DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 13 <-- 13 --> PDF |
PROBLEM I POTREBA STAVLJANJA PODRUČJA MLJETSKIH JEZERA POD NAJVIŠU ORGANIZIRANU FORMU ZAŠTITE PRIRODE* Ing. Ratko Kevo Na temelju zaključaka brojnih savjetovanja i rasprava o pitanju zaštite i privrednog unapređenja zapadnog dijela otoka Mljeta, Konzervatorski zavod NR Hrvatske u Zagrebu podnio je prijedlog Sekretarijatu za šumarstvo Izvršnog Vijeća Sabora da u smislu čl. 7 Zakona o šumama pokrene postupak o proglašenju područja Mljetskih jezera nacionalnim parkom. Konzervatorski zavod i Ekonomski institut Hrvatske, uz sudjelovanje većeg broja stručnih lica za obradu pojedinih privrednih pitanja, izradili su opsežnu studiju za Generalnu uređajnu osnovu zapadnog područja otoka Mljeta koja će služiti kao obrazloženje prijedloga za Zakon o proglašavanju tog područja nacionalnim parkom a ujedno će poslužiti kao podloga i direktivni program za izradu plana privrednog unapređenja i zaštite otoka Mljeta, koji spada u red naših najljepših, ali ujedno i privredno najnerazvijenijih otočkih područja. Jedan dio ove studije posvećen je razmatranju i rješavanju onih kolizionih pitanja, koja su se u praksi već pojavila, i traženju takvih rješenja, koja treba da uklone sve sporove između načela zaštite i privrednog iskorištavanja područja Mljetskih jezera, kao budućeg Nacionalnog parka. Zahvaljujući činjenici da ovo područje nije a niti može biti od većeg interesa za šumsku eksploataciju, to ni budući režim nacionalnog parka ne će bitno izmijeniti dosadašnju ulogu i zadatke šumarskih organa osim poduzimanja pojačanih mjera na aktivnoj zaštiti ovog područja te koordiniranog usmjeravanja turističkog razvitka u pravcu racionalnog iskorištavanja prirodnih i kulturnih vrjednota ovog područja. Radi upoznavanja čitalaca sa nekim prirodnim karakteristikama te važnijim kolizionim problemima zaštite i privrednog iskorištavanja ovog područja kao i sa predloženom organizacionom koncepcijom budućeg nacionalnog parka Mljetska jezera, objavljujemo izvadke iz onog dijela studije u kojima je iznesena ova materija. Nadamo se da će ovaj izvadak biti od posebnog interesa za one šumarske stručnjake koji se bave zaštitom šuma i koji u svojoj praksi imaju užeg dodira sa zaštitom prirode, prirodnih ljepota i rijetkosti. Karasteristike područja Mljetskih jezera kao prirodnog objekta Pojam prirodnog objekta je po suvremenim shvaćanjima vrlo širok i kao takav je reguliran u modernim zakonodavstvima gotovo svih zemalja. To je zato, jer se u toku vremena i u suvremenim uvjetima života znatno povećao broj motiva i postulata zaštite rijetkih prirodnih elemenata i naročitih prvobitnih karakteristika žive i nežive prirode. Prvi pokret za zaštitu prirode se pojavio dosta kasno i to iz čisto idealističkih pobuda, kao spontana reakcija pjesnika i esteta protiv narušlavanja prirode sa strane neplanske urbanizacije i stihijske industrijalizacije. Taj se pokret neko vrijeme vodio gotovo isključivo u znaku borbe za očuvanje prvobitnog vanjskog izgleda pojedinih užih predjela i zahtjeva za donošenje propisa o zaštiti pejsažnih ljepota. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Sira i u obliku zakona i konkretnih mjera organizirana zaštita prirode počela se provoditi u život istom onda, kad su uočene posljedice degradacije prirode na gotovo svim područjima svijeta. Novi principi zaštite počivaju na rezultatima prirodnih znanosti i na općem uvjerenju da je zaštita pojedinih djelova žive i nežive prirode u općem1 interesu: kako iz naučnih, odgojnih i ekonomskih razloga, tako radi mogućnosti estetskog doživljavanja i osiguranja uvjeta za prirodnu rekreaciju i odmor širokih slojeva stanovništva gusto naseljenih gradova i industrijaliziranih područja. U skladu s tim principima, koje je usvojilo