DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Ing. Ante L o v r i 6, direktor Instituta za
šumarska i lovna istraživanja iznio je u
svojoj diskusiji ulogu i zadatke istraživačke
službe u novim uslovima rada, sa naročitim
osvrtom na Institut. Na tendenciju
da se u našoj Republici osnuje jedan Institut
i to pri Fakultetu, drug Lovrić je mišljenja
da bi takav Institut trebala osnovati
Komora, fnstitut je dosada imao
uspjeha u svom radu, a u posljednje vrijeme
bit će mu povjeren jedan od centralnih
zadataka u vezi sa 20 god. perspektivnim
planom — problem četinjača.


Institut namjerava također održavati
predavanja u sklopu Društva i klubova o
dostignućima na t. zv. prioritetnim zadacima.


Ing. Šulenti ć diskutirao je o prijedlogu
da Društvo može osnivati odmarališta;
ing. Regen t Boris o novoosnovanom Zavodu
za kontrolu šumskog sjemenja; ing.
P i š k o r i ć Oskar o školovanju i obrazovanju
šumarskih tehničara. O lovstvu su
govorili ing. M u n k a č e v i e Vinko i ing.
C ar Zvonko.


O potrebi obrazovanja šumskih radnika
i radničkom samoupravljanju u šumarstvu
govorio je ing. Ivo Matota.


U novo izabrani Upravni odbor izabrani
su slijedeći drugovi:


Predsjednik. Androić dr. Milan


Članovi užeg Upravnog odbora:


Peternel ing. Josip (Zagreb)


Špiranec ing. Mirko (Zagreb)


Zunko ing. Oto (Zagreb)


Dekanić ing. Ivo (Zagreb)


Štetić ing. Vlado (Zagreb)


Sekalec ing. Zeljko (Kutina)


Pododbor za šumarstvo:


Lulić ing. Stjepan (Karlovac), predsjed


nik pododbora i ujedno potpredsjednik u


užem Odboru


Babogredac ing. Đuro (Vinkovci)


Jurčić ing. Marijan (Sisak)


Sobat ing. Aleksandar (Kostajnica)


Čičak ing. Mato (Jaska)


Pododbor za drvnu industriju:


Lacković ing. Vinko (Bjelovar, predsjed


nik pododbora i ujedno potpredsjednik u


užem Odboru


Maćešić ing. Bozo (Sekretarijat za ind.


Zagreb)


čop ing. Bogumil (Inst. za drv. ind. istr.


Zagreb)


Tomše ing. Josip (Sisak)


Mikuc ing. Stevo (DIP Karlovac)


Nadzorni odbor:


Šerbetić ing. Adolf (Zagreb)


Dragišić ing. Petar (Zagreb)


Horvat ing. August (Zagreb)


Sud časti:


Pere ing. Zvonko (Zagreb)


Birt ing. Vjekoslav (Sisak)


Kap Andrija (Nova Gradiška)


Na kraju je skupština aklamaejom prihvatila
prijedlog da se pošalje pozdravni
brzojav CK KPH


STRUČNI IZLET
U SLAVONSKE HRASTOVE ŠUME
U SPAČVI


Prilikom 80. redovne godišnje skupštine
Šumarskog društva Hrvatske, koja je 30.


V. 1959. održana u Osijeku, bila su predviđena
za učesnike skupštine i 4 vrlo zanimljiva
stručna izleta. Među ovima i stručni
izlet u slavonske hrastove šume u Spačvi.
U nedjelju, 31. V. 1959. u 7 sati krenulo
je iz Osijeka autobusom 20 šumarskih stručnjaka,
predvođeni drugom Tonkovi ć
Draganom, direktorom drvnog kombinata
»Slavonski hrast« u Vinkovcima, preko
Vukovara i Vinkovaca na područje šumarija
Otok i Spačva. Putem su radi ograničenog
vremena iz autobusa pregledani: industrijski
kombinat Borovo, grad Vukovar
s novom zgradom šumarije. Zatim su se izletnici
uputili u šumu Đergaj pod upravom
šumarije u Vukovaru, gdje im je dao
stručna objašnjenja o pojedinim sastojinama
T r o h a r ing. Vlado, upravitelj ove
šumarije.


