DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 83 AUGUST—SEPTEMBAR GODINA 1959 UTVRĐIVANJE PRIRASTA PO KONTROLNOJ METODI NA POKUSNIM PLOHAMA GOSPODARSKE JEDINICE »POSAVSKE ŠUME« U ŠUMARIJI LIPOVLJANI Dr. M. Plavšić — Dr. D. Klepac, Zagreb A. Dosadašnja iskustva o kontrolnoj metodi Po kontrolnoj metodi prosječna godišnja šumska proizvodnja računa se po formuli (1): Kk + N-Mp Pr = (1) n Kk = sadašnja drvna masa na panju; MP = drvna masa na panju pred (n) godina; N = posječena drvna masa u vremenskom razdoblju od (n) godina, t. j . između prve i druge inventure. Produkcija (Pr), definirana formulom (1), sastoji se od dva dijela, prvo, od priliva stabala* u sastojinu i, drugo, od prirasta inventarizirane drvne mase. Formula (1) daje točne rezultate, ako su zadovoljeni ovi uvjeti: 1. mjerenje prsnih promjera treba obaviti za vrijeme mirovanja vegetacije; pri mjerenju prsnih promjera treba zadržati uvijek istu taksacijsku granicu; 2. članovi Mk, N i MP treba da su izmjereni istom točnošću i treba da su izraženi uvijek istom jediničnom mjerom; 3. kontrolna perioda (n) ne smije biti ni prekratka ni preduga; 4. evidencija posječenih stabala treba da bude točna. 1. Mjerenje prsnih promjera Prsni se promjeri mjere zaokruženom promjerkom. U Švicarskoj primjenjuju debljinske stepene od 4 cm, u Francuskoj i Njemačkoj stepene od 5 cm. Razlika između francuskog i njemačkog sistema samo je u tome, što su sredine debljinskih stepena u Francuza cijeli brojevi (15, 20, 25, 30 i t. d.), a u Nijemaca to nije slučaj (12.5, 17.5, 22.5, 27.5 i t. d.) Pri mjerenju prsnih promjera postupa se tako, da se najprije zadiračem označi križ, odnosno slovo »X«, na stablu u prsnoj visini. Zatim se na križ prisloni ravnalo promjerke i to tako, da krakovi promjerke budu podjednako udaljeni od sjecišta križa. Nakon toga se očita promjer stabla i javi voditelju manuala — na pr. jela 4 (što znači jela prsnog promjera od 30 cm u francuskom sistemu). |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Mjerenje promjera vrši se u pravilu za vrijeme mirovanja vegetacije. Stoga je svejedno, da li je stablo mjereno 1. oktobra 1956. ili 31. marta 1957. inventura nosi onaj datum, kad je vegetacija završena. Ako smo mjerenje prsnih promjera obavili u martu 1957., onda se ta inventura zove inventura 1956., jer ona sadržava prirast od 1956. godine. U većem dijelu naše zemlje vegetacijska perioda traje oko 6 mjeseci, t. j . od aprila do oktobra. U planinama ona je kraća. Prirast stabla u debljinu manifestira se poslije visinskog prirasta. Može se aproksimativno uzeti, da se u mjesecima junu i julu formira oko dvije trećine cjelokupnog debljinskog prirasta kako se to vidi iz table 1 i iz slike 1 (prema H u f f e 1 u). Tabela 1. Mjeseci IV. V. VI. VII. VIII. IX. Ukupno Mjesečni debljinski prirast u %> 3,4 14,1 29.2 29,4 18,9 5,0 100,0 Kumul. debljinski prirast u % 3,4 17,5 40,7 76,1 95,0 100,0 D/STR/BUC/JA DEBLJ/NSKOG PRIRASTA (f) m/esečni c/ećtf/nsffi pr/rosf v % Slika 1. Iz te tabele i slike vidimo, da se u mjesecima junu, julu i augustu stvara glavni dio debljinskog prirasta (oko 3/4 od ukupnog iznosa!). Stoga bi klupiranje trebalo započeti poslije 15. septembra jedne godine, a moralo bi biti završeno najkasnije; do 1. maja slijedeće godine. U visokim planinskim šumama moglo bi mjerenje prsnih promjera početi nešto ranije i nešto kasnije završiti. 2. Obračun drvne mase na panju Pri utvrđivanju drvne mase na panju javljaju se pogreške, koje se mogu označiti, prvo, kao pogreške inventure, drugo, kao pogreške kubiciranja. a) Pogreške inventure Pogreške, koje nastaju pri mjerenju prsnih promjera, ne daju se eliminirati, ali se mogu opreznim radom smanjiti. U literaturi postoji prilično jedinstveno mišljenje, da pogreške pri mjerenju temeljnice ne prelaze pro |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 5 <-- 5 --> PDF |
