DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 47 <-- 47 --> PDF |
njača u malim količinama dolaze evropski ariš (L. e u r o p e a) i poljski ariš (L. p o 1 o n i c a) te limba (P. c e m b r a) i krivulj (P. m u g h u s). Prirodni areal listača u Poljskoj zastupan je mnogim vrstama. Od njih dolazi na prvom mjestu bukva, čije veće sastojine nalazimo u Podkarpatima i na Pomorju, a manje u Velikopoljsku, na Lubelskoj visoravni, na Svientokžiskim gorama i na Sudetima. Hrast (lužnjak i kitnjak) pridolaze u cijeloj Poljskoj izuzev planinske predjele. Od ostalih listača susreću se: grab, crna joha, breza (B. verrucosa i B. pubescens)i jasika, koje gdjegdje tvore bilo čiste bilo mješovite sastojine. Pojedinačno dolaze u mješovitim sastojinama: obična joha (A. i n c a n a), jasika, vez, javor gorski i mlječ, lipa (T. cordata i T. plathypholia), mukinja i brekinja. Od stranih vrsta pojedinačn6 susrećemo duglaziju, borovac i crni bor. Procentualni sastav pojedinih vrsta po površini i masi donosimo u tablici 2. , Učešće šumskih vrsta u šumama pod upravom Ministarstva šumarstva i drvne industrije prema stanju 1. I. 1957. Tablica br. 2 Četinjače Listače Učešće Ukupno Svega bor i smrča i Svega hrast, bukva breza, Vn ar:š jela jasen, grab joha javor, jasika, vez topola 1. Površina °/o 100,0 83,7 73,1 10,6 16,3 5,3 4,4 6,6 2. Drvna masa a/o 100,0 83,6 64,2 19,4 16,4 5,0 7,1 4,3 Raznorodnost klimatskih i stanišnih prilika uvjetovala je da navedene vrste drveća dolaze u čistim i mješovitim sastojinama odnosno primješane u raznom omjeru. Obzirom na tipološko-šumske zajednice cijelo područje Poljske se dijeli na osam područja i tridesetšest prirodno-šumskih okružja (SI. 1), a u zavisnosti od prirodno-klimatskih uslova. U okviru tih područja razlikuje se niz lokalnih tipova šuma. U nizinama se nalaze ovi tipovi šuma: 1. — Bor suhi, svježi, vlažni i močvarni. To su čiste jednodobne borove sastojine sa primiješanima smrčom, brezom, johom i jasikom. 2. — Bor miješani svježi i vlažni tip. To su sastojine sa 50—80% jednodobnog bora sa kojim u smjesi dolaze grab, hrast, bukva, smrča, a gdjekad i jela. 3. — Mješovita šuma u kojoj prevladava kvalitetni bor sa bukvom i hrastom. 4. — Šuma listača, svježa, vlažna i močvarna. To su mješovite raznodobne sastojine hrasta, bukve i jasena u kojima četinjače dolaze samo u neznatnoj primjesi ili ih uopće nema. U ovisnosti od stupnja primjese razlikuju se: šuma graba, bora i hrasta; šuma bora, smrče i hrasta, šuma bora, jele i hrasta, šuma bukve, bora i hrasta, šuma graba i hrasta, šuma graba, smrče i hrasta (t. zv. »visoki grond«), šuma graba, jasena i hrasta (»niski grond«), hrastova šuma, šuma hrasta i bukve i šuma graba, jasena i hrasta ili t. zv. livadna šuma koju nalazimo u dolinama i poplavnom području rijeka. |