Šuma Đergaj kao i neke druge šume na
području šumarije Vukovar i Vinkovci, nekada
šume vukovarskog odnosno nuštarskog
veleposjeda, zapravo su skup uzgojno
pokusnih ploha. Na ovim plohama ispitivala
su se, a danas se pogotovu ispituju,
uzgojna svojstva pojedinih domaćih i stranih
vrsta drveća listača i četinjača, bilo u
čistom ili mješovitom sastavu, različitog
omjera smjese.


Sastojine su većinom uzgojene u prethodno
šumsko poljskom gospodarenju na
dubokom humoznom praporastom tlu najboljih
boniteta, visine nad morem 80 do
88 m. Izletnicima su razložene:


1. Kultura običnog bagrema (Robinia
pseudoacacia) podignuta 1946. god., a namijenjena
za proizvodnju rudničkog drva.
Umjereno je proređena 1955. god. sa 8 do
9 m3/ha. Prosječan promjer u 1.30 m —
8 cm, dok ukupna visina 8 do 10 m.
Kultura je uzgojena pod nepovoljnim
uvjetima radi blizine naselja i ceste, stoga
je i napadana od ljudi i stoke, što je onemogućilo
pravilnu i pravodobnu njegu i zaštitu
kulture. Diskusijom je utvrđeno da
su se ovi nepovoljni činioci odrazili time,
što su stvarne dimenzije i kvaliteta stabala




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 84     <-- 84 -->        PDF

slabije spram onih, koje bi ta stabla polučila
uz normalne uzgojne uvjete na tako
dobrom tlu.


Međutim drvni materijal iz ove kulture
povoljno će se unovčiti kao motke, a dijelom
i kao stubovi za hmelj.


Mišljenje je prisutnih šumarskih stručnjaka
da se namjesto ove kulture podigne
plantaža najekonomičnije vrste drveća brzog
rasta u postojećim ekološkim uslovima
koji su uglavnom vrlo povoljni.


2. Kultura crnog oraha (Juglans nigra)
podignuta sadnjom sjemena u redove sa
šumsko poljskim gospodarenjem kroz 3 godine.
Stara 9 godina, prosječni promjer u
1.30 m — 7 cm, ukupna visina 6 do 8 m.
Paša blaga zabranjena.
Ova kultura je uzgojena uz jednako nepovoljne
uvjete kao i pomenuta kultura
bagrema. Odabrana je sadnja vlastitim sjemenom
sa zelenom lupinom (radi zaštite
od miševa) umjesto sadnicama, jer je ekonomičnija
(jeftinija). Ovo i radi dugačke
srčanice sadnica, koja već prve godine može
dostići i 70 cm. Kulture crnog oraha zapremaju
ovdje oko 1000 ha.


Optimum crnog oraha je Castanetum i
topiliji položaji Fagetuma. Dobro uspijeva
na dubokom, svježem pjeskovito ilovastom
tlu s mnogo karbonata, slabo na mršavom,
suhom i teškom glinenom tlu, dok kisela
tla sa stagnirajućom vodom opće izbjegava.
Voli svijetlo, a uz povoljne ekološke
uslove u mladosti dobro prirašćuje u visinu
i debljinu. Ima jaku izbojnu sagu iz panja
i žilja, stoga se ozlijeđena mlada biljka
može prisjeći na panj. Spram nepovoljnih
vremenskih faktora otporniji je od
običnog oraha. Rodi plodom u 10 godini.


Uz ophodnju od 40 godina na dobroj stojbini
dosiže srednji promjer oko 40 cm, dok
ukupnu visinu preko 25 m, od toga 15 m
čiste pravne deblovine. Do 75°/o od cjelokupne
drvne mase sposobno je za tehničke
svrhe. U plantažnom uzgoju polučit će
navedene dimenzije u kraćoj ophodnji (30
god.), samo ga treba čistiti od donjih grana.