i naše zakonodavstvo, zaštićeni su svi oni pokretni i nepokretni prirodni objekti (biljni, životinjski, geološki i zemljopisni), koji imaju posebnu naučnu vrijednost ili se odlikuju naročitom prirodnom ljepotom. Po istim principima zaštićuju se i skupine takvih prirodnih objekata. Pod posebnu zaštitu stavljaju se veći ili manji predjeli prvobitne prirode s razbacani/m i usamljenim objektima kao i skupinama takvih objekata: biljnim i životinjskim zajednicama, vodopadima, rijekama, jezerima, kraškim i drugim pojavama, te sa predjelima, koji svojom naročitom ljepotom doprinose privlačnosti čitavog kraja ili koji zbog svojih klimatskozdravstvenih osobina mogu poslužiti za rekreaciju i razvoj turizma. Područje Mljetskih jezera je izraziti primjer rijetkog, velikog i kompleksnog prirodnog objekta u smislu navedenih zakonskih definicija. Ovo područje, osim općih generičnih sličnosti s nekim drugim predjelima na našim otocima u pogledu razvedenosti obale, zimzelene vegetacije^ klime i drugih prirodnih osobina karakterističnih za naš obalni pojas, posjeduje niz specifičnih i originalnih prirodnih oblika i nekoliko naročito vrijednih spomenika kulture, što u sh/ojoj ukupnosti daje ovom objektu značaj područja naročite prirodne rijetkosti, iznimne prirodne ljepote, te kulturno historijske, naučne i estetske vrijednosti. Značaj vegetacije otoka Mljeta za šumarsku nauku i praksu Veliki kompleksi borovih auraa i makije na zapadnom dijelu otoka Mljeta predstavljaju rijetke dobro ušćuvane ostatke iskonske šumske vegetacije na cjelokupnom našem jadranskom području. Zahvaljujući svom perifernom i izoliranom položaju i rijetkoj naseljenosti Mljet je i do danas mogao odoljeti razornim elementima i faktorima, koji su inače kroz historiju i kolonizaciju stvorili prostranu pustoš našeg golog krša. Mljet u pogledu šuma zauzima posve izuzetan položaj. To naročito vrijedi za zapadni dio otoka gdje se proteže cjeloviti šumski kompleks na površini oko 2.700 ha. Suma i ostala vegetacija na Mljetu dragocjeni su i još neispitani materijal za naučno-istraživalački rad uopće, a za oblast našeg krša napose. Ovdje se lakše nego na ijednom našem šumskom području može komparativnim istraživanjima naučno i egzaktno utvrditi, kako je vegetacija,, a napose šuma, na otocima uzmicala i nestajala pred razornim djelovanjem i nepromišljenim zahvatima čovjeka. Iz ovakvih komparativnih istraživanja moći će se doći do zaključka o tome: koji su biološki osnovi i kakve su stvarne mogućnosti za restauraciju krških goleti, koje predstavljaju najteži ekonomsko-društveni |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 15 <-- 15 --> PDF |
problem velikog dijela našeg obalno-otočkog područja i privredno-nerazvijenih krških područja u unutrašnjosti zemlje. Na mljetskim se šumama, osim toga, može zorno vidjeti: kako se i pod kojim uvjetima najbolje vrši proces spontane regeneracije šuma na krškom terenu i u čemu su nedostaci mjera i zahvata na njihovoj umjetnoj obnovi. Stoga ovo područje može biti u izvjesnom smislu važan eksperimentalni objekt od velike važnosti za našu praksu pošumljavanja otočkog dijela krša. Kao takav čitav otok Mljet, a napose njegov zapadni zašltićeni dio, može služiti za osnivanje prirodoslovnih stanica koje bi potpomagale rad naučnih radnika prirodoslovnih struka za izvršavanje terenskih praktičnoteoretskih istraživanja bioloških, geoloških, geografskih i geofizičkih problema našeg južnog Jadrana. Te bi prirodoslovne stanice ujedno vršjle istraživanja iz područja šumarstva i poljoprivrede ovog kraja, a rezultati tih istraživanja bi ujedno služili za privredno unapređenje ostalih nerazvijenih primorskih područja. Uvala Poma na zapadnom djelu Osebujna ljepota Mljetskih jezera, otoka Mljeta predviđena je kao ukrašenih bujnim borovim šumabudući