DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 84     <-- 84 -->        PDF

stručnih termina na češkom i slovačkom
jeziku. Od interesa je i rječnik češko-slovačklh
i slovačko-čeških stručnih termina.


Dr. M. Anić


Vedel H. — Lange J.:: TRAEER OG
BUSKE (Drveće i grmlje Danske), Kbenhavn
1958., str. 224, džepni format, sa 120
koloriranih crteža drveća i grmlja i mnogo
sitnih, također koloriranih crteža u tekstu.


Knjižica zaslužuje pažnju zbog svoje originalne
obrade. Iako je napisana na danskom
jeziku, ona nam je pristupačna, jer
se odlikuje specifičnim i vrlo duhovitim
načinom prikaza.


Opći pojmovi su objašnjeni sitnim koloriranim
crtežima. I ključevi za razdiobu
vrsta izrađeni su uz pomoć crteža. U knjižici
su prikazne 23 vrste četinjavog i 97
vrst3 lisnatog drveća i grmlja, koje od prirode
rastu u Danskoj ili se ondje kultiviraju.
Kod pojedinih vrsta prikazan je koloriranim
crtežom habitus i važnije morfološke
karakteristike. Uz crtež prikazani su
u obliku neupadljivih sličica i načini upotrebe.


Iza slikovnog dijela slijedi tekstovni dio,
gdje su prikazani areali, oblici habitusa,
presjeci lista, markantnije oznake cvjetova,
pupovi i drugi važniji determinacioni detalji.
Prikazan je i razvoj važnijih vrsta drveća
u pradavno doba. Tu se osim teksta
nalaze polenanalitički diagrami i drugi
crteži.


S obzirom na prikaz materijala knjižica
je svojom specifičnom obradom vrlo dobro
uspjela. Didaktičku svrhu postiže ona na
prilično lagan način. Knjižica može poslužiti
uzorom kod izrade sličnih djela za naše
prilike.


Dr. M. Anić


Rohmeder, Ernst u. Schonbach,
Hans: GENETIK UNĐ ZUCHTUNG
DER WALDB&UME, 1959., 336 str. sa 163
slike, uvezano u platno 38.— DM. Verlag
Paul Parey, Hamburg-Berlin.


Početkom godine izašla je u izdanju poznatog
nakladnog zavoda za poljoprivredu,
veterinarstvo, vrtlarstvo, šumarstvo i lovstvo
krasno opremljena knjiga na finom
papiru za umjetni tisak o genetici i uzgoju
šumskog drveća. Djelo su napisala dvojica
poznatih stručnjaka iz područja šumarske
genetike: Dr. E. Rohmeder profesor na
sveučilištu u Miinchenu i predstojnik instituta
za šumarsko sjemenarstvo te biljni
uzgoj na saveznom naučnom institutu, i dr.


H. Schonbach predstojnik odjela za uzgoj
šumskog drveća na institutu za šumarske
znanosti i profesor na fakultetu u Tharandtu.
Obojica su objavili već prije veliki
broj studija iz tog područja.


Genetika i uzgoj šumskog drveća su mlade
discipline, koje su se za razliku od genetike
u poljoprivredi i vrtlarstvu razvile
tek u zadnja dva-tri desetljeća. Unatoč
tome imaju njihovi rezultati sve već teoretsko
i praktično značenje za šumarstvo,
pa im se i kod nas obraća nužna pažnja.
Ifisac ovog referata prikazao je već u »Šumarskom
priručniku« ukratko problematiku
i značaj genetike za šumarstvo na temelju
tadanjeg stanja znanosti. Od tada je učinjen
golemi napredak, pa je i kod nas
izašlo nekoliko raspravica i prikaza o važnosti
genetike za šumarstvo, naročito s obzirom
za izbor šumskog sjemenja (M. Anić,


M. Vidaković, M. Wraber, B. Zlatarić i dr.).
Ipak je nedostajao dosad ne samo kod nas
nego i u stranom svijetu pregledan, sintetski
prikaz rezultata šumske genetike, te je
veliki broj značajnih studija iz pojedinih
grana ove discipline bio teško pristupačan.
A koliko je značenje genetike za šumarstvo
dokazuje već sama činjenica, da u novije
doba izlaze i posebni časopisi posvećeni isključivo
ovoj problematici.


Novo djelo istaknutih njemačkih genetičara
popunjaju stoga veliku prazninu i
omogućuje nam, da se uvedemo u najteže
probleme nasljeđivanja, mutacija, križanja,
odabiranja (selekcije) i vegetativnog razmnožanja
šumskog drveća i grmlja.


Kao temeljnu zadaću i cilj uzgajanja
šumskog drveća postavljaju pisci tri zadatka:
1) podizanje drvne mase, 2) podizanje
kvalitete drva i 3) podizanje otpornosti
drveta prema različitim mehaničkim nepogodama
te napađajima biljnih i životinjskih
štetnika.


Svako živo biće, pa tako i drvo, zavisi od
dva skupa faktora: od faktora vanjske
okoline i od nasljednih svojstava
svoje žive tvari. Temelj za
racionalno gospodarenje je prema tome poznavanje
obiju skupova faktora. Faktorima
vanjske okoline obraćena je u svijetu i kod
nas zadnjih tridesetak godina naročitu pažnju,
pa smo dobili zahvaljujući dugogodišnjim
istraživanjima fitosociologa, vanredne
podatke o brojnim šumskim zajednicama
i o životnim zahtjevima njihovih sastavnih
elemenata — raznolikih vrsta drveća i
grmlja. Danas poznamo, može se mirno
reći, najvažnije faktore mrtve i žive okoline,
koji utječu na život i razvitak naše
šumske vegetacije iako će trebati i u tome
pogledu još mnogo raditi: Naprotiv je naše