DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 17 <-- 17 --> PDF |
za prehranu stanovništva i turističkih posjetilaca, a Sto je isto tako važno, smanjila bi se potreba ispaše na otvorenim površinama, koja je nespojiva s principima zaštite Suma. Još lakše je riješiti suprotnost između interesa stanovništva i režima zaštite u pogledu sječe šume i opskrbe stanovništva ogrjevnim drvom na užem i širem zaštićenom području Mljetskih jezera. Uže potrebe tog stanovništva na drvu mogu se namiriti iz mase, koja se dobiva redovitim mjerama upravljanja — sanitarne sječe, čišćenje, proreda, razni meliorativni zahvati — i korišćenjem vjetroizvala. S druge strane sve se više smanjuje potreba sječe ogrijevnog drva za prodaju, a s time i opasnost za mljetske šume zbog spontane orijentacije na upotrebu butanplina i električne struje u domaćinstvima na onim područjima, na koja se dosada izvozilo ogrijevno drvo iz Mljeta. Kako bi se upotreba butan-plina mogla i trebala primjenjivati i na Mljetu i budući da će Mljet u perspektivi od nekoliko, godina biti elektrificiran, to i najstroži režim u pogledu sječe šume na zaštićenom području ne će nipošto tangirati privredne interese domaćeg stanovništva. Ni dosada stanovništvo ovog dijela Mljeta nije imalo ni pokazivalo neki naročiti interes za zaradu iz režijskih sječa u šumama općenarodne imovine. Lokalno stanovništvo je osim toga imalo velikih poteškoća kod eksploatacije ogrjevnog drva za prodaju iz vlastitih Suma zbog teških uvjeta izvoza i prijevoza, što je znatno poskupljivalo ovaj šumski proizvod i otežavalo plasman. Iz toga se vidi, da je suprotnost interesa stanovništva i zaštite u ovom slučaju bila samo prividna i da se ona dosada nedobronamjerno potencirala. U zadnjih se nekoliko godina kao najveći problem pred službu zaštite postavljalo pitanje smolarenja zrelih borovih stabala na zaštićenom području Mljeta. Spor oko ovog problema je u načelu već riješen na taj način, što su šumarski organi usvojili konzervatorsko gledište, da je smolarenje na užem zaštićenom području, koje obuhvaća širi sliv Velikog i Malog jezera i zaliva Soline, u očitoj suprotnosti s interesima zaštite, estetskog izgleda i rekreaciono- turistističke namjene tog područja. To gledište je uvažilo i zainteresirano lokalno stanovništvo, koje je u načelu prihvatilo prijedlog, da mu se kao kompenzacija za uskraćena prava smolarenja na njihovim borovim stablima u užoj zaštićenoj zoni dade pravo simolariti odgovarajući broj stabala u šumama općenarodne imovine. Problem smolarenja u cijelini je zasada ublažen još i time, što bi se ono privremeno dopustilo na širem zaštićenom području uz uvjet da se ne smolare borova stabla uz puteve i da se smolarenje vrši samo u točno određenom opsegu prema utvrđenoj osnovi. Ovakva privremena koncesija u pogledu režima smolarenja je potrebna, kad se ima u vidu teško ekonomsko stanje lokalnog stanovništva i financijske teškoće šumarije. Međutim, dosljedno provođenje principa zaštite ovog područja, kad ono bude proglašeno Nacionalnim parkom, zahtjevat će definitivnu zabranu smolarenja, ne samo na užem nego i na širem zaštićenom području. Primjena tako strogog principa zaštite je potpuno opravdana, jer će budući Nacionalni park Mljetsko jezero služiti mnogo širim, zadacima nauke, nastave i turizma, pa se mljetske šume ne |