ribarsko-sportski i turisti-ma i makijom, najveća je privla čki centar ina točka za turiste (Foto: ing. R. Kevo) (Foto: ing. R. Kevo) Najvažniji problemi iz područja šumarstva, koji bi se na Mljetu naučno istraživali jesu: odnos šuma alepskog bora prema šumama hrasta crnike, te ekološki uvjeti i šumsko-uzgojna svojstva autohtonih gajeva pinija; pojave progresivne i regresivne sukcesije crnikovih šuma; metode i način ozelenjavanja terena, koji su izloženi posolici; način obnove crnikovih šuma i šuma alepskog bora na paljevinama; pitanja uzgoja rogača, agruma i racionalnog korištenja plodova planike i drugih šumskih proizvoda mediteranskih šuma. Činjenica da se na Mljetu nalaze velike površine šuma u društvenoj svojini može se iskoristiti za izdvajanje određenih dijelova, na kojima bi se istraživala pitanja i vršili eksperimenti iz područja ekologije, cenologije, biljne geografije, uzgajanja šuma, tehnologije drveta, zaštite i uređenja šuma. Za izvršavanje svih tih naučno-istraživalačkih radova zainteresirane su naše najviše naučne i prosvjetne ustanove: Odjel za prirodne nauke i Komisija za krš Jugoslavenske akademije, Poljoprivredno-šumarski fakultet i Prirodoslovno- matematski fakultet, te pojedini naši istaknuti naučni radnici iz područja navedene problematike, kao i naša šumarska i poljoprivredna operativa. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Kolizioni problemi zaštite i privrednog iskorištavanja zapadnog dijela otoka Mljeta Pitanje načina privredne eksploatacije i zaštite neposredne okoline morskih jezera na zapadnom dijelu otoka Mljeta povlači se već više od pola stoljeća kada se već mislilo na formalno proglašavanje ovog područja nacionalnim parkom. Konzervatorski zavod kao organ zaštite stavio je 1948. g. ovo područje pod zaštitu države i proglasio ga zaštićenom prirodnom rijetkošcu kao nužnom i privremenom mjerom do definitivnog određivanja tipa i kategorije zaštite qvog objekta. Naknadni prijedlozi i nastojanja da se zapadni dio otoka Mljeta proglasi nacionalnim parkom nisu uspijevali, jer je postojala bojazan, da bi stavljanje tog područja pod najviši oblik i najstroži režim Zaštite prirode moglo okrnjiti stečena prava lokalnog stanovništva i ugroziti njihove vitalne privredne interese, te onemogućiti primjenu nekih suvremenih mjera gospodarenja u šumama općenarodne imovine. Na zadnjem savjetovanju o problemima zaštite otoka Mljeta održanog u Dubrovniku travnja 1958. g. pokazalo se, međutim, da ako se unaprijed nađe solucija za sporna pitanja zaštite i eksploatacije, institut nacionalnog parka, pravilno shvaćen i u praksi dosljedno primijenjen, ne bi bio samo najbolji način formalne i stvarne zaštite prirodnih rijetkosti i ljepota nego da je to neophodan uvjet za čuvanje i za racionalno iskorištavanje prirodnih izvora. Dosada je do suprotnosti između interesa lokalnog stanovništva i principa zaštite na Mljetu dolazilo uglavnom zbog ekstenzivnog načina privređivanja i zbog neodređenosti mjera pomoću kojih se imalo vršiti stvarno upravljanje i gospodarenje područjem, koje je formalno proglašeno zaštićenom prirodnom rijetkošću. Premda malobrojno i rijetko naseljeno, stanovništvo ovog dijela Mljeta treba pod sadašnjim uvjetima konzervativnog i jednostranog načina eksploatacije šuma — pretežno u vidu branja kiča i sabiranja lisnika — za relativno mali broj stoke velike šumske površine. Sume u privatnom posjedu ne mogu zadovoljiti u cijelosti tu potrebu, zbog rasparčanosti i slabe produktivnosti šum. parcela, pa zato stanovništvo nužno poseže za šumama općenarodne imovine. Takva praksa dovodi u veliku opasnost biološki opstanak i ljepotu šuma na ovom dijelu Mljeta. Nekontrolirano se beru mladi izboj ci, sabire sušanj i uništava podstojna vegetacija, koja stvara zaštitne uvjete i poboljšava