DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1959 str. 84 <-- 84 --> PDF |
slabije spram onih, koje bi ta stabla polučila uz normalne uzgojne uvjete na tako dobrom tlu. Međutim drvni materijal iz ove kulture povoljno će se unovčiti kao motke, a dijelom i kao stubovi za hmelj. Mišljenje je prisutnih šumarskih stručnjaka da se namjesto ove kulture podigne plantaža najekonomičnije vrste drveća brzog rasta u postojećim ekološkim uslovima koji su uglavnom vrlo povoljni. 2. Kultura crnog oraha (Juglans nigra) podignuta sadnjom sjemena u redove sa šumsko poljskim gospodarenjem kroz 3 godine. Stara 9 godina, prosječni promjer u 1.30 m — 7 cm, ukupna visina 6 do 8 m. Paša blaga zabranjena. Ova kultura je uzgojena uz jednako nepovoljne uvjete kao i pomenuta kultura bagrema. Odabrana je sadnja vlastitim sjemenom sa zelenom lupinom (radi zaštite od miševa) umjesto sadnicama, jer je ekonomičnija (jeftinija). Ovo i radi dugačke srčanice sadnica, koja već prve godine može dostići i 70 cm. Kulture crnog oraha zapremaju ovdje oko 1000 ha. Optimum crnog oraha je Castanetum i topiliji položaji Fagetuma. Dobro uspijeva na dubokom, svježem pjeskovito ilovastom tlu s mnogo karbonata, slabo na mršavom, suhom i teškom glinenom tlu, dok kisela tla sa stagnirajućom vodom opće izbjegava. Voli svijetlo, a uz povoljne ekološke uslove u mladosti dobro prirašćuje u visinu i debljinu. Ima jaku izbojnu sagu iz panja i žilja, stoga se ozlijeđena mlada biljka može prisjeći na panj. Spram nepovoljnih vremenskih faktora otporniji je od običnog oraha. Rodi plodom u 10 godini. Uz ophodnju od 40 godina na dobroj stojbini dosiže srednji promjer oko 40 cm, dok ukupnu visinu preko 25 m, od toga 15 m čiste pravne deblovine. Do 75°/o od cjelokupne drvne mase sposobno je za tehničke svrhe. U plantažnom uzgoju polučit će navedene dimenzije u kraćoj ophodnji (30 god.), samo ga treba čistiti od donjih grana. Drvo crnog oraha sliči u svojoj građi drvetu običnog oraha. Uske je bijeli, srednje tvrdo i teško, zatim vrlo trajno, lako cjepivo, sjajno, lijepe boje i teksture. Lako se obrađuje i vrlo je sposobno za poliranje. Inače dobro gori i razvija jaku toplinu. Upotrebljava se za izradu furnira i masivnog pokućstva, u industriji glavira, zrakoplova, kola, vagona i kundaka za puške. Osim toga traže ga tokari i rezbari. Prije rata bio je cijenom više od* slavonske hrastovine. Sjeme se upotrebljava za produkciju ulja, a iz zelene lupine pravi se ekstrakt za bojadisanje drveta. 250 Izletnici su osim toga pregledali i stariju — 48 godišnju sastojinu crnog oraha, koji se ispočetka sadio u smjesi sa hrastom, cerom, jasenom i trešnjom. Napominje se da je crni orah postepeno u kulturama osvajao hrastova staništa, jer je otporniji spram štetočinja koje napadaju hrast (gubar, zlatokraj i dr.). Potanje o crnom orahu pisao je Sevnik ing. Franjo u Šumarskom listu 1926. god. br. 1 i 2. 3. Kultura obične smreke-omorike (Picea excelsa), uzrasla iz napuštenog rasadnika, stara 45 god., prosječnog promjera u 1.30 m oko 20 cm, ukupne visine 12 do 14 m. Proređena sa 15 m3/ha, inače napadana od divljači i glodavaca. Pošto to nije prirodno stanište omorike, ovdje bi bolje uspijevala druga vrst četinjača brzog rasta, napose borovac ili obični bor. 4. Borovac — Vajmutovac (Pinus Strobus) u skupini i pojedina stabla, stara 48 god., prosječnog promjera u 1.30 oko 30 cm dok ukupne visine 24 m. Stabla bi polučila i veće dimenzije da su u mladosti više njegovana, da je tlo bilo svježije i da nisu oštećivana od divljači. Ova vrst borova, koja inače vrlo dobro uspijeva na dubokoj pjeskovitoj ilovači i općenito svježijem tlu, odnosno na položaju s dovoljno zračne vlage, može se uspješno upotrijebiti za plantaže i kulture u ravnicama kao i u prigorju. Daje pravna stabla, koja se od grana teže čiste, drvo je vrlo lagano i lako obrađivati (krovna građa, celulozno drvo i dr.). Otporan je protiv mrazeva, vjetra, snijega i kitine, jači je od ostalih borova spram napada potkornjaka i osipa iglica. Stradava međutim od hrđe (Cronartium ribicola) i divljači. Srednjih je zahtjeva na svijetlo, raste brže od ostalih borova i općenito popravlja — nitrificira tlo. 5. Žuta tulipa, tulipanovac (Liriodendron tulipiferum) pojedina stabla na rubu prosjeke, stara oko 50 god., srednjeg promjera u 1.30 m oko 36 cm, prosječne ukupne visine 22 m. Drvo je brzog rasta, lagano, slično topolovom. U Sjevernoj Americi naraste i do 60 m visoko. Treba ispitati njegovu ekonomičnost za plantažni uzgoj. 6. Od ostalih kultura u ovom šumskom predjelu pregledana je i mješovita kultura sađena u redove hrasta lužnjaka, cera i jasena. Radi preuskih redova jasen je bio zasjenjen od cera i hrasta i stoga je u glavnom uginuo. Cerovi su u donjem dijelu debla (do 3 m visine) a osobito na rubu prosjeke i puteva pretežno oštećeni uslijed zimotrenosti. |