DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 86 <-- 86 --> PDF |
temeljne zasade nauke prikazane su tako pregledno, da mogu poslužiti ne samo šumaru- uzgajaču, nego i biologu, poljoprivredniku i svakom drugom obrazovanom čovjeku. Prof. dr. Ivo Horvat Zycha Herbert, Rohrig Ernst, Rettenbach Bruno, u. Knigge Wolfgan g (pod redakcijom Prof. dr. H. Zycha): DIE PAPPEL. Anbau. Pflege. Verwertung. Ein Leitfaden fiir die Praxis. 1959., 121 str. s 57 slika. Uvezano u platno 14.— DM. Verlag Paul Parey, Hamburg und Berlin. U istom nakladnom zavodu kao gore navedena genetika šumskog drveća izašla je krasno opremljena priručna knjižica o topoli. Djelo su napisala četiri specijalista za topolu, uglavnom sveuč. nastavnici u Hann. Miinden u redakciji prof. Zyche, koji je i sam obradio znatan dio građe. Potreba je takve stručne knjige u današnje »doba topole« bez sumnje bila vrlo velika, pa će ona odlično služiti i svim stručnjacima, koji se bave topolom, koju treba objektivno promatrati s dobre i loše strane. Djelo je podijeljeno u 7 poglavlja, koja su zasebno obrađena, a obuhvata slijedeću problematiku: U prvom poglavlju pod naslovom »Vrste i sorte topola« pokazuje autor glavne selekcije topola (Turanga, Leuce, Aigeiros, Tacamahaca i Leucoides), a zatim opisuje detaljno pojedine vrste i sorte, koje dolaze u obzir za uzgajanje. Iz sekcije Leuce obrađuje na pr. P. tremula, P. tremuloides, P. grandidentata, P. aiba i križance P. canescens. Iz sekcije Aigeiros opisuje P. nigra, P. deltoides i križance P. euamericana. Manji broj uzgojenih vrsta DOMAĆI STRUČNI ČASOP « ŠUMARSTVO 1959. — Beograd 1/2 — Dr. Rudolf Pipan: Povodom izveštaja eksperta FAO g. Simmonsona — Metod inventarizacije šuma. — Dr. Mihajlo Krstić : O obimu truleži bukovih debala u Južnom Kucaju. — Ing. D. S t ošić i dr.. ing. B. Popović: Mogućnosti smanjenja troškova utovara i istovara drveta — Ing. Zivko Grujić : Potrošnja drveta u Grdeličkoj Klisuri i Vranjskoj Kotlini. — Ing. Branislav Marić : Prilog poznavanju crnog bora sa krečnjačkih litica istočne Srbije. — Ing. Milutin Jovano v i ć: Odnos između količine lišća i proizvedene drvne mase kod srebrnaste_ lipe (Tilia argentea Dese). — Dr. ing. Žarko pripada sekcij; Tacamahaca. Drugo poglavlje posvećeno je staništu na kome uspijevaju pojedine vrste prema toplini, svijetlu, vodi, te fizikalnim i kemijskim svojstvima tla. Treće poglavlje obrađuje sadnju i njegu topola, pa se prikazuje cijeli postupak od nezakorjenjenih sadnica do razvijena drva. Vrlo je pomno obrađeno podrijetlo i izbor sadnica, ispravnost sorta, njihovo zdravstveno stanje i dr. Zatim je prikazan način i gustoća sadnje, proreda i definitivna sječa. Samoj tehnici obrade obraćeno je dosta pažnje. U četvrtom poglavlju prikazane su vrlo iscrpljivo bolesti topola i to oštećenja na listovima i izbojcima, na stablima i na granama, te bolesti drva. Peto poglavlje obrađuje štetnike (insekte i sisavce), koji napadaju topole, a šesto donosi prinose pojedinih stabala i cijelih