sječno 1%, imajući pred očima, da se inventura obavlja po odjelima, koji su obično veći od 5,00 hektara. Na manjim površinama, maksimalna razlika između dva uzastopna mjerenja temeljnice može biti veća od 1%. To se pokazalo pri,inventuri pokusne plohe »Jasle I.«, koju smo pet puta uzastopce klupirali (vidi Sum. list br. 4—5/1953. str. 194. i 195.). Maksimalna pogreška pri klupiranju na toj plohi od 1,43 hektara dosegla j jednogodišnji prirast. b) Pogreške kubiciranja Pogreške kubiciranja izviru iz netočnosti tablica drvnih masa. Nemoguće je sastaviti takve tablice, koje bi iskazivale egzaktne podatke o drvnoj masi stabla na panju. Ukoliko bi nam pošlo za rukom sastaviti takve tablice, one bi davale točne podatke o drvnoj masi na panju samo momentano, jer se načinom gospodarenja mijenja oblični broj stabla. Stoga će tablice drvnih masa, koje danas smatramo egzaktnim, postati sutra konvencionalne. Imajući to pred očima, a svijesni nesigurnosti u izmjeri visina stabala, Gurnau d je među prvima preporučio jednoulazne tablice drvnih masa za utvrđivanje drvne mase na panju. Primjenom jednoulaznih tablica drvnih masa eliminiramo pogreške koje nastaju uslijed mjerenja visina,* jer računamo drvne mase samo na bazi prsnih promjera. * Dva različita taksatora ne će gotovo nikada doći točno do iste visinske krivulje, ma da u istoj sastojini mjere i veći broj visina, nego što se to čini u običnoj praksi. Na taj´ način dolazi do netočnosti pri obračunu drvne mase, što povlači za sobom pogreške u prirastu. Ako želimo da konstatiramo razlike u drvnim masama dviju inventura Da bi se izbjegnula zbrka, uvedene su dvije jedinice: silva, kao jedinična mjera drvne mase stabala na panju; kubni metar, kao jedinična mjera drvne mase stabala u oborenom stanju. U tabeli 2 dana je generalna uređajna tablica, koju su izradili Švicarci (Biolley, Jobez i Blonay). Generalna uređajna tablica (tarifa) u silvama Tabela 2. Drvna masa Drvna masa Drvna masa Drvna masa D na panju D na panju D na panju D na Panju u cm u sv. u cm u sv. u cm u sv. u cm u sv. 10 15 20 25 30 0,047 0,136 0,270 0,452 0,686 35 40 45 50 55 1,016 1,429 1,898 2,419 2,989 60 65 70 75 80 3,603 4,259 4,953 5,681 6,440 85 90 95 100 105 7,225 8,030 8,860 9,704 10,560 Ova tabela iskazuje drvnu masu na panju u silvama. Ta ista tablica upotrebljava se na utvrđivanje drvne mase članova (MP), (N) i (Mk) tako, da su svi članovi formule (1) izraženi istom jediničnom mjerom. Prema tome se i prirast dobiva u silvama. Drvna masa na panju, odnosno prirast na panju, izražen u silvama, pretvara se u realne kubne metre pomoću korekcionog faktora. Taj se faktor utvrđuje tako, da se najprije izračuna drvna masa za nekoliko de |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 6 <-- 6 --> PDF |
setaka stojećih stabala po tabeli 2. Recimo, da ona iznosi a silva. Zatim se ta stabla sruše i u oborenom se stanju sekcioniranjem utvrdi njihova realna b drvna masa — recimo b m3. Korekcioni faktor iznosi: —. Tim faktorom a množi se drvna masa na panju, izražena u silvama, da se dobiju realni kubni metri. Korekcioni faktor nema karakter konstante; on se u toku vremena mijenja, jer se oblični broj stabala mijenja. Bude li gospodarenje intenzivnije, korekcioni faktor će imati tendenciju povećavanja. Stoga ga u Švicarskoj upotrebljavaju za kontrolu gospodarenja. Mjesto jedinstvene, generalne tarife u silvama mogu se upotrijebiti bilo koje jednoulazne lokalne tablice, no pri tom treba imati pred očima, da kubni metri tih tablica imaju karakter silva, pa ih treba pomnožiti s korekcionim faktorom, da bi dobili realne kubike. Kad smo jednom izabrali neku tablicu, za kontrolnu metodu je nužno, da tu istu tablicu primijenimo pri svim daljnjim inventurama i utvrđivanjima drvne mase na panju. 