hranjivost tla, što je nužno potrebno za uspješan razvoj visokih šuma na ovom kraškom području. Ta zimzelena vegetacija sama po sebi znatno doprinosi estetici samoniklih mljetskih štoma i sama od sebe bi postepeno prerasla u viši uzgojni objik šume, da se na opisani način ne uništava i ne degradira na oblik makije, gariga i kamenjara. Ova se opasnost dade korjenito eliminirati preorjentacijorn poljoprivredne proizvodnje na krmno bilje na oranicama umjesto sadanjeg neracionalnog uzgoja žitarica, što bi uvjetovalo mogućnost stajskog uzgoja mnogo većeg broja sitne i krupne stoke. Takav način stočarenja znatno bi povećao produktivnost proizvodne stoke, koja je od Velikog značenja 358 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 17 <-- 17 --> PDF |
za prehranu stanovništva i turističkih posjetilaca, a Sto je isto tako važno, smanjila bi se potreba ispaše na otvorenim površinama, koja je nespojiva s principima zaštite Suma. Još lakše je riješiti suprotnost između interesa stanovništva i režima zaštite u pogledu sječe šume i opskrbe stanovništva ogrjevnim drvom na užem i širem zaštićenom području Mljetskih jezera. Uže potrebe tog stanovništva na drvu mogu se namiriti iz mase, koja se dobiva redovitim mjerama upravljanja — sanitarne sječe, čišćenje, proreda, razni meliorativni zahvati — i korišćenjem vjetroizvala. S druge strane sve se više smanjuje potreba sječe ogrijevnog drva za prodaju, a s time i opasnost za mljetske šume zbog spontane orijentacije na upotrebu butanplina i električne struje u domaćinstvima na onim područjima, na koja se dosada izvozilo ogrijevno drvo iz Mljeta. Kako bi se upotreba butan-plina mogla i trebala primjenjivati i na Mljetu i budući da će Mljet u perspektivi od nekoliko, godina biti elektrificiran, to i najstroži režim u pogledu sječe šume na zaštićenom području ne će nipošto tangirati privredne interese domaćeg stanovništva. Ni dosada stanovništvo ovog dijela Mljeta nije imalo ni pokazivalo neki naročiti interes za zaradu iz režijskih sječa u šumama općenarodne imovine. Lokalno stanovništvo je osim toga imalo velikih poteškoća kod eksploatacije ogrjevnog drva za prodaju iz vlastitih Suma zbog teških uvjeta izvoza i prijevoza, što je znatno poskupljivalo ovaj šumski proizvod i otežavalo plasman. Iz toga se vidi, da je suprotnost interesa stanovništva i zaštite u ovom slučaju bila samo prividna i da se ona dosada nedobronamjerno potencirala. U zadnjih se nekoliko godina kao najveći problem pred službu zaštite postavljalo pitanje smolarenja zrelih borovih stabala na zaštićenom području Mljeta. Spor oko ovog problema je u načelu već riješen na taj način, što su šumarski organi usvojili konzervatorsko gledište, da je smolarenje na užem zaštićenom području, koje obuhvaća širi sliv Velikog i Malog jezera i zaliva Soline, u očitoj suprotnosti s interesima zaštite, estetskog izgleda i rekreaciono- turistističke namjene tog područja. To gledište je uvažilo i zainteresirano lokalno stanovništvo, koje je u načelu prihvatilo prijedlog, da mu se kao kompenzacija za uskraćena prava smolarenja na njihovim borovim stablima u užoj zaštićenoj zoni dade pravo simolariti odgovarajući broj stabala u šumama općenarodne imovine. Problem smolarenja u cijelini je zasada ublažen još i time, što bi se ono privremeno dopustilo na širem zaštićenom području uz uvjet da se ne smolare borova stabla uz puteve i da se smolarenje vrši samo u točno određenom opsegu prema utvrđenoj osnovi. Ovakva privremena koncesija u pogledu režima smolarenja je potrebna, kad se ima u vidu teško ekonomsko stanje lokalnog stanovništva i financijske teškoće šumarije. Međutim, dosljedno provođenje principa zaštite ovog područja, kad ono bude proglašeno Nacionalnim parkom, zahtjevat će definitivnu zabranu smolarenja, ne samo na užem nego i na širem zaštićenom području. Primjena tako strogog principa zaštite je potpuno opravdana, jer će budući Nacionalni park Mljetsko jezero služiti mnogo širim, zadacima nauke, nastave i turizma, pa se mljetske šume ne |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 18 <-- 18 --> PDF |