sastojina. Najzad prikazana su u zadnjem poglavlju svojstva, sječa i upotreba drva. Obrađena su napose makroskopska svojstva anatomske građe drva, te fizikalna svojstva raznih vrsta i sorta topola. Posebna pažnja obraćena je grješkama drva s obzirom na anatomsku građu, boju i si. Vrlo lijepo — iako ukratko — obrađena je najzad tehnika iskorišćavanja i uporabe, a na kraju je navedena i najznatnija literatura. Kako se iz ovog pregleda vidi obuhvaćeni su glavni problemi, koji nas zanimaju kod topole. Priručnik je stručno pisan, vrlo lijepo opremljen i predstavlja rezultate dugogodišnjih teoretskih i praktičnih radova priznatih stručnjaka za topolu, pa će i našim uzgajačima topole bez sumnje dobro poslužiti. Prof. dr. Ivo Horvat IS Mil e ti ć: Sa studijskog putovanja uŠvajcarskoj (gajenje i uređivanje šuma). 3/4 — Ing. Svetislav R a d u 1 o v i ć i Dušan Pejović: Još jedan prilog proučavanju razvoja crnog bora na Avali na stan;štu Querceto-Carpinetum serbicum (Rudski). — Ing. Žarko Dimitrijević i ing. Ružica Đorđević : Fitocenološka istraživanja i praktično uređivanje šuma na Suvoj Planini. — Ing. Sreten Niko 1 i ć: Rešavanje nekih jeđnačina značajnih za naučna istraživanja i praksu u šumarstvu. — Dr. ing. Ivan Soljanik: Utjecaj ekspozicije na zdravstveno stanje šuma (na pojavu potkornjaka). — Dr. ing. Milovan Gajić : Utjecaj biotskih faktora na floru i vegetaciju planine Rudnik. — Dr. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1959 str. 87 <-- 87 --> PDF |
ing. Vaclav Korf: Uređenje šuma u Cehoslovačkoj. — Dr. ing. Pravdomil Svo boda : Upotreba fitocenologije pri gospodarskom uređenju šuma u Čehoslovačkoj. 5/6 — Ing. Vladimir Bel tram: Industrija papira i proizvodnost šumarstva. — Dr. ing. Ćedomir Janković : Problem zasipavanja hidroakumulacija nanosom. — Dr. ing. Žarko Miletić : Analiza nekih metoda određivanja broja i zapremine uraslih stabala. — Ing. Pavle Kosonogov: Nov metod vađenja i analize izvrtaka. — Dr. ing. Svetislav Vasiljević: Raspored i broj smolnih kanala nekih četinara. — Ing. Mončilo Andre jević: Da li su gradoni novina za našu zemlju. — Ing. Đorđe Panic : O koeficijentu opadanja prečnika bukve na Rudniku u naročite svrhe. — Ing. Josip Erdeši: Beleške o nekim biljnogeografski važnijim vrstama u šumama zapadne Vojvodine. — Ing. Dušan Blagojević: Prilog istoriji eksploatacije šuma u vremenu od 1947 do 1951 god. GOZDARSKI VESTNIK 1959. — Ljubljana 1/2 — Prof. Milan Piskernik: Šumske zajednice na najnižoj stepenici slovenačkog Visokog Krasa i fitosociološki sistem. — Ing Martin Caki : Uređivanje uzorne šume u Lehnu (u Pohorju). 3 — Ing. Martin Co kl: O pojednostavnjenim metodama određivanja prirasta. — Ing. Ivan Zabukovec: Utjecaj kresanja grana na proizvodnost šuma. — Savremeni problemi. — Iz povijesti slovenačkog šumarstva. 4/5 — Prof. ing. Franjo Sevnik: Slo venački šumari i drvari u izgradnji soci jalizma. — Dr. ing. Dušan Mlinšek: In tenzivno šumsko gospodarstvo i uređiva nje šuma. — Martin Potočnik: Uzgoj ariša i dobivanje njegova sjemena. — Av gust Mencinger : Breithauptov teodolit i mogućnost njegove upotrebe u šumarstvu. 