r a č i ć prof. dr. Andriju,
U g r e n o v i ć dr. Aleksandra, J o z i ć
ing. Josipa, F a j ing. Josipa i D u m a n d
ž i ć Adolfa.


Skupštinu su zatim pozdravili: Dina M aksimović
, potpredsjednik NOK Osijek.
On je u svom govoru naglasio činjenicu,
da na području kotara Osijek postoji nesrazmjer
između postojećih kapaciteta i
sirovinskog fonda, pa se imperativno nameće
potreba traženja novih rješenja u uzgoju
šuma, da bi se u što kraćem vremenu
osigurala potrebna sirovina za industriju.
Uzgoj brzorastućih vrsta treba posvetiti naročitu
pažnju. Treba koristiti mogućnosti
vanšumskog uzgoja topola. Zaželivši uspješan
rad Skupštini, potpredsjednik Maksimović
je rekao, da kod nove orijentacije
u uzgoju šuma stručnjacima pripada važna
uloga prenašanja znanja i iskustva na sve
one, koji su prisiljeni da se bave uzgojem
topola.


Tajnički izvještaj podnio je tajnik Društva
ing. Žarko H a j d i n. Kao i prošle
godine izvještaj se sastojao od pismenog i
usmenog dijela. U pismenom dijelu izneseni
su podaci o sadašnjoj organizaciji Društva.
U 20 klubova učlanjeno je 575 inženjera,
408 tehničara i 34 ostala člana, ukupno 1095
članova . Od toga je 70%> zaposleno u šumarstvu,
20%> u drvnoj industriji cea 5%> u
ostalim institucijama i oko 5% su umirovljenici.
Izvještaj zatim obuhvaća rad Društva
i pojedinih klubova.


Usmeni dio sadrži analizu rada. Da bi se
otklonio nedostatak, koji se provlači kroz
sve posljednje godine u radu Društva, bilo
je potrebno izvršiti neke izmjene u organizaciji
i pravilima Društva. Nedostatak se


246