DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 80 <-- 80 --> PDF |
diskusija, u kojoj se formiralo gledište o zadacima i sadržaju rada pododbora. B abogreda c predlaže, da se pododbori sastaju jeđamput mjesečno i na tim sastancima svaki član treba da dade svoje mišljenje i prijedloge za rješavanje problema, koji su se postavili. Nakon usvajanja po pododboru, prijedlozi se dostavljaju Upravnom odboru. Naročito naglašava, da Društvo treba ići pred događajima, da klubovi i pododbori ukazu stručnu pomoć drugovima na terenu u tom smislu, da iskusniji članovi izvršuju analizu valjanosti izvršenih stručnih radova mlađih stručnjaka. To ne bi bila analiza u smislu kontrole po liniji vlasti, već u obliku seminara, na kojem bi mlađim drugovima bilo ukazivano na greške s uputama za njihovo ispravljanje. Stručnjaci iz šumarija trebali bi povremeno prisustvovati rezanju trupaca na pilanama, da vide iskorišćenje oblovine; time bi se izbjegli mnogi sporovi, koji se javljaju između šumarija i DIP-ova. A n d r o i ć prihvaća sugestije Babogredca i Dragišića i naglašuje.. da dotle dok organizaciono ne postoji forum za instruktažu i kontrolu stručnog rada upravitelja šumarija, Šumarsko društvo treba da vodi brigu o valjanom provođenju stručnih poslova. Ing. M. Špirianec OSAMDESETA GODIŠNJA SKUPŠTINA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Osamdeseta redovna godišnja skupština Šumarskog društva NB HRVATSKE održana je 30 maja 1959. u dvorani Doma JNA u Osijeku. Skupštinu je otvorio predsjednik Društva ing. Matej Butković. On je pozdravio prisutne goste: ing. Franju Knebla , člana CK SKH, Iliju Rikanovića sekretara Kotarskog komiteta SK za kotar Osijek, Dinu Maksimovića, potpredšjedn: ka NOK Osijek, Voju Pelajića, potpredsjednika općine Osijek, ing Fazliju Alikalfića , predstavnika Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije i Dragana Rudića , tajnika Lugarskog društva NR Hrvatske. Zatim je drug Slavko Cvitovac održao referat o 40-godišnjici KPJ, odnosno SKJ. U referatu je iznio ukratko historijat stvaranja KPJ, njeno djelovanje i značenje za radnički pokret naše zemlje. U 22 god ne postojanja u bivšoj Jugoslaviji, KPJ je 20 godina bila ilegalna organizacija u najtežim uslovima u kojima je jugoslavenski proletarijat dao velike žrtve. U borbi protiv klasnog neprijatelja, KPJ je morala voditi upornu borbu protiv frak cijskih grupa, koje su često bile u službi klasnog neprijatelja. Od 1937. god., kada je za generalnog sekretara izabran drug Tit o počinje period intenzivnog rada na organizacionom učvršćenju, jačanju i čišćenju Partije, koja je već tada predstavljala glavnu političku snagu u Jugoslaviji. U oči napada fašističkih okupatora na našu zemlju, KPJ je već bila spremna da organizira oružanu borbu, o kojoj je ovisila budućnost, sloboda i nezavisnost naših naroda. Organizirana borba imala je za cilj Oslobođenje zemlje od okupatora. No ta borba imala je karakter narodne revolucije. Stvorena je narodna vlast i temelji našeg socijalističkog Društva. Samo Partija dosljedhja principima marksizma i lenjinizma mogla je tako uspješno privesti kraju tešku borbu Oslobođenja i ostvariti ciljeve Revolucije. Skupština je zatim komemorirala umrle članove Društva u 1958. godini: Tomiči ć ing. Božidara, P e t r a č i ć prof. dr. Andriju, U g r e n o v i ć dr. Aleksandra, J o z i ć ing. Josipa, F a j ing. Josipa i D u m a n d ž i ć Adolfa. Skupštinu su zatim pozdravili: Dina M aksimović , potpredsjednik NOK Osijek. On je u svom govoru naglasio činjenicu, da na području kotara Osijek postoji nesrazmjer između postojećih kapaciteta i sirovinskog