3. Kontrolna perioda Zbog pogrešaka inventure, koje su neizbježive, kontrolna perioda ne smije biti prekratka. U protivnom slučaju mogu se dobiti krivi, pa čak i negativni rezultati o prirastu. Duljina kontrolne periode zavisi prvo, od površine odjela, odnosno odsjeka, na koji se kontrolna metoda primjenjuje i, drugo, od postotka prirasta, kojim dotična sastojina prirašćuje. Na tom području vršio je istraživanja K A. Meye r u Švicarskoj, te je došao do nekih rezultata, koje donosimo u tabeli 3. Tabela 3. Procentualne pogreške u obračunu prirasta za različite kontrolne periode i različite postotke prirasta na površ´ni odjela od 10 ha. Kontrolna perioda (n) Postotak prirasta (p) Godine 1 2 3 Srednja procentualna pogreška u obračunu prirasta 6 10,0 5,0 3,3 8 7,5 3,8 2,5 10 6,0 3,0 , 2,0 12 5,0 2,5 1,7 15 4,0 2,0 1,3 20 3,0 1,5 1,0 Maksimalna procentualna pogreška u obračunu prirasta 6 25,0 12,5 8.3 8 18,0 9,5 6,2 10 15,0 7,5 5,0 12 12,5 6,2 4,2 15 10,0 5,0 3,2 20 7,5 3,8 4,5 Iz tabele 3 vidimo, da se u šumama, koje prirašćuju sa 2% prirasta godišnje i u kojima se površina odjela kreće oko 10 ha (kao što je to u Švicarskoj) može uzet: kontrolna perioda od 8 godina, ako se zadovoljavamo |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 7 <-- 7 --> PDF |
sa točnošću obračuna prirasta sa maksimalnom pogreškom od cea ± 10%. Želimo li postići veću točnost, onda treba ili produžiti kontrolnu periodu ili povećati površinu odjela. Za naše prilike, gdje su odjeli nekoliko puta veći, mogla bi se primijeniti i kraća kontrolna perioda, no ipak dulja od 5 godina. Kao gornju granicu kontrolne periode mogli bismo uzeti prosječno vrijeme prijelaza, koje je potrebno, da stabla debljinskog stepena, koji se nalazi odmah ispod taksacijske granice, pređu tu granicu. U pravilu kontrolna perioda ne bi trebala biti dulja od 10 godina. 4. Evidencija posječenih stabala Sva posjećena stabla za vrijeme kontrolne periode; t. j . između dviju inventura, treba evidentirati. Ta se evidencija sastoji u tome, da se bilježe prsni promjeri posječenih, ili bolje reći porušenih stabala. Prsni promjeri treba da su izmjereni istom zaokružbenom promjerkom i na istom mjestu stabla kako je to bilo učinjeno prilikom prve inventure. Na temelju prsnih promjera očitava se drvna masa iz istih uređajnih tablica, koje su upotrebljene za kubiciranje drvne mase na panju. Izabrana taksacijska granica pri prvoj inventuri — recimo 10 cm prsnog promjera — treba da ostane i dalje na snazi, što će reći, da u evidenciju posječenih stabala ulaze samo ona stabla, koja ;su deblja od 10 cm prsnog promjera. Pored stabala, koja su posječena redovitom sječom, treba istodobno voditi računa o svim slučajnim prihodima. B. Primjena kontrolne metode na pokusne plohe Kad je Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu preuzeo šume u Lipovljanima i Zalesini 1950. godine, našli smo nekoliko pokusn:h ploha u Lipovljanima, koje je ondje osnovao ing. M. Marki ć po internacionalnoj instrukciji za pokusne plohe. S obzirom na veliki trud i trošak, koji je uložen pri osnivanju tih pokusnih ploha, mi smo ih zadržali i upotrebili u prvom redu za ispitivanje prirasta po kontrolnoj metodi.2 Imajući pred očima dosadašnja iskustva o izračunavanju prirasta po kontrolnoj metodi, mi smo se u konkretnoj