DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 22 <-- 22 --> PDF |
dom gustih grupa lošeg predrasta, koji bi neproređen postao štetan po jako zasjenjeni, naročito rijetki pomladak. Takvim radom, koji se prema potrebi opetuje, mladik vrsta sjene će biti raznoliko i nejednolično zasjenjen do konačnog izvršenja čišćenja. Nakon uglavnom obavljenog čišćenja bit će u takovoj sastojini raznoliko stanje mladika po visini, a i po debljini. Na taj način može se korisno podržavati dio predrasta i preko 30 godina starosti ne samo u mekim, već i u tvrdim listačama svjetla, pa čak i predrast vrsta sjene umjerenije krošnje, a pogotovo onaj predrast pod 1—3, koji se stvara uglavnom za vrijeme oplodne sječe. Ovaj predrast će naročito dobro doći ne samo davanjem jakih i vrijednih prorednih prihoda, pa čak i glavnog prihoda, već će svojom prisutnošću olakšati i uspješniji, elastičniji rad u proredama. Prema izloženom, naročito povodom ranijih iskustava, možemo zaključiti, da ne postoji opća pogibelj od predrasta, već, naprotiv, znatan dio njegov može biti raznoliko vrijeme razvoja sastojine vrlo koristan za njen povoljan razvoj, pogotovo za razvoj pregustog mladika. Razmatrat ćemo razvoj pregustog, jednoličnog mladika, tek osnovanog bez utjecaja čovjeka na taj razvoj, sve do njegove zrelosti za sječu. U takovoj bi se sastojini stalno provodio prirodni proces potiskivanja i nestajanja dijela stabala. Na taj način od gusto zasijane sastojine, čiji početni broj biljaka može biti ogroman — na stotine tisuća i više po hektaru — konačno do dobe zrelosti za sječu spadne na cea 1000 stabala, računajući ovamo ne samo dominantna, već i stiješnjena, a i podstojna stabla. Vidimo da bi se broj stabala prirodno smanjio za stotine tisuća i da bi do zrelosti sastojine ostao razmjerno vrlo malen broj. Ugibanje biljaka je najveće do 30 godina starosti. Prirast do toga doba je međutim neznatan uslijed malih dimenzija stabala, koja se, zbog stalne stiješnjenosti, ne mogu jače razvijati. Taj prirast je tim slabiji, čim je mladik jednoličniji i gušći. Velik dio biljaka, koji propadne do 30 godina starosti, zapravo je izgubljen. Do uginuća taj je dio negativno djelovao u sastojini i smetao preostalim biljkama u njihovom razvoju, prema tome je bio štetan. Uz takovo stanje nema dugo vremena ni mogućnosti da se, bez predrasta, bolje iskoristi sunčano svijetlo i tlo. Ali prirodni razvoj takove sastojine, prepuštene samoj sebi, bez njege, bio bi ne samo spor i težak, već bi ona i kvalitetno bila slabija, sa sortimentima manje debljine. Slijedi da se velik dio pomenutog suviška biljaka može što uništiti, što usporiti u razvoju pomoću predrasta, dakle besplatno, a u korist daljnjeg povoljnijeg razvoja sastojine, naravski, to u vezi sa postepenim uklanjanjem onog predrasta koji postaje štetan. Sa uzgojnog gledišta ne može se gust i jednoličan pomladak bez dosta predrasta nikako smatrati povoljnim, to i po Schadelinu. Zbog toga možemo našu ulogu oko ranog proređivanja gustih mladika u znatnoj mjeri prepustiti predrastu, kojeg se u takovoj ulozi ne može često prilično dugo smatrati štetnim. U slučaju naših mladika ovo pitanje je to važnije, što se obično radi o velikim površinama. Na takovima bi bio povoljan razvoj jednoličnih mladika samo uz dugotrajnu njegu, dok bi proredni prihodi kasno slijedili. Kada treba čišćenje od predrasta vršiti, mogu se dati samo opće smjernice. Jedan dio jakog predrasta proredit će se već u dovršenoj sječi stare sastojine, pa i ranije, naročito ako je u gustim grupama. Gdje je valjan pomladak rijedak i zasjenjen predrastom treba ga čim prije osloboditi i 276 |