Drvo crnog oraha sliči u svojoj građi drvetu
običnog oraha. Uske je bijeli, srednje
tvrdo i teško, zatim vrlo trajno, lako cjepivo,
sjajno, lijepe boje i teksture. Lako se
obrađuje i vrlo je sposobno za poliranje.
Inače dobro gori i razvija jaku toplinu.


Upotrebljava se za izradu furnira i masivnog
pokućstva, u industriji glavira, zrakoplova,
kola, vagona i kundaka za puške.
Osim toga traže ga tokari i rezbari. Prije
rata bio je cijenom više od* slavonske hrastovine.


Sjeme se upotrebljava za produkciju
ulja, a iz zelene lupine pravi se ekstrakt za
bojadisanje drveta.


250


Izletnici su osim toga pregledali i stariju


— 48 godišnju sastojinu crnog oraha, koji
se ispočetka sadio u smjesi sa hrastom, cerom,
jasenom i trešnjom.
Napominje se da je crni orah postepeno
u kulturama osvajao hrastova staništa, jer
je otporniji spram štetočinja koje napadaju
hrast (gubar, zlatokraj i dr.).


Potanje o crnom orahu pisao je Sevnik


ing. Franjo u Šumarskom listu 1926. god.


br. 1 i 2.


3. Kultura obične smreke-omorike (Picea
excelsa), uzrasla iz napuštenog rasadnika,
stara 45 god., prosječnog promjera u 1.30 m
oko 20 cm, ukupne visine 12 do 14 m. Proređena
sa 15 m3/ha, inače napadana od divljači
i glodavaca.
Pošto to nije prirodno stanište omorike,
ovdje bi bolje uspijevala druga vrst četinjača
brzog rasta, napose borovac ili obični
bor.


4. Borovac — Vajmutovac (Pinus Strobus)
u skupini i pojedina stabla, stara 48
god., prosječnog promjera u 1.30 oko 30
cm dok ukupne visine 24 m. Stabla bi polučila
i veće dimenzije da su u mladosti više
njegovana, da je tlo bilo svježije i da
nisu oštećivana od divljači.
Ova vrst borova, koja inače vrlo dobro
uspijeva na dubokoj pjeskovitoj ilovači i
općenito svježijem tlu, odnosno na položaju
s dovoljno zračne vlage, može se uspješno
upotrijebiti za plantaže i kulture u
ravnicama kao i u prigorju. Daje pravna
stabla, koja se od grana teže čiste, drvo je
vrlo lagano i lako obrađivati (krovna građa,
celulozno drvo i dr.). Otporan je protiv
mrazeva, vjetra, snijega i kitine, jači je od
ostalih borova spram napada potkornjaka
i osipa iglica. Stradava međutim od hrđe
(Cronartium ribicola) i divljači.


Srednjih je zahtjeva na svijetlo, raste
brže od ostalih borova i općenito popravlja


— nitrificira tlo.
5. Žuta tulipa, tulipanovac (Liriodendron
tulipiferum) pojedina stabla na rubu prosjeke,
stara oko 50 god., srednjeg promjera
u 1.30 m oko 36 cm, prosječne ukupne visine
22 m.
Drvo je brzog rasta, lagano, slično topolovom.
U Sjevernoj Americi naraste i do
60 m visoko. Treba ispitati njegovu ekonomičnost
za plantažni uzgoj.


6. Od ostalih kultura u ovom šumskom
predjelu pregledana je i mješovita kultura
sađena u redove hrasta lužnjaka, cera i jasena.
Radi preuskih redova jasen je bio zasjenjen
od cera i hrasta i stoga je u glavnom
uginuo.
Cerovi su u donjem dijelu debla (do 3 m
visine) a osobito na rubu prosjeke i puteva
pretežno oštećeni uslijed zimotrenosti.




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Mišljenje je prisutnih da se ova kultura
zamijeni odgovarajućom plantažom. Svakako
da plantažiranje na ovom praporastom
tlu mora uključiti u svoje investicije
dovoljno natapanje tla, pogotovu za vrijeme
sušnog razdoblja.


Nakon ovog instruktivnog razgledavanja
i plodne diskusije izletnici su otputovali u
Vinkovce da obadu drvni kombinat »Slavonski
hrast«.