će više moći promatrati isključivo sa uskog šumsko-privrednog gledišta. Dopustiti smolarenje na ovom području, značilo bi dovesti u ozbiljno pitanje egzistenciju ovog jedinstvenog i dragocjenog vegetacijskog objekta na našem Jadranu i stalno bi narušavalo i smanjivalo estetsku i privlačnu vrijednost ovog prirodnog objekta. Takvu koncepciju o režimu smolarenja na ovom dijelu Mljeta zastupali su i prvi pioniri tog intenzivnog načina iskorištavanja borovih šžuma još onda, kad nije bila potpuno sazrela misao o potrebi proglašavanja područja Mljetskih jezera Nacionalnim parkom kao danas. Ovakav strogi režim smolarenja bit će lakše provediv s obzirom na to, što će proglašavanje zapadnog područja otoka Mljeta Nacionalnim parkom otvoriti šire perspektive ekonomskog prosperiteta tog kraja. Putem intenzivnijeg razvitka turizma i lokalnih privrednih i uslužnih djelatnosti, koje su u vezi s prometom turista, kao i putem preorijentacije poljoprivredne i šumarske proizvodnje j.ia suvremenije i rentabilnije forme iskorištenja postojećih prirodnih uvjeta mljetsko lokalno stanovništvo i organi šumarstva će doći do mnogo vrijednije i veće kompenzacije za gubitak prihoda iz smolarenja, koji su i tako već postali nesigurni i problematični zbog velikih konjukturnih oscilacija u cijenama ovog proizvoda na svjetskom tržištu. Do suprotnosti između principa zaštite i ineteresa lokalnog stanovništva dolazilo je u nekoliko slučajeva i zbog zabrane izgradnje novih stambenih zgrada i gospodarskih objekata na užem obalnom pojasu Velikog i Malog jezera. U ovom pitanju konzervatorska služba nije mogla činiti nikakve ustupke. Ona ih ne bi smjela činiti sve dok ne bude izrađen detaljni plan urbanističke izgradnje neposredne okoline jezera u okviru generalnog uređajnog plana za čitavo područje Nacionalnog parka. Jedino na taj način može biti osiguran prirodni izgled ovog područja u cjelini i onih njegovih najosjetljivijih i najljepših dijelova, koji zapravo i sačinjavaju glavne elemente zbog kojih se područje Mljetskih jezera ima staviti pod najvišu organiziranu zakonsku formu zaštite. Takvo rješenje glavnih kolizionih problema zaštite i interesa lokalnog stanovništva omogućuje da se dosadašnje neodređene forme upravljanja Mljetskim jezerima kao.»zaštićenom prirodnom rijetkošću« prijeđe na izbor odgovarajućeg boljeg tipa i više organizacione fonme zaštite, u smislu našeg pozitivnog zakonodavstva i po uzoru suvremene konzervatorske prakse u svijetu. Izbor tipa i organizaciona koncepcija budućeg Nacionalnog parka Mljetska Jezera Od proglašavanja prvog zaštićenog prirodnog područja 1872. godine u SAD do danas su gotovo sve zemlje, uvidjevši potrebu čuvanja određenih područja naročite ljepote u prirodnom stanju, pristupile zaštiti onih prirodnih objekata, koji imaju naročitu naučnu i estetsku vrijednost. Poslije Belgije, koja je 1911. godine donijela poseban zakon o zaštiti prirode, sve su napredne zemlje uzakonile poseban sistem mjera za zaštitu svojih prirodnih rijetkosti i prirodnih bogatstava. Te su mjere tim strože, što su opasnosti za integritet prirode u pojedinim zemljama veće. Konkretne mjere zaštite prirode u suvremenim |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 19 <-- 19 --> PDF |