situaciji našli pred novim problemom. Željeli smo doći što prije do rezultata o prirastu i postići pri tom zadovoljavajuću točnost. A to je prema Meyerovi m istraživanjima u Švicarskoj moguće tek uz kontrolnu periodu od 8—8 ?odina u odjelima s površinom od 10 hektara, dok je površina naših pokusnih ploha mnogo manja, te iznosi 0,50 hektara (100 X 50 metara). U cilju da dobijemo rezultate o prirastu na koje bi se mogli osloniti, nastojali ?mo, da što potpunije zadovoljimo uvjete kontrolne metode, koje smo naveli pod točkama 1 do 4. Pri tom amo išli još dalje i to naročito s obzirom na točku 2 i 41 1. Mjerenje opsega stabala Da bi smanjili pogreške inventure na minimum, mjesto prsnih promjera mjerili smo opsege stabala u prsnoj vis:ni. Na svakom smo stablu označili četiri točke, gdje je bila prislonjena čelična vrpca. Mjerenje je Izvršeno na milimetar točno. Kako su prethodno bila sva stabla numerirana, otpala je vjerojatnost, da bi pri mjerenju neko stablo bilo ispušteno Hi da bi bilo izmjereno dva puta. Grube pogreške u očitovanju opsega također su uklonjene, jer smo lično sami tri puta mjerili opsege svih stabala. Razlike u mjerenjima nisu prelazile 0,1%. Zbog preglednosti i jednostavnosti formirali smo opsežne stepene širine od 50 milimetara: 250, 300, 350, 400, 450 i t. d. U te opsežne stepene 2 Detaljni opis pokusnih ploha nalazi se u radnji: Plavšić-KIepac: Strukturni odnosi Posavskih šuma s obzirom na broj stabala, temeljnicu i drvnu masu (u štampi); Glasnik za šumske pokuse. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 8 <-- 8 --> PDF |
grupirali smo izmjerena stabla, razlučena, po vrstama drveća i etažama (G = gornja etaža; D = donja etaža). Zbog štednje na prostoru donosimo ovdje samo podatke jedne pokusne plohe u tabeli 4, gdje su navedeni brojevi stabala po opsežnim stepeaima za vrijeme prve i druge inventure, kao i starost sastojine. Da bi uklonili svaku eventualnu pogrešku, koja bi nastala zbog nedovoljne evidencije posječenih stabala, mi smo na svakoj pokusnoj plohi numerirali sva stabla. 2. Uređajne tablice (tarife) Budući da smo mjerili opsege stabala, morali smo posegnuti za takvim jednoulaznim tablicama, koje iskazuju drvne mase na temelju opsega. Švicarske i francuske tablice te vrste nismo mogli upotrebiti zbog toga, što smo usvojili za ovu svrhu mnogo uže opsežne stepene (50 milimetara) nego što ih primjenjuju u spomenutim zemljama. Stoga smo bili prisiljeni konstruirati specijalne tarife, koje donosimo u tabeli 5. Te su tarife konstruirane na temelju Schaefferovih jednadžbi (2) i (3). M V = (O—-TI-0,05) {O — n- 0,10) . . . (2) rc-0,14 M V = O (O — n 0.05) (3) n 0,18 U tim formulama (M) znači drvnu masu stabla prsnog promjera od 45 cm, odnosno opsega 140 cm u prsnoj visini stabla; O = opseg stabla. Prva formula definira Alganove, a druga Schaefferove tarife na bazi opsega stabla u prsnoj visini. Na pojedine vrste drveća primjenili smo ove tarife: 1. za hrast lužnjak Alganovu tarifu N° 17 2. za poljski jasen i nizinski brijest Schaefferovu tarifu N° 13 ´ 3. za crnu johu i obični grab . . . Alganovu tarifu N° 15 Izbor navedenih tarifa izvršen je na temelju srednje sastojinske visine. Za hrast lužnjak smo uzeli Alganove tarife ili takozvane »tarifs rapids «, jer se one podudaraju s tarifama, koje je Emrović izradio za hrast u Lipovljanima. Za johu i grab uzeli smo također Alganove tarife iz sličnih razloga. Za poljski jasen i nizinski brijest usvojili smo Schaefferove tarife »tarifs lents«, jer se ove podudaraju s jednoulaznim tablicama drvnih masa, koje je za poljski jasen u Lipovljanima izradio Plavšić. Na bazi naprijed spomenutih tarifa utvrdili smo drvnu masu na panju kako je to prikazano u tabeli´6. 3. Korekcioni faktor Prilikom prorjeđivanja navedenih pokusnih ploha u proljeće 1956. godine iskoristili smo posječena stabla za obračun korekcionog faktora (f). Kvocijent između realnih m3 i uređajnih m3 definira korekcioni faktor za svaku vrstu drveća. Prosječno korekcioni faktori iznose za: hrast lužnjak poljski jasen nizinski brijest grab johu 1,015 1,024 1,025 1,025 1,150 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 9 <-- 9 --> PDF |
