DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 22 <-- 22 --> PDF |
ODNOS DEBLJINSKOG PRIRASTA GORSKOG BRIJESTA I BUKVE U G. J. RAVNA GORA Ing. Stanko Tomaševski, Ravna Gora U G. J. Ravn a Gor a gorski brijest je s gorskim javorom, jarebikom i mukinjom rasturen po cijeloj površini i pojavljuje se redovito na svim ekspozicijama. Jače je zastupljen u višem visinskom pojasu (varijanti) šume bukve s jelom, t. j . u onoj u kojoj bukva prevladava nad jelom. Uz gorski brijest i već navedene vrste ovdje se pojavljuje i bijeli jasen te javor mlječ. Opisujući nekadašnju slavonsku šumu K o z a r a c pjesnički spominje učešće brijesta u njoj ovim riječima: Mjestimice se podigao i crni brijest, uspravan kao prst, sa sitnim obješenim hvojama i ljušturastom korom, uvijek nekako mrk i zlovoljan, pravi pesimista (Vajda: Glasnik za šumske pokuse br. 10). Vjerojatno je to tako i bilo u nekadašnjim slavonskim šumama. Međutim mi smo mišljenja da kod nas u šumi bukve s jelom gorski brijest s javorom i ostalim vrstama unosi izvjesno osvježenje u relativnu jednoličnost ovih šuma. Gorski brijest (Ulmus montana With) dolazi pojedinačno rijeđe u grupama ili skupinama među bukova stabla, te je vjerojatno i nastao naplodnjom među bokov podmladak. Iako u mladosti raste brže od bukve, kasnije je uvijek od nje u opasnosti, pa ga bukva često nadraste i zaguši. U smjesi s bukvom i ostalim vrstama »bukove varijante« šume bukve s jelom, brijestova stabla postizavaju čista i ravna debla i relativno zavidne visine. Kako smo već naveli u G. J. Ravna Gora gorski brijest dolazi na svim ekspozicijama, i čak je jače zastupljen na hladnim (NE i E) ekspozicijama. Otporan je na vjetar, pa se vrlo rijetko može naći brijestova izvala, zahvaljujući prvenstveno snažnoj žili srčanici kao i vrlo jakim bočnim sekundarnim žilama. U ovim krajevima dobro je poznata razlika u kvaliteti drveta gorskog brijesta, uzrokovana djelovanjem vjetra. Na pr. drvo gorskog brijesta iz šumskog predjela Medin e Drage , koji je izložen vjetru, vrlo dobro je uporabljivo za kolarsku preradu jer je žilavo. Međutim brestovina iz šumskog predjela Jarbolov a Jama , koji je zaštićen od vjetra, nije uporabljiva za kolari ju. Ta brestovina je međutim veoma cijenjena u proizvodnji pokućtva odnosno stolariji jer je fina i lako obradiva. Gorski brijest nije jako osjetljiv na nepovoljne utjecaje vanjskih faktora. Dolazi na staništa sa relativno dubljim tlom kao na pr. na zaravancima ili u blagim uvalama s dubljim i bogatijim tlom, a izbjegava kamenite, eksponirane položaje i grebene, koje u ovoj G. J. zauzima jedino bukva. Počinje vrlo rano rađati sjemenom i rodi skoro svake godine. Istraživanja o broju, strukturi i prirastu stabala gorskog brijesta proveli smo u odjelima 69 i 98 G. J. Ravna Gora. Pobliži opis istraživanih odjela je slijedeći: |