fonda, pa se imperativno nameće potreba traženja novih rješenja u uzgoju šuma, da bi se u što kraćem vremenu osigurala potrebna sirovina za industriju. Uzgoj brzorastućih vrsta treba posvetiti naročitu pažnju. Treba koristiti mogućnosti vanšumskog uzgoja topola. Zaželivši uspješan rad Skupštini, potpredsjednik Maksimović je rekao, da kod nove orijentacije u uzgoju šuma stručnjacima pripada važna uloga prenašanja znanja i iskustva na sve one, koji su prisiljeni da se bave uzgojem topola. Tajnički izvještaj podnio je tajnik Društva ing. Žarko H a j d i n. Kao i prošle godine izvještaj se sastojao od pismenog i usmenog dijela. U pismenom dijelu izneseni su podaci o sadašnjoj organizaciji Društva. U 20 klubova učlanjeno je 575 inženjera, 408 tehničara i 34 ostala člana, ukupno 1095 članova . Od toga je 70%> zaposleno u šumarstvu, 20%> u drvnoj industriji cea 5%> u ostalim institucijama i oko 5% su umirovljenici. Izvještaj zatim obuhvaća rad Društva i pojedinih klubova. Usmeni dio sadrži analizu rada. Da bi se otklonio nedostatak, koji se provlači kroz sve posljednje godine u radu Društva, bilo je potrebno izvršiti neke izmjene u organizaciji i pravilima Društva. Nedostatak se 246 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 81 <-- 81 --> PDF |
sastoji u neaktivnosti i slabom učešću u društvenom radu onih članova, koji rade u drvnoj industriji. Stoga je u pravilima predviđeno da u sastavu Upravnog odbora rade dva pododbora: za šumarstvo i za drvnu industriju. U ovakovom sastavu Upravnog odbora, uz predložene izmjene pravila, biti će omogućeno da Društvo kompleksno obuhvati probleme šumarstva i drvne industrije i da iznosi stavove cijele struke, po važnim pitanjima obih privrednih grana: šumarstva i drvne industrije. Zatim je drug Hajdin iznio neke od najvažnijih zadataka u budućem vremenskom razdoblju. Privredni progres i razvoj naše zemlje prisiljava nas da iznalazimo nove metode rada i gospodarenja šumama, da bi maksimalno iskoristili potencijalne mogućnosti postojećeg šumskog fonda i zemljišta. U isto vrijeme treba razviti drvnu i prerađivačku industriju, koja će zadovoljiti unutarnje potrebe i potrebe izvoza. Važno je spomenuti kakav je orijentacioni pravac kretanja šumske privrede u narednom periodu od 20 godina, komparirajući ukupnu potrošnju drveta na društvenom sektoru u 1958. i 1980. godini. Potrošeno u 1958. g. potrošnja u 1980. g. Za rezanu građu 54,5»/o 38,5% Za rezane pragove 1V» 2,6´°/o Za furnir i ploče 2a/o 5,5°/o Za umjetne ploče l´Vo 6,83/o Za celulozu 168/o 28,3%> Za tesane pragove 3.8% 0,4"/« Za rudno drvo 8,l°/o 6,5°/o Za sve ostale potrebe i3,e°/o 11,4%> Ovi podaci govore: uz povećanje potroš nje u 20 god. narednom periodu za 100´Vo u odnosu na 1958. godinu, pred šumarstvo se postavlja na prvo mjesto povećanje pro dukcije drva, a za drvnu industriju prelaz sa primarne mehaničke prerade na finalnu preradu. Stoga se zadaci Društva, klubova i poje dineaca sastoji u maksimalnom zalaganju za realizaciju plana, jer je to uslov za dalj nji prosperitet naše zajednice. Tajnički izvještaj nadopunio je predsjed nik ing. Matej Butković o stanju u kome se nalazi problem organizacije šumar stva i o izvršenju perspektivnog plana. O izvršenju petogodišnjeg plana šumarstva i drvne industrije. Na prošlogodišnjoj skupštini postavljeno je izvršenje plana kao prioritetni zadatak društva i klubova. Dosadanja analiza po kazala je da se izvršenje u ove dvije godine ne odvija jednomjerno u svim djelatnostima šumske privrede. Radovi na njezi šuma dobro napreduju, pa postoje izgledi da će plan biti izvršen. To se ne bi moglo reći