263 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Uređajne tablice (tarife) za pokusne plohe u Lipovljanima Tabela 5. Opsežni stepen Schaeffermm No 13 Algan No 15 Algan No 17 Opsežni stepen mm Schaeffer No 13 Algan No 15 Algan No 17 250 0.03 0.01 0.01 1 100 1.22 1.24 1.34 300 0.05 0.01 0.02 1 150 1.35 1.39 1.50 350 0.08 0.02 0.03 1200 1.48 1.54 1.67 400 0.11 0.03 0.04 1250 1.61 1.71 1.85 450 0.15 0.07 0.07 1300 1.75 1.88 2.04 500 0.20 0.11 0.11 1350 1.90 2.06 2.24 550 0.25 0.15 0.17 1400 2.05 2.25 2.44 600 0.31 0.21 0.23 1450 2.21 2.45 2.66 680 0.38 0.28 0.30 1S00 2.38 2.88 700 0.45 0.35 0.38 1550 2.55 3.12 750 0.52 0.43 0.47 1600 2.72 3.36 800 0.61 0.52 0.56 1650 3.61 850 0.69 0.62 0.67 1700 3.87 900 0.79 0.73 0.79 1750 4.14 950 0.89 0.84 0.91 1800 4.42 1000 0.99 0.96 1.05 1850 4.71 1050 1.11 1.10 1.19 1900 5.00 To znači, da je utvrđena masa na panju za hrast lužnjak manja za 1,5%, za poljki jasen za 2,4%, za nizinski brijest i za grab 2,5% i za johu 15%. Budući, da johe ima malo ne ćemo ni njezinu masu rektificirati. S obzirom na to, da se u našem slučaju »uređajni« i »realni« gubici dobro podudaraju (osim za johu), nema potrebe, da se drvna masa izražena u »uređajnim« kubicima rektificira — te se može uzeti, da drvna masa u tabeli 6 odgovara stvarnoj kubaturi. , 4. Postotak iskorištenja Visokom proredom doznačena i posječena stabla —- nakon premjera u oborenom stanju — izrađena su obzirom na svoje dimenzije u odgovarajuće sortimente. Hrast je izrađen u: boulles (kladarke), trupce A, B i C razreda, pragovsku oblovinu, T. T. stupove, rudno drvo, ogrjev I./II. i III. razreda; jasen u: trupce A i B razreda, kolarsku građu, rudno drvo i ogrjev I./II. i III. razreda; brijest u: trupce A i B razreda, rudno drvo i ogrjev L/II. i III. razreda; joha u trupce A/B razreda i ogrjev L/II. razreda; grab u ogrjev L/II. i III. razreda. Izrađeni sortimenti su izmjereni i kubirani. Kod ogrjeva je uzet kao faktor pretvorbe prostorne mjere u kubnu 0,7. Donašamo podatke za postotak iskorišćenja drvne mase t. j . postotnog odnosa između drvne mase izrađenih sortimenata i mase oborenih stabala |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 11 <-- 11 --> PDF |
265 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 12 <-- 12 --> PDF |
(mase stabala s korom); zatim postotak tehničkog drveta od ukupne drvne mase oborenih stabala i postotak od ukupne izrađene (iskorisćene) drvne mase. Iste podatke donašamo i za ogrjev. Tabela 7 Hrast Poljski Nizinski Nazi v lužnjak jasen brijest Joha Grab Postotak iskorišćenja 70,3 85,0 86,7 60,4 84,2 Postotak tehničkog drveta ođ mase oborenih stabala 50,2 62,2 65,4 7,1 — Postotak tehničkog drveta od izrađene mase 71,3 73,2 75,5 11,7 — Postotak ogrjeva od mase oborenih stabala 20,1 22,8 21,3 53,3 84,2 Postotak ogrjeva od izrađene mase 28,7 26,8 24.5 88,3 Rezultati dobiveni za poljski jasen, brijest i grab te johu odnose se na manji broj stabala. 