DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 81     <-- 81 -->        PDF

sastoji u neaktivnosti i slabom učešću u
društvenom radu onih članova, koji rade
u drvnoj industriji. Stoga je u pravilima
predviđeno da u sastavu Upravnog odbora
rade dva pododbora: za šumarstvo i za drvnu
industriju. U ovakovom sastavu Upravnog
odbora, uz predložene izmjene pravila,
biti će omogućeno da Društvo kompleksno
obuhvati probleme šumarstva i drvne industrije
i da iznosi stavove cijele struke,
po važnim pitanjima obih privrednih grana:
šumarstva i drvne industrije.


Zatim je drug Hajdin iznio neke od najvažnijih
zadataka u budućem vremenskom
razdoblju. Privredni progres i razvoj naše
zemlje prisiljava nas da iznalazimo nove
metode rada i gospodarenja šumama, da bi
maksimalno iskoristili potencijalne mogućnosti
postojećeg šumskog fonda i zemljišta.
U isto vrijeme treba razviti drvnu i prerađivačku
industriju, koja će zadovoljiti unutarnje
potrebe i potrebe izvoza.


Važno je spomenuti kakav je orijentacioni
pravac kretanja šumske privrede u
narednom periodu od 20 godina, komparirajući
ukupnu potrošnju drveta na društvenom
sektoru u 1958. i 1980. godini.


Potrošeno u 1958. g.
potrošnja
u 1980. g.


Za rezanu građu 54,5»/o 38,5%
Za rezane pragove 1V» 2,6´°/o
Za furnir i ploče 2a/o 5,5°/o
Za umjetne ploče l´Vo 6,83/o
Za celulozu 168/o 28,3%>
Za tesane pragove 3.8% 0,4"/«
Za rudno drvo 8,l°/o 6,5°/o
Za sve ostale potrebe i3,e°/o 11,4%>


Ovi podaci govore: uz povećanje potroš


nje u 20 god. narednom periodu za 100´Vo


u odnosu na 1958. godinu, pred šumarstvo


se postavlja na prvo mjesto povećanje pro


dukcije drva, a za drvnu industriju prelaz


sa primarne mehaničke prerade na finalnu


preradu.


Stoga se zadaci Društva, klubova i poje


dineaca sastoji u maksimalnom zalaganju


za realizaciju plana, jer je to uslov za dalj


nji prosperitet naše zajednice.


Tajnički izvještaj nadopunio je predsjed


nik ing. Matej Butković o stanju u


kome se nalazi problem organizacije šumar


stva i o izvršenju perspektivnog plana.


O izvršenju petogodišnjeg plana šumarstva
i drvne industrije.


Na prošlogodišnjoj skupštini postavljeno
je izvršenje plana kao prioritetni zadatak
društva i klubova. Dosadanja analiza po


kazala je da se izvršenje u ove dvije godine
ne odvija jednomjerno u svim djelatnostima
šumske privrede. Radovi na njezi šuma
dobro napreduju, pa postoje izgledi da
će plan biti izvršen. To se ne bi moglo reći
za pošumljavanje, melioraciju degradiranih
površina i plan investicija. Iako u drvnoj
industriji dosada nismo izgradili nove kapacitete,
ipak se može nadati, da će plan u
budućem periodu biti izvršen.


Organizacije šumske privrede u cjelini.


Odbor za privredu u našoj Republici već
je razmatrao nacrt Zakona o šumama, koji
mu je bio dostavljen od Saveznih organa u
Beogradu. O tome su vršene konzultacije
sa potpredsjednicima kotarskih NO-a. Šumarsko
društvo nije upoznato sa tim prijedlozima,
ali je predsjednik Društva po
svojoj službenoj dužnosti upoznat sa tim
materijalima. Formira se mišljenje da bi
trebalo preći na organizaciju šumarske službe
kao privredne organizacije, odnosno na
poduzeća. Po pitanju eksploatacije šuma
Društvo nije moglo zauzeti definitivan
stav, jer Društvo predstavlja inženjere šumarstva
i drvne industrije, a ovi stručnjaci
nisu međusobno došli do zajedničkog
stava.


Nakon izlaganja predsjednika Butkovića
podnijeli su redom izvještaje: ing. Josip
Peternel , blagajnički izvještaj; dr. Milan
Ardroić , izvještaj urednika Šumarskog
lista; ing. Vjekoslav C v i t o v a c, izvještaj
Šumarskih novina; ing. Stjepan
Lulić, izvještaj nadzornog odbora i ing. Petar
Dragišić, izvještaj Suda časti.


Iz izvještaja urednika Šumarskog lista.


Od 20 objavljenih članaka u 1958. godini
(18 — 1957. g.), 15 članaka je sa područja
Uzgajanja šuma, 2 iz područja Uređivanja
šuma, 4 iz Dendrometrije, 2 iz Tehnologije
drva, 1 članak iz Iskorišćavanja, Trgovine
drvom i Planiranja. Iako je broj članaka
porastao u odnosu na 1957. g. opseg lista
nije se povećao, što znači da se smanjio
prosječni broj stranica po članku od 16 u
1957. g. na 10 stranica. Još uvijek ima autora
koji pišu suviše opširne članke. To
otežava sastavljanje lista i glavni je uzrok
da drugi članci dugo čekaju na objavljivanje.
Ove godine čitaoci su dobili anketne
listiće u kojima između ostaloga trebaju da
odgovore koji je po njihovom mišljenju
najbolji članak godine. Upravni odbor je
donio zaključak, da se takav članak nagradi.
Međutim dosada se malo čitaoca odazvalo
i poslalo odgovore na anketu.


Ove godine je izašla iz štampe i Šumarska
bibliografija, koju je napisao prof. Alfons
Kauders . Bibliografija obuhvaća
gotovo sva djela koja su objavili naši