DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 15     <-- 15 -->        PDF

problem velikog dijela našeg obalno-otočkog područja i privredno-nerazvijenih
krških područja u unutrašnjosti zemlje.


Na mljetskim se šumama, osim toga, može zorno vidjeti: kako se i
pod kojim uvjetima najbolje vrši proces spontane regeneracije šuma na
krškom terenu i u čemu su nedostaci mjera i zahvata na njihovoj umjetnoj
obnovi. Stoga ovo područje može biti u izvjesnom smislu važan eksperimentalni
objekt od velike važnosti za našu praksu pošumljavanja otočkog
dijela krša.


Kao takav čitav otok Mljet, a napose njegov zapadni zašltićeni dio,
može služiti za osnivanje prirodoslovnih stanica koje bi potpomagale rad
naučnih radnika prirodoslovnih struka za izvršavanje terenskih praktičnoteoretskih
istraživanja bioloških, geoloških, geografskih i geofizičkih problema
našeg južnog Jadrana. Te bi prirodoslovne stanice ujedno vršjle
istraživanja iz područja šumarstva i poljoprivrede ovog kraja, a rezultati
tih istraživanja bi ujedno služili za privredno unapređenje ostalih nerazvijenih
primorskih područja.


Uvala Poma na zapadnom djelu Osebujna ljepota Mljetskih jezera,
otoka Mljeta predviđena je kao ukrašenih bujnim borovim šumabudući
ribarsko-sportski i turisti-ma i makijom, najveća je privla


čki centar ina točka za turiste


(Foto: ing. R. Kevo) (Foto: ing. R. Kevo)


Najvažniji problemi iz područja šumarstva, koji bi se na Mljetu naučno
istraživali jesu:
odnos šuma alepskog bora prema šumama hrasta crnike, te ekološki uvjeti
i šumsko-uzgojna svojstva autohtonih gajeva pinija;


pojave progresivne i regresivne sukcesije crnikovih šuma;


metode i način ozelenjavanja terena, koji su izloženi posolici;


način obnove crnikovih šuma i šuma alepskog bora na paljevinama;


pitanja uzgoja rogača, agruma i racionalnog korištenja plodova planike
i drugih šumskih proizvoda mediteranskih šuma.


Činjenica da se na Mljetu nalaze velike površine šuma u društvenoj svojini
može se iskoristiti za izdvajanje određenih dijelova, na kojima bi se istraživala
pitanja i vršili eksperimenti iz područja ekologije, cenologije, biljne
geografije, uzgajanja šuma, tehnologije drveta, zaštite i uređenja šuma.


Za izvršavanje svih tih naučno-istraživalačkih radova zainteresirane su
naše najviše naučne i prosvjetne ustanove: Odjel za prirodne nauke i Komisija
za krš Jugoslavenske akademije, Poljoprivredno-šumarski fakultet i Prirodoslovno-
matematski fakultet, te pojedini naši istaknuti naučni radnici iz područja
navedene problematike, kao i naša šumarska i poljoprivredna operativa.