5. Obračun prirasta Prva inventura je izvršena u mjesecu martu 1951., te nosi naslov inventura 1950. Drugu smo inventuru obavili u jesen 1955., to je inventura 1955. Prema tome raspolažemo sa 5 vegetacijskih perioda, odnosno 5 godišnjih priraštaja. Pri prvoj, kao i pri drugoj inventuri uzeli smo u račun aritmetijsku sredinu između tri uzastopna mjerenja. Obračun prirasta izveden je po formuli (1). Iz tabele 6 vidi se obračun prirasta za četvrtu pokusnu plohu. Za ostale pokusne plohe obračunali smo prirast na analogan način. Zbog komparacije utvrđenih prirasta međusobno kao i s tablicama prihoda navodimo starost jednodobnih sastojina na pojedinim pokusnim plohama. Starost sastojine na prvoj pokusnoj plohi je 92 godine, na trećoj 71 godina, a na šestoj 73 godine. 6. Rezultati o prirastu U tabeli 8 svrstani su rezultati o godišnjem tekućem prirastu po vrstama drveća i ukupno. Tečajni godišnji prirast po jednom hektaru Tabela 8 Vrst e drveć a Pokusna ploha i Odjel Hrast lužnjak Poljski jasen Nizinski brijest m: Obični grab Crna joha Ostalo Ukupno Prva pok. ploha, 157 Treća pok. ploha, 155/11 Četvrta pok. ploha, 155/1 Šesta pok. ploha, 165 8.400 8.948 10.928 10.708 0.344 0.444 0.104 0.648 0.144 — 0.208 0.064 3.072 1.500 0.764 1.956 0.056 — 0.004 — 0.004 0.3361 0.120 0.032 12.020 11.228 12.128 12.112 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Iz tabele 8 vidi se, da najveći dio prirasta otpada na hrast lužnjak, te iznosi oko 10 m3 godišnje, po jednom hektaru. U tabeli 9 doneseni su podaci o prirastu s obzirom na gornju i donju etažu. Tečajni godišnji prirast po jednom hektaru Tabela 9 Gornja etaža (G) Donja etaža (D) Ukupno Pokusna ploha i Odjel m3 Prva pokusna ploha, 157 10.70 1.32 12.02 Treća pokusna ploha, 155/11 9.59 1.64 11.23 Četvrta pokusna ploha, 155/1 11.09 1.04 12.13 Šesta pokusna ploha, 165 10.35 1.76 12.11 Na temelju podataka iz tabele 9 dolazi se do zaključka, da od ukupnog prirasta otpada na gornju etažu oko 90%, a ostatak na donju etažu. Tabela 10 Postotak prirasta ukupne drvne mase Vrste drveća Hrast Poljski Nizinski Obični Crna Pokusna ploha i Odjel lužnjak jasen brijest grab joha Ostalo Ukupno °/o Prva pok. ploha, 157 3,40 1,20 2,00 2,30 0,60 2,80 Treća pok. ploha, 155/11 3,80 2,00 — 4,90 2,60 3,70 Četvrta pok. ploha, 155/1 3,70 1,50 3,10 4,20 0.10 5,20 3,60 Šesta pok. ploha, 165 4,40 1,70 2,40 4,90 4,20 4.10 Tabela 11 Postotak prirasta drvne mase gornje etaže (G) Vrste drveća Hrast Poljski Nizinski Obični Crna Pokusna ploha i Odjel lužnjak jasen brijest grab joha. Ostalo Ukupno Prva pok. ploha, 157 3,40 1,20 1,35 1,80 0,60 1,75 Treća pok. ploha, 155/11 3,75 2,00 3,40 2,35 3,60 Četvrta pok. ploha, 155/1 3,70 1,50 2,75 1,90 3,60 Šesta pok. ploha, 165 4.40 1,60 3,65 4,00 U tabeli 10 navedeni su postoci prirasta ukupne drvne mase za razliku od postotaka prirasta drvne mase u gornjoj etaži (tabele 11). Navedeni postoci izračunani su na bazi Leibnitzove formule. 7. Razmatranje o dobivenim rezultatima a) Komparacija rezultata sa podacima o prirastu, koji je obračunan po metodi izvrtaka Radi komparacije rezultata o prirastu, koji je dobiven po kontrolnoj metodi, izvršili smo obračun prirasta po metodama izvrtaka. U tom cilju izabrali smo četvrtu pokusnu plohu u odjelu 155, gdje smo sa svakog hrastova stabla u gornjoj etaži uzeli po 4 izvrtka Presslerovim svrdlom. Ui "svemu je izbušeno 564 izvrtaka odmah nakon druge inventure. Ti su izvrći 267 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 14 <-- 14 --> PDF |