Na mjestu gdje je još 1957. god. uzgajan
kukuruz podignuti su i dalje se podižu
objekti ovog kombinata, koji zaprema površinu
od preko 20 ha (35 k. j.).


Osnivanje ovog kombinata odlučeno je
na osnovu svestrano proanaliziranog perspektivnog
plana razvoja privrede, a napose
šumarstva i drvne industrije na području
Kotara Vinkovci. Taj plan je naročito
uočio potrebu racionalnije obrade drvne
sirovine bez obzira na sortimente. Osim
toga predvidio je zaposlenje radne snage,
koja se oslabađa uslijed naprednog i suvremenog
rada u poljoprivredi, naročito
primjene mehanizacije. Kombinat je podignut
prema vlastitoj koncepciji radnog
kolektiva, napose druga direktora Tonkovića,
a u uskoj saradnji i uz puno razumijevanje
i potporu sviju političkih i privrednih
radnika u ovom kotaru. Izgradnju kombinata
finansira i NO kotara Vinkovci.


Time u vezi ističe se naročito nepristran
i složan rad šumarskih stručnjaka na području
Kotara Vinkovci, koji su u većini
bili mišljenja, da je uspjeh šumarstva i
drvne industrije u skladnoj suradnji ovih
privrednih djelatnosti. Kod toga se napominje
da se danas osnivaju i poljoprivredno
šumski kombinati (Vršac) radi obostranog
i uspješnog razvoja i unapređenja privrede.


Na području kotara Vinkovci nalazi se
najveći kompleks nizinskih šuma, koji obuhvaća
okruglo 64.800 ha, od toga zasad
obraslo drvećem 61.000 ha. U ovim šumama
preteže slavonski hrast, poznat na
svjetskom tržištu kao vrlo cijenjeno kvalitetno
drvo.


Takove kvalitetne i tada stare hrastove
šume uvjetovale su krajem prošlog stoljeća
razvoj drvne industrije. Podignute su 3
pilane u Vinkovcima i 1 u Vrbanji, dok je
u Županji sagrađena tvornica tanina. Uslijed
kasnijeg nužnog opadanja obima sječa,
a time i spretne špekulacije stranog kapitala,
navedene pilane su postepeno obustavile
rad. Ostalo je samo nekoliko manjih
pilana, većinom vezanih uz mlinove.


Sadanje šume na području Spačvanskog
bazena stare su prosječno 70 godina. One
kvalitetno prelaze iz manje vrijednih (tanjih)
sortimenata tehničkog drva u vredni


je i visoko vrijedne sortimente (kladarke,
furniri). Radi toga povećaje se nesamo proizvodnja
drvne mase, kvalitete, nego usporedo
i prirast vrijednosti, značajan za perspektivu
kombinata.


Do zrelosti za sječu ovih šuma kombinat
će se alimentirati drvnom masom:


a) iz redovitih sječa, propisanih gospodarskom
osnovom, a napose drvnom masom
sušaca i stabala iz visoke prorede;


b) vanrednim sječama, nastalim uslijed
zamjena poljoprivrednog i šumskog zemljišta
u cilju arondacije potonjeg, ili u
vezi komasacije poljovrednog zemljišta, što
se oboje već provodi unatrag nekoliko godina;


c) iz postepene konverzije degradiranih
šuma slabog prirasta u plantaže drveća listača
i četinjača brzog rasta;


d) postojećih kultura drveća brzog rasta,
napose euroameričkih topola;


e) plantaža, koje će se osnovati na još
neobraslom šumskom zemljištu kao i
onom, određenom za konverziju;


f) plantaža i ostalih nasada na zemljištu
van šuma.


Kod toga razabiremo da će plansk: postepeni
i dinamični plantažni uzgoj šuma
na za to određenom šumskom i poljoprivrednom
zemljištu biti prekretn´ca nesamo
u šumarstvu, već još više u drvnoj industriji.


Sa ovakovim stvarnim perspektivama
alimentacije, kombinat je ovdje započeo
radom početkom 1959. god.