za pošumljavanje, melioraciju degradiranih površina i plan investicija. Iako u drvnoj industriji dosada nismo izgradili nove kapacitete, ipak se može nadati, da će plan u budućem periodu biti izvršen. Organizacije šumske privrede u cjelini. Odbor za privredu u našoj Republici već je razmatrao nacrt Zakona o šumama, koji mu je bio dostavljen od Saveznih organa u Beogradu. O tome su vršene konzultacije sa potpredsjednicima kotarskih NO-a. Šumarsko društvo nije upoznato sa tim prijedlozima, ali je predsjednik Društva po svojoj službenoj dužnosti upoznat sa tim materijalima. Formira se mišljenje da bi trebalo preći na organizaciju šumarske službe kao privredne organizacije, odnosno na poduzeća. Po pitanju eksploatacije šuma Društvo nije moglo zauzeti definitivan stav, jer Društvo predstavlja inženjere šumarstva i drvne industrije, a ovi stručnjaci nisu međusobno došli do zajedničkog stava. Nakon izlaganja predsjednika Butkovića podnijeli su redom izvještaje: ing. Josip Peternel , blagajnički izvještaj; dr. Milan Ardroić , izvještaj urednika Šumarskog lista; ing. Vjekoslav C v i t o v a c, izvještaj Šumarskih novina; ing. Stjepan Lulić, izvještaj nadzornog odbora i ing. Petar Dragišić, izvještaj Suda časti. Iz izvještaja urednika Šumarskog lista. Od 20 objavljenih članaka u 1958. godini (18 — 1957. g.), 15 članaka je sa područja Uzgajanja šuma, 2 iz područja Uređivanja šuma, 4 iz Dendrometrije, 2 iz Tehnologije drva, 1 članak iz Iskorišćavanja, Trgovine drvom i Planiranja. Iako je broj članaka porastao u odnosu na 1957. g. opseg lista nije se povećao, što znači da se smanjio prosječni broj stranica po članku od 16 u 1957. g. na 10 stranica. Još uvijek ima autora koji pišu suviše opširne članke. To otežava sastavljanje lista i glavni je uzrok da drugi članci dugo čekaju na objavljivanje. Ove godine čitaoci su dobili anketne listiće u kojima između ostaloga trebaju da odgovore koji je po njihovom mišljenju najbolji članak godine. Upravni odbor je donio zaključak, da se takav članak nagradi. Međutim dosada se malo čitaoca odazvalo i poslalo odgovore na anketu. Ove godine je izašla iz štampe i Šumarska bibliografija, koju je napisao prof. Alfons Kauders . Bibliografija obuhvaća gotovo sva djela koja su objavili naši |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 82 <-- 82 --> PDF |
stručni časopisi uključivši i one sa područja lovstva i lovne privrede. Više od 11.000 radova je očiti dokaz da je danas više nego ikada dana mogućnost stručnjacima da se bave naučnim i stručnim radom 1 da svoje radove objavljuju. Drug Slavko Cvitovac, podnio je zatim izvještaj urednika Lugarskih novina. Te novine i posao oko njihova izlaženja preuzelo je Lugarsko društvo NR Hrvatske. Drug Cvitovac je naglasio neke autore koji su svojim saradništvom pridonijeli da su novine imale bogat i poučan sadržaj. Za nadzorni odbor podnio je izvještaj drug ing. Stjepan Lulić , a za Sud1 časti ing. Petar D r a g i š i ć. Vrijedno je spomenuti neke dijelove iz govora ing. Fazlije A 1 i k a 1 f i ć a, koji je pozdravio Društvo kao delegat Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije. On je između ostaloga rekao: — U sistemu našeg društvenog´ upravljanja i u instrumentima našeg demokratskog s´stema imaju društvene organizacije posebno značajno mjesto. Poslije 1952. g. kada je došlo do decentralizacije naše državne uprave, naš je Savez preuzeo mnoge poslove iz djelokruga Ministarstva. Istina, organizirani su i drugi organi koji su preuzeli pojedine funkcije, ali je Savez odnosno udruženje šumara u pojedinim republikama^ ostao značajan faktor — dio savjesti naše