analizirani na dva načina. Najprije je utvrđen debljinski prirast za posljednijh 5 godina. U tabeli 12 doneseni su rezultati o godišnjem debljinskom prirastu za hrast lužnjak. Tabela 12 Deblj´inski stepeni (cm): 20 25 30 35 40 45 50 55 Godišnji debljinski prirast u milimetrima 1,3 2,0 2,9 3,8 4,0 4,5 4,9 5,7 Nezavisno od toga, isti su izvrći ponovno analizirani tako, da je utvrđeno prosječno vrijeme prijelaza za debljinske stepene od 5 cm. U tabeli 13 svrstani su podaci o prosječnim vremenima prijelaza za hrast lužnjak na istoj plohi. Tabela 13 Debljinski stepeni (cm): 20 25 30 35 40 45 50 55 Prosječno vrijeme prijelaza u godinama 35 22 17 12 11 9 8,5 6,5 Na temeju podataka iz tabele 12 izračunali smo tečajni godišnji prirast hrasta lužnjaka u gornjoj etaži po različitim metodama. Dobiveni su ovi rezultati: 1. po Hufnaglovoj metodi 9,1 m3/ha 2. po metodi prelaženja stabala ... . 9,1 m3/ha 3. po Meyerovoj diferencijalnoj metodi . 7,7 m3/ha 4. po Meyerovoj metodi postotka prirasta 8,5 m3/ha Na temelju prosječnog vremena prijelaza, t. j . pomoću podataka iz tabele 13, dobili smo po metodi Klepca rezultat od 7,7 m3/ha, koji odgovara rezultatu dobivenom po Meyerovoj diferencijalnoj metodi. Rezultat o godišnjem prirastu hrastovine u iznosu od 10,88 m3/ha (tabela 6) viši je od rezultata, koji su dobiveni po metodama izvrtaka. Razlog za to leži u tome, što metode izvrtaka ne uzimlju u račun prirast kore. No to se može uzeti u obzir tako, da se navedeni rezultati pomnože sa fakto- D rom kore (—) (Vidi Šumarski list br. 3—4/1957), koji za tu pokusnu plohu d iznosi 1,0770. ad — 1. 9,1 m3 X 1,077 = 9,8 m3/ha ad — 2. 9,1 m3 X 1,077 = 9,8 m3/ha ad — 3. 7,7 m3 X 1,077 = 8,3 m3/ha ad — 4. 8,5 m3 X 1,077 - 9,2 m3/ha Nakon upotrebe faktora kore, rezultati o prirastu po metodi izvrtaka, ne razlikuju se praktički mnogo od rezultata, dobivenog kontrolnom metodom. Međutim oni su svi niži od rezultata dobivenog kontrolnom metodom. b) Komparacija dobivenih rezultata s njemačkim p r i r a s n o - p r i h o d n i m tablicama Prema Wimmenauerovim prirasno-prihodnim tablicama (Allgemeine Forst. und Jagdzeitung, Frankfurt am Main, 1900.) hrastove sastojine u |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 15 <-- 15 --> PDF |
starosti od 80 godina daju godišnje 8,5 m3 prirasta po hektaru. Prirast hrasta u navedenim pokusnim plohama iznosi u prosjeku oko 10 m3/ha. Razlog za veći prirast u Posavskim šumama leži u boljim ekološkim prilikama ovoga područja. 8. Primjena rezultata istraživanja na gospodarenje Promatrajući podatke u tabeli 9, vidimo, da je glavni nosilac prirasta gornja etaža na koju otpada oko 90% ukupnog prirasta. Iz toga slijedi, da bi rad šumara prilikom njege sastojina trebalo usmjeriti uglavnom na njegu gornje etaže. Stabla u donjoj etaži imaju uglavnom biološku funkciju i za produkciju drvne mase nemaju naročito značenje. Rezultati o prirastu gornje i donje etaže govore u prilog visokim proredama kakve su dosada ovdje provađane. Ovo shvaćanje potkrepljuju i podaci o debljinskom prirastu iz tabele 12. Iz te tabele se vidi, da u nijednom debljinskom stepenu širina goda nije prešla 3,0 mm, a to znači, da se još uvijek proizvodi fina hrastovina. Rezultati o godišnjem prirastu u tabeli 8 mogu dobro poslužiti pri određivanju intenziteta prorjeđivanja. Uz pretpostavku, da se u srednjedobnim sastojinama proredama realizira jedna trećina prirasta, moglo bi se uz turnus od 10 godina posjeći oko 30—40 m3 drvne mase po hektaru. To, dakako, vrijedi u sastojinama, koje su slične navedenim pokusnim plohama. Iz tabela 8, 10 i 11 izlazi, da hrast lužnjak pokazuje između svih vrsta drveća najveći intenzitet prirašćivanja u zajednici hrasta lužnjaka suhog tipa. Prema tome, to nas upućuje, da u toj biljnoj zajednici favoriziramo hrast lužnjak, koji u tim ekološkim prilikama odbacuje veći i vrijedni]i prirast od ostalih vrsta drveća. Na taj način može se podići produktivnost rada u šumskom gospodarstvu. SUMMERY