Razgledavajući pojedine objekte nailazimo
ponajprije na:


1. Pilanu, suvremeno uređenu s prostranom
higijenskom svijetlom halom sa svodom
od opeke. Pogon je električni, dakle
bez transmisija. Stepenicom je odijeljen
prostor glavnih strojeva od pomoćnih (kružnih
pila), dok je ekshaustija pod podom
pilane.
Od glavnih strojeva nalazimo: brentu,
brzi gater i još jedan gater, kao i stroj tvrtke
B. Raimann — Freiburg — St. Georgen,
za pilenje najvrednije robe (blistače, polublistače
i dr.). Kapacitet strojeva je u 2
smjene 100 m3. Materijal do strojeva prenaša
se transporterom. Napominje se da
su navedeni strojevi prikupljeni s raznih
strana u našoj državi.


U cilju da se poveća postotak obrade
drvne sirovine nabavljeni su specijalni
strojevi (Turner Machinery), koji najekonomičnije
obrađuju oblo tehničko drvo,
tehničke cjepanice, što više i oblice ogrjevnog
drva johe, lipe i dr. do 15 cm promje^
ra. Ovim se poluprerađevinama dalje opskrbljuju
Grafos, tvornica olovaka, drvna
industrija Karlovac i ostali.


251




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Tako se preradi godišnje oko 10.000 ms
oblovine, koja bi inače bila daleko neracionalniie
iskorištena. Ovom preradom povećava
se vrijednost materijala za okruglo
10 puta.


2. U sklopu pilane nalazi se suvremeno
postrojenje za oštrenje, razvraćanje, glačanje
i egaliziranje pila. Strojevi su tvrtke
Vollmer-Biberach-Riss, a rad se obavlja
automatski.
Za uređenje jedne pile utroši se V/2—2
sata. Sa ovakovom pilom rez je jednoličan
i gladak, a uporabno vrijeme listova povećaje
se za 10 do 15%. Prigodom jednokratnog
oštrenja list gubi na težini 0.13 do 0.35
posto, već prema kvaliteti materijala. Pošto
je velika razlika među oštrenjem rukom
i navedenim strojem, preporuča se potonje.


3. Kombinat raspolaže s 2 stolarska pogona,
koji zaposluju 120 ljudi i proizvode
godišnje 1000 sobnih garnitura.
4. Nedaleko pilane podiže se u vlastitoj
režiji parketarija, koja će se snabdjeti najnovijim
strojevima.
5. Međutim, plan je vrijednog direktora
i kolektiva da se na zemljištu, koje danas
zaprema ekonomija kombinata izgradi
tvornica ploča iverica, a za koju već postoje
gotovi projekti.
Ploče iverice izrađivale bi se u glavnom
od topolovine, veličine 3.5 X 1.75 m, a godišnje
u količini od 4.000 m3. Tvornica bi
ovdje zaposlila oko 40 radnika. Predviđa se
bruttoprodukt od 400 milijuna dinara.


Ukupne investicije za ovu tvornicu planirane
su sa 330 milijuna dinara. Građevinski
radovi koje finansira NO kotara počet
će uskoro.


6. U vezi pod 5. podigla bi se prema već
razrađenom perspektivnom planu tvornica
pokućstva s godišnjim kapacitetom od 4000
garnitura namještaja.
7. Postoji plan za tvornicu ljuštene embalaže,
upravne i ostalih pomoćnih zgrada.
Kad se prednji plan ostvari i koncentriraju
svi industrijski objekti na određenom
prostoru, uposlit će se još 600 radnika.


Ukupni bruttoprodukt iznosit će 1200 milijuna
koliki je bio i prošle godine. Ovo s
razloga, jer bi predvidivo otpao pogon eksploatacije
šuma.


Konačno se napominje da je kombinat
povezan sa željezničkom stanicom i ostalim
glavnim prugama sa 3 industrijska kolos
jeka.


Postojeća ekonomija među ostalim utje


če da obrok hrane u restauranu kombinata


stoji samo 30 Din.