zajednice u cjelini. U tome smislu naše su organizacije bile dužne da daju inicijativu i određene stavove u pitanjima koja interesiraju našu struku. Drug A1 i k a 1 f i ć se osvrnuo na pomanjkanje svake suradnje između Šum. društva i Sekretarijata za šumarstvo pa želeći da se ta suradnja pojača, naglasio da je Šum. društvo Hrvatske bilo jedno od najjačih pokretača u mnogim krupnim pitanjima koja su se riješavala na nivou Saveza. Tajnik Lugarskog društva drug Dragan R u d i ć, naglasio je u svom govoru potrebu i koristi saradnje između Lugarskog društva i Šumarskog društva. Lugari ne žele biti pasivni promatrači kod rješavanja problema koji se odnose na šumarstvo, već žele aktivno učestvovati na tom poslu i dati svoj doprinos prema mogućnostima kojima raspolažu — rekao je drug Rudić. U diskusiji koja se poslije toga razvila sudjelovali su mnogi članovi Društva. Ing. Luli ć govorio je o organizaciji šumarstva. On je pored ostaloga rekao: — Sistem malih šumarija, organiziranih na malim područjima, financijski razjedinjenih i vezanih uz narodne odbore općina ne daju mogućnosti za pravilno gospodarenje, jer mala šumarija, htjela ili ne, mora radi svo ga samoodržanja vršiti sječu u granicama etata i ako bi se u slučaju organizacionog objedinjenja jednog šireg gravitacionog područja na teritoriju jednog narodnog odbora kotara, moglo to pitanje ekonomičnije postaviti i riješiti. Sto se tiče eksploatacije šuma, ona treba da pripane onome tko će je bolje privesti društvenoj svrsi i tko će omogućiti takovu akumulaciju sredstava, da ona najviše pridonose šumarstvu i drvnoj industriji. Ako se eksploatacija prepusti šumarstvu, drvna industrija bi došla u položaj da sagleda pasivnost nekih svojih pilanskih pogona i tražila bi puta i načina kako da aktivira te pilane. Šumarstvo bi sa svoje strane dobilo sredstva da unaprijedi ono što stvara solidniju sirovinsku bazu za daljnju perspektivu drvne industrije. Ing. Mladen Novaković, predstavnik šum. sekcije Polj. šum. komore istakao je u diskusiji zadatke šumarstva u narednom periodu. Potrošnja drveta treba da se poveća za 100°/o, putem intenziviranja radova na obnovi ekonomskih šuma, degradiranih šuma i krajnjim korištenjem šumskog zeljišta, na mjerama koje se baziraju na savremenoj nauci. Takovom se radu može prići samo ako za to postoje i povoljni uslovi. Organizacija u tome igra veliku ulogu. Načela koja su o tome pitanju donesena u Polj. šumarskoj komori mogu se uglavnom svesti na slijedeće: Šumarstvo se treba organizirati na bazi privredne organizacije. Takove org. jedinice — poduzeća, treba da obuhvate cjelovite i terenski utvrđene gospodarske jedinice odnosno šumsko gospodarska područja, bez obzira na administrativne granice. Osnovna djelatnost takovih poduzeća obuhvatila bi radove na uzgoju, njezi i iskorištavanju šuma. Upravne i nadzorne funkcije trebaju biti odjeliene od privredne djelatnosti. Privrednu politiku šumarstva i drvne industrije treba objediniti putem udruživanja u poslovne zajednice. U odgovarajućim iznimnim slučajevima, gdje to ekonomski interesi nalažu, djelatnost poduzeća može se proširiti i na mehaničku preradu drveta. Šumska gospodarstva odnosno poduzeća osnivaju narodni odbori kotara. Financijsko poslovanje zamišljeno je ovako: Šumska taksa kao renta uplaćuje se u poseban fond iz koga će se financirati uzgojni radovi. Šumsko gospodarstvo će se otprilike nalaziti na teritoriju jedne komune kao poseban pogon a komuna će obavezno vršiti obračun viška čistog pr´hoda u kome će i učestvovati. Tako će komuna imati mogućnost da utječe svojom privrednom politikom i na šumarske pogone. |