DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 15 <-- 15 --> PDF |
problem velikog dijela našeg obalno-otočkog područja i privredno-nerazvijenih krških područja u unutrašnjosti zemlje. Na mljetskim se šumama, osim toga, može zorno vidjeti: kako se i pod kojim uvjetima najbolje vrši proces spontane regeneracije šuma na krškom terenu i u čemu su nedostaci mjera i zahvata na njihovoj umjetnoj obnovi. Stoga ovo područje može biti u izvjesnom smislu važan eksperimentalni objekt od velike važnosti za našu praksu pošumljavanja otočkog dijela krša. Kao takav čitav otok Mljet, a napose njegov zapadni zašltićeni dio, može služiti za osnivanje prirodoslovnih stanica koje bi potpomagale rad naučnih radnika prirodoslovnih struka za izvršavanje terenskih praktičnoteoretskih istraživanja bioloških, geoloških, geografskih i geofizičkih problema našeg južnog Jadrana. Te bi prirodoslovne stanice ujedno vršjle istraživanja iz područja šumarstva i poljoprivrede ovog kraja, a rezultati tih istraživanja bi ujedno služili za privredno unapređenje ostalih nerazvijenih primorskih područja. Uvala Poma na zapadnom djelu Osebujna ljepota Mljetskih jezera, otoka Mljeta predviđena je kao ukrašenih bujnim borovim šumabudući ribarsko-sportski i turisti-ma i makijom, najveća je privla čki centar ina točka za turiste (Foto: ing. R. Kevo) (Foto: ing. R. Kevo) Najvažniji problemi iz područja šumarstva, koji bi se na Mljetu naučno istraživali jesu: odnos šuma alepskog bora prema šumama hrasta crnike, te ekološki uvjeti i šumsko-uzgojna svojstva autohtonih gajeva pinija; pojave progresivne i regresivne sukcesije crnikovih šuma; metode i način ozelenjavanja terena, koji su izloženi posolici; način obnove crnikovih šuma i šuma alepskog bora na paljevinama; pitanja uzgoja rogača, agruma i racionalnog korištenja plodova planike i drugih šumskih proizvoda mediteranskih šuma. Činjenica da se na Mljetu nalaze velike površine šuma u društvenoj svojini može se iskoristiti za izdvajanje određenih dijelova, na kojima bi se istraživala pitanja i vršili eksperimenti iz područja ekologije, cenologije, biljne geografije, uzgajanja šuma, tehnologije drveta, zaštite i uređenja šuma. Za izvršavanje svih tih naučno-istraživalačkih radova zainteresirane su naše najviše naučne i prosvjetne ustanove: Odjel za prirodne nauke i Komisija za krš Jugoslavenske akademije, Poljoprivredno-šumarski fakultet i Prirodoslovno- matematski fakultet, te pojedini naši istaknuti naučni radnici iz područja navedene problematike, kao i naša šumarska i poljoprivredna operativa. |