zakonodavstvima razlikuju se prema značaju i vrijednosti prirodnih područja i objekata koji se zaštićuju, te prema neposrednim motivima i ciljevima zaštite. Institut nacionalnog parka, — kao vremenski prva, najrasprostranjenija i najkonkretnija organizaciona i pravna forma zaštite prirode —, sastoji se u tome: da se prostrana prirodna područja koja zbog svojih posebnih ljepota i zanimljivosti, rijetkog florističkog i faunističkog bogatstva, te zanimljivih ostataka geološke prošlosti zemlje i značajnih spomenika kulturne historije imaju naročitu estetsku, naučnu, odgojnu, privrednu i turističko-rekreativnu vrijednost potpuno ili djelomično isključuju iz slobodnih zahvata i iz ekonomskog iskorištavanja putem zakonskih i administrativnih mjera i zabrana i putem posebnog režima upravljanja i zaštite. S obzirom na motive, namjenu i režim upravljanja i zaštite postoje dva temeljna tipa nacionalnih parkova: onih koji su izuzeti iz većih gospodarskih zahvata i određeni za uživanje u prirodi, a mogu imati manja stalna i povremena naselja i u kojima je dopušteno kretanje i boravak uz pridržavanje posebnih pravila, te služe u odgojno-rekreativne svrhe (američki tip nacionalnog parka) i onih koji obuhvaćaju strogo zaštićeno područje, izuzetno od svakog utjecaja čovjeka i prepuštena sama sebi, da se razvijaju po prirodnim zakonima, te služe u naučno istraživalačke svrhe (europski tip nacionalnog parka). Veliko jezero na Mljetu okruženo je bujnimkoje sežu do morske obale borovim šumama (Foto: ing. R. Kevo) 361 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 20 <-- 20 --> PDF |
U svim nacionalnim parkovima, bez obzira na njihov tip, općenito i načelno se zabranjuje: privredni lov, ribolov, iskorištavanje biljki, kao i poduzimanje onih tehničkih i gospodarskih zahvata, kojim bi se mogao izmijeniti prirodni karakter predjela, osim ako su ti zahvati nužno potrebni radi poboljšavanja pristupačnosti, povećanja atraktivnosti, zadovoljavanja interesa nauke ili u cilju djelomično privrednog i šireg turističkog iskorištavanja. U praksi postoje najčešće kombinirane forme nacionalnih parkova s ublaženim režimom zaštite, koji su organizirani na principu kompromisnog rješenja konzervatorskih načela i zadovoljavanja naročitih privrednih, turističkih i odgojnih potreba, te potreba naučne prakse. Takva kombinirana forma nacionalnog parka najbolje bi odgovarala sadašnjem zaštićenom području Mljetskih jezera iz ovih razloga: 1. Područje Mljetskih jezera po svojim naročitim prirodnim i ostalim karakteristikama u punoj mjeri ispunjava sve one uvjete, koji su po međunarodnim kriterijima i prema našem pozitivnom zakonodavstvu potrebni, da se određeno područje ili prirodni predio može proglasiti nacionalnim parkom. 2. Dosadašnja forma zaštite područja Mljetskih jezera u vidu proglašavanja zaštićenom prirodnom rijetkosću predstavlja samo privremenu preventivnu formu zaštite, a zbog svoje dugotrajnosti i neodređenosti, kao i zbog pomanjkanja posebnih organa koji bi praktično vršili službu zaštite na terenu pokazala se kao neefikasna. 3. Dosada su u načelu riješena sva ona koliziona pitanja između principa zaštite naročitih prirodnih i ostalih karakteristika Mljetskih jezera i interesa lokalnog stanovništva i privrede tako, da više ne postoji nikakva ozbiljna zapreka, da se pristupi i formalnom proglašavanju ovog područja Nacionalnim parkom. 4. Ekonomska situacija mljetske komune, koja se ubraja u red naših privredno nerazvijenih užih područja, potreba djelomičnog odstupanja od strogih principa zaštite radi zadovoljavanja životnih i privrednih interesa lokalnog stanovništva , potreba otvaranja i osposobljavanja područja Mljetskih jezera za intenzivniji turistički promet a naročito inozemni u općem interesu naše zajednice upućuju na to, da se na zaštićeno područje Mljetskih jezera primijeni forma nacionalnog parka kombiniranog tipa s ublaženim režimom zaštite u cjelini i slobodnijim režimom turističkog iskorištavanja na užem i ostalog privrednog iskorištavanja na širem području. Ti isti razlozi upućuju na to, da se i za upravu nad područjem budućeg Nacionalnog parka Mljetska jezera pronađe odgovarajuća organizaciona forma. U ovom slučaju bi trebalo napustiti propisanu tipsku organizaciju uprave, kakva postoji za ostale nacionalne parkove, i prilagoditi je u pogledu sastava, funkcije, nadležnosti i načina financiranja specifičnim potrebama zaštite, težim uvjetima gospodarenja i naročitim funkcijama na privrednom unapređivanju ovog izoliranog i izrazitog krškog ekonomski nerazvijenog i neiskorištenog područja. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Uprava bi Nacionalnog parka Mljletska jezera trebala biti sastavljena od visokokvalificiranih i stručnih tehničkih kadrova iz područja šumarstva, poljoprivrede, turizma i građevinarstva i morala bi bezuslovno imati svoje stalno sjedišite na području nacionalnog parka. Tako široki sastav uprave ovog Nacionalnog parka je potreban, jer bi ta uprava, osim funkcije zaštite u užem smislu i izvršavanja posebnih zadataka na rekonstrukciji povrijeđenih dijelova prirode i konzervatorskih zahvata na obnovi kulturno-historijskih spomenika, vršila i sve ostale poslove šumarske i poljoprivredne operative na čitavom otoku Mljetu. Ova bi se uprava — s obzirom na istaknutu veliku vrijednost, koju za čitavu našu zajednicu predstavlja područje budućeg Nacionalnog parka Mljetska jezera u naučnom, historijsko-kulturnom, turističkom i privrednom pogledu i s obzirom na ulogu koja joj je namijenjena u ekonomskom preobražaju čitavog područja otoka Mljeta — u početku izdržavala dotacijom iz budžeta, sve dok ne bi bila u mogućnosti da se izdržava vlastitim prihodima, odnosno doprinosima svih privrednih djelatnosti kojima ona služi. Dosadanje iskustvo pokazuje, da se u organizaciji i provođenju stvarne zaštite i u tehničkom uređenju i privrednoj eksploataciji gotovo svih ovih naših prirodnih područja koja su samo formalno i bez temeljitih priprema bila proglašena nacionalnim parkovima, pojavljuju velike poteškoće. Da se to ne bi ponovilo i u slučaju područja Mljetskih jezera,1 unaprijed se pristupilo pripremi organizaciono-pravnih mjera i pravovremenoj izradi studija o tehničkim i ekonomskim instrumentima za upravljanje, uređenje, izgradnju i iskorištavanje ovog zaštićenog područja. U tom smislu i za tu svrhu izrađena je prethodna studija o Generalnoj uređajnoj osnovi za područje budućeg Nacionalnog parka Mljetska jezera. S izradom ove studije data je mogućnost, da se pospješi donošenje Zakona o proglašavanju područja Mljetskih jezera četvrtim Nacionalnim parkom na području NR Hrvatske. BRINGING THE MLJET LAKES UNDER THE MOST HIGHLY ORGANIZED FORM OF PROTECTION Summary The author informs the reader about the Zagreb Institute of Conservation having made to the competent authorities a proposal for the western part of the island cf Mljet and the area round the Mljet Lakes to be proclaimed a National Park. As the justification of this proposal serves a study of the elaboration of a general working plan of this region made by the Institute of Conservation in collaboration with the Economic Institute of Croatia. At the same time this study is to serve as an orientation programme for the elaboration of the plan for the economic development of this region, in the first place in the field of tourism and in conformity with the established principles of protection. The article embraces part of the material from this study, in which are pointed out some of the more important natural and scientific characteristics from the domain of forestry of this region as well as the more important problems of discrepancies between forest protection and utilization. In conclusion the author mentions the type and organizational conception of such a proposed fourth National Park of Croatia. (Primljeno za štampu 22. III. 1959.). |