6 — Ing. Lojze Žumer : Sumoprivreda i drvarska industrija s međunarodnog gle dišta. — Ing. Anton Knez : Uređenje šu ma Šumskog gospodarstva Celje u svijetlu privrednog računa. — Ing. Šaša B1 e i weis : Uzdržavanje šumskih putova. LES 1959. — Ljubljana 1 — O fuziji časopisa Le s i biltena Lesna industrija. — Ing. Adolf Svetličič : K problematici proizvodnje furnira i šperovanog drva u Sloveniji. — Uredništvo, — Ing. arh. Niko K r a 1 j: Tehničku civilizaciju pretvaramo u tehničku kulturu. — O. J.: Preseljenje drvarske industrije iz Ljubljane. — Ing. Dušan D o b n i k: Bukovi sanduci i njihova upo rabljivost. — Andrej Cesen : Školski sistem u drvarskoj industriji u _Sloveniji. — Tečaj za drvarske radnike u Škofjoj Loki. — Lojze Štimnikar: Zapisci s puta po Švedskoj. — Ing. Janez Jer man: Brusilica FEŠTO. 2/3 — Ing. Lojze Žumer: Studija o našem izvozu drva. — Ing. Adolf Sve tličič : Prilog k problematici bukovine u Sloveniji. — Prof. ing. Zdravko Turk : Bukva u šumoprivredi Slovenije. — Ing. Oskar Jug : Prerada izluženih ostataka taninskog drva u ploče vlaknatice. — Ing. Janez Jerman: Politura. 4 — Drvari i šumari Slovenije u izgradnji socijalizma. — Tine Ravnikar: Proizvodnja pokućstva u Sloveniji. — Vlado Kramaršič: Drvo na III. međunarodnoj izložbi ambalaže u Ljubljani. — Lađo Škrjanec : Obradba drvne galanterijske robe sa nitrolakovima. — Božidar Štol car: Prilog racionalizaciji kod piljenja četinara. 5 — Matevž H a c e: Cetrdesetgodišnjica naprednog pokreta među drvarima u Notranjskom. — Dr. ing. Rudolf Pipan : Šumske plantaže i njihova važnost za drvarsku´ industriju. — Polde Pristav e c: Zapisci iz Finske. — Ferdo R a k u š a: Automatizacija proizvodnje pokućstva u Sovjetskom Savezu. 6 — Ing. Pavel Olip : Drvarska indu strija u Gorenjskom. njezin razvitak i bu dućnost. — Bogo Sramel : Slovenačko drvarsko tržište godine 1958. — Tone R e- p i ć: O izravnavanju drveta. — Ing. Milan Simić : Taninska industrija u Sloveniji i snabdijevanje njezino sa taninskim drve tom. NARODNI ŠUMAR 1959. — Sarajevo. 1/4 — Prof. ing. F. Alikalfić: Uz 40-godišnjicu KPJ i SKOJ-a. — Salem Ć erić : Shvatiti značaj ekonomike i samoupravljanja — osnovni uslov bržeg razvoja šumarstva. — Prof. dr. ing. Drago Đapić : Sumskoprirvedna politika u NR Bosni i Hercegovini u prvom desetgodištu poslije Oslobođenja i osnovni njeni problemi u budućem periodu. — Prof. dr. ing. Ibrahim Kopčić : Organizacija šumarske službe u NR Bosni i Hercegovini u prvom desetgodištu poslije Oslobođenja. — Ing. Milan Dučić : Uređivanje šuma u NR Bosni i Hercegovini u prvom desetgodištu iza Oslobođenja. — Ing. Sokrat 2 a kula : Uzgajanje šuma u NR BiH u prvom 10-godištu poslije Oslobođenja. — Ing. Jakov S učić: Zaštita šuma u NR BiH u prvom 10godištu poslije Oslobođenja. — Dr. ing. Alija Karahasanović: Iskorišćavanje drveta u NR BiH u prvom 10-g. poslije Oslobođenja. — Ing. Dušan Terzić : Isko 341 |