Prednji prikaz i već dosadanji značajan
uspjeh kombinata odraz su velike organi


zatorske i stručne sposobnosti, odlučnosti i
stvarnog sagledavanja perspektivnog razvoja
naše socijalističke privrede, po neumornom
i upornom direktoru i cijelom
radnom kolektivu kombinata, a na čvrstoj
osnovi društvenog samoupravljanja. Ovo
je uzor primjer zajedničke i tijesne suradnje
kao i duboke svijesti sviju radnika kolektiva
ma koje oni radno mjesto zauzimlju.


Po prednjem se u samom kombinatu razvila
među izletnicima — šumarskim stručnjacima
široka diskusija, obuhvatajući
glavne uvjete osnivanja, alimentacije i
perspektivnog razvoja kao i faktore uspjeha
kombinata. Naglašuje se, da je taj kombinat
od vanrednog značaja nesamo za privredu
kotara Vinkovci, nego i za NR Hrvatsku.


Poslije razgledavanja kombinata, produžen
je put u šume spačvanskog basena. Izletnicima
se pridružio upravitelj šumarije
u Otoku drug T a k š i ć ing. Joka, dok je
na terenu izletnike dočekao šef Sekcije za
uređivanje šuma u Vinkovcima drug B abogredac
ing. Đuro.


Prije svega ističe se velika ekonomska i
opća važnost nove ceste Otok—Vrbanja,
dužine 26 km, sagrađene u režiji istoimenih
šumarija. Nadalje, privađanje gotovo
neplodnog zemljišta (bara) šumskoj kulturi
putem odvodnje i biomelioracije i to
bara:


a) Sitinac, površine 28 ha v. n. m. 80 m.


Prije 20 godina ovo je barovi to zemljište
pošumljeno kanadskom topolom, razmaka
1 X 1 m. Sadnja je bila pregusta što
se odrazilo na slabo razvijenim krošnjama
topola i općenito umanjenom debljinskom
prirastu. Prvi puta je ovaj topolik proređen
prije 5 godina, dok drugi puta 1959.
god. Dobiveno je 3000 m3 celuloznog drva.


Međutim bilo je i posrednih koristi time,
što se je vodovodnim jarcima i pojačanom
transpiracijom krošanja topola, lišćem i otpacima
tlo isušilo, snizio vodostaj podzemne
vode, odnosno tlo podiglo. Time su nastali
povoljniji ekološki uslovi napose za
jasen, koji se pod topolama vrlo dobro razvio
da u skoro vrijeme prevlada kao buduća
glavna sastojina. Jasen će još više
pospješiti sukcesiju na tom zemljištu.


b) Dež, — površine 90 ha, v. n. m. 79 m,
prije ekonomija Dip-a Karlovac. Vrlo
uspjela kultura euroameričkih topola, uglavnom
Populus serotina. Zemljište
je prethodno odvodnjeno i ograđeno žicom
da se spriječe štete od divljači. Pregledani
dio ove kulture star je 3 godine, a
osnovan je sadnjom sadnica Ya, s razmakom
redova po 5 m, dok u redovima 4 m.




ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Zemljište je prije sadnje rigolano do 35 cm
i preorano 20 cm duboko. Predvidiva ophodnja
15 god. (pretežno celulozno drvo).
Pokaže li se daljnii uspješan razvoj ove
kulture produžit će se ophodnja radi proizvodnje
vrednijih sortimenata (za ljuštenje
i furnir).


Debalca stabala premazana su krečom,
dok se inače provode prskanjem zaštitne
mjere proti insekata i bolesti.


c) Putem su zapažene u mješovitim sastojinama
hrasta lužnjaka i jasena sa ostalim
primješanim vrstama drveća, jake štete
od jasenove pipe (Cionus fraxini). Uslijed
toga nastalo je znatno sušenje jasena.
Ovaj inače težak problem zaštite šuma treba
što prije riješiti.


Iz ovih poplavnih nizinskih šuma izletnici
su krenuli u Spačvu, ujedno sjedište
šumarije Spačve, koja obuhvaća 3 ispostave
(nekadašnje šumarije) Vrbanju, Gunju
i Strošinci. Ovdje ih je dočekao upravitelj
šumarije T o m i č i ć ing. Božiđar i lovni
inspektor NOK-a Vinkovci ing. S r n i ć,
koji se tu nalazio.