In this paper are presented the results of investigations on the volume increment of the lowland forests of Pedunculate Oak (Quercus pedunculata Ehrh.) Narrow-leaved Ash (Fraxinus angustifolia Vahl) and Lowland Elm ;(UImus campestris Smith). Investigations were carried out on permanent experimental plots in the demonstration forests at Lipovljani of the Forestry Faculty, Zagreb. Presented are the results of investigation from 4 experimental plots. Size of the plot 0,5 ha. The ages of the stands on the plots were 71, 73 and 92 years respectively. The thinning grade applied is a moderate crown thinning. The volume increment was established on the basis of the »methode du controle«. The first inventory was performed in 1950, the second in 1955. On the occasion of the inventories the girths of trees at breast height were measured to the mm. At each inventory the stems were measured separatedl|y three times. Stems were divided into the upper storey (G) and lower storey (D). The number of stems of Pedunculate Ooak, Narrow-leaved Ash, Lowland Elm, European Hornbeam, Black Alder and other species is presented in Tab. 4 by the girth classes. The volumes were established on the basis of tariff tables of Algan and Schaeffer. The correction factor, too, was investigated. It amounts to: for Pedunculate Oak 1,015, Narrow-leaved Ash 1,024, Lowland Elm 1,025, and European Hornbeam 1,025. In Tab. 6 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 16 <-- 16 --> PDF |
are contained the volumes of: Pedunculate Oak, Narrowleaved Ash, Lowland Elm, European Hornbeam, Black Alder, and other species obtained from inventorying in 1955 and 1950 an area of 0,5 ha, as well as the volume increment per ha.: presented sepratedly according to the tree species and stand storeys. The established total volume increment ranged on plots from 11,2 to 12,1 cu.m./ha., and the increment in Pedunculate Oak from 8,4 to 10,9 cu.m./ha. (Tab. 8). In the total volume increment the upper storey participates with 90u/o, the lower storey With lOrVo. In Tab. 10 are given the increment percentages of the volume of the upper storey classified according to tree species. ) Investigated was also the diameter increment of Pedunculate Oak. In the diameter classs of 20 cm. it amounts to 1,3 mm., and in the class of 55 cm. to 5,7 mm. Consequently, the growth ring width is less than 3 mm., and here we are concerned with fine (veneer) Oakwood. Presented in the paper are also the results of the investigations on the volume increment of the upper storey of Pedunculate Oak on the experimental plot No. 4 by means of Pressler´s borer and by the application of the methods of Hufnagel, Meyer and Klepac. The aim of these investigations was to compare the results obtained by means of increment cores with the results for volume increment obtained through the »methode du controls«. In order to render possible this comparison the volume increment of bark was added to the volume increment obtained by way of the increment core method. The established volume increment of the upper storey of Pedunculate Oak ranges from 8,3 (Meyer´s differential method) to 9,8 cu.m./ha. (Hufnagl´s method). The voiump increment obtained by means of the »methode du controle« amounts to 10,88 cu.m/ha. (Tab. 6). On the basis of the analysis of the results obtained the authers draw the conclusion that Pedunculate Oak stands of dry type should be thinned by the application of a moderate crown thinning. In this type of stand Pedunculate Oak produces among all other tree species the highest increment as to volume and value. (Primljeno za štampu 11. IX. 1958. g.> |