Naselje Spačva poprimilo je danas sasvim
drugi i prijatniji izgled, nego što je
to nedavno bilo. Nekada su to stajale trošne
barake drvenjare, zaokružene gomilama
prostornog drva od brijestovih i hrastovih
sušaca. U roku od 2 godine podiglo
je ovdje šumarstvo i drvna industrija opet
u zajedničkoj uskoj suradnji 5 zgrada. Među
ovima šumariju, manipulaciju poduzeća,
društveni dom, reprezentativnu lovačku
kuću, stambenu zgradu i ostale gospodarske
zgrade. Građevni materijal za ove
objekte iskorišten je većinom od nekadanjih
skladišta i poljoprivrednih gospodarskih
nastamba. Zajedničkim finansiranjem
općine Vrbanja, sela i šumarije priključena
je 10 kW električna mreža. Provedeno je
i pečenje opeke u vlastitoj režiji. To je opet
veliko djelo druga Tonković ing. Dragana
i njegovih suradnika, ali ujedno i trajan
spomenik njihovog zalaganja za ovaj privredni
centar.


Nedaleko naselja Spačve pregledana je
šuma Bol jk ovo, koja je uzrasla na višem
terenu (v. n. m. 80—84 m) od prvo opisanih
šuma ovog bazena. To je očuvana
šuma prirodnog tipa, visoke kvalitete i prirasta.
Čine je mješovite sastojine hrasta
lužnjaka, jasena, graba i lipe s vrlo povoljnim
omjerom smjese.


Razmotrena sastojina bila je stara 02 godine,
prosječnog promjera u 1.30 m 40 cm
i ukupne visine 28 m, prirasta 8 nvVha.


Skladna smjesa navedenih vrsta drveća
kao i stručna njega i uzgoj, odrazili su se
u pravnim čistim deblima stabala, a napose
hrasta i jasena, kao i u kvalitetnom prirastu.


U doba ophodnje sa ovim stablima proizvest
će se najvredniji tehnički sortimenti.
Ove sastojine će se i dalje uzgajati putem
opreznih i stručnih visokih proreda,
kojima će se pomoći razvoj nesamo gornje
već i donje etaže. S obzirom na ovaj njihov
značaj one ne ulaze u konverziju radi plantažnog
uzgoja šuma.


Radi odmjerenog vremena ovim je obilaskom
završen stručni izlet, koji je bio odlično
organiziran, vrlo poučan i sa svestranom
diskusijom. Zelja je učesnika bila da
se takovi stručni izleti organiziraju i prigodom
ostalih sastanaka šumarskih, lovnih
i drvno industrijskih stručnjaka.


Nakon oproštajnog ručka i pozdrava koji
je izletnicima priređen u restauraciji
Spačve, a u ime kojih se zahvalio toplim
drugarskim riječima- predsjednik Šumarskog
društva Hrvatske dr. Anđroi ć ing.
Milan, izletnici su autobusom otputovali do
stanice Vinkovci, gdje su se, puni ugodnih
utisaka, razišli u različitim smjerovima.


Ističe se da su učesnici stručnog izleta
bili prijatno iznenađeni drugarskom pažnjom
i stručnim izlaganjima, kao i uspjesima
domaćina.


Neumoran i uporan rad šumarskih, lovnih
i drvno industrijskih stručnjaka — domaćina
na podizanju i daljnjem razvoju
naše socijalističke privrede zaslužuje nepodjeljivo
priznanje i pohvalu. Neka nam
stoga budu uzor primjer.


Šumarsko društvo Hrvatske želi istaći
neobično zalaganje direktora Tonkovi ć
ing. Dragana, koji je od početka do konca
tranja stručnog izleta bo nepristran i neumoran
tumač i vođa puta. Isto vrijedi i
za drugove Babogre dca ing. Đuru, šefa
Sekcije za uređivanje šuma, ing. Tokšić
Joku, kornere, direktora poduzeća »Slavonski
hrast«, svima praviteljima šumarija i
svekolikim šumarskim i ostalom osoblju,
koje se zalagalo da ovaj stručni izlet bude
na zamjernoj visini. P.