DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 22     <-- 22 -->        PDF

ODNOS DEBLJINSKOG PRIRASTA GORSKOG BRIJESTA I BUKVE


U G. J. RAVNA GORA


Ing. Stanko Tomaševski, Ravna Gora


U G. J. Ravn a Gor a gorski brijest je s gorskim javorom, jarebikom
i mukinjom rasturen po cijeloj površini i pojavljuje se redovito na
svim ekspozicijama.


Jače je zastupljen u višem visinskom pojasu (varijanti) šume bukve
s jelom, t. j . u onoj u kojoj bukva prevladava nad jelom. Uz gorski brijest
i već navedene vrste ovdje se pojavljuje i bijeli jasen te javor mlječ.


Opisujući nekadašnju slavonsku šumu K o z a r a c pjesnički spominje
učešće brijesta u njoj ovim riječima: Mjestimice se podigao i crni brijest,
uspravan kao prst, sa sitnim obješenim hvojama i ljušturastom korom,
uvijek nekako mrk i zlovoljan, pravi pesimista (Vajda: Glasnik za šumske
pokuse br. 10).


Vjerojatno je to tako i bilo u nekadašnjim slavonskim šumama. Međutim
mi smo mišljenja da kod nas u šumi bukve s jelom gorski brijest s javorom
i ostalim vrstama unosi izvjesno osvježenje u relativnu jednoličnost
ovih šuma.


Gorski brijest (Ulmus montana With) dolazi pojedinačno rijeđe u grupama
ili skupinama među bukova stabla, te je vjerojatno i nastao naplodnjom
među bokov podmladak. Iako u mladosti raste brže od bukve, kasnije
je uvijek od nje u opasnosti, pa ga bukva često nadraste i zaguši. U smjesi
s bukvom i ostalim vrstama »bukove varijante« šume bukve s jelom, brijestova
stabla postizavaju čista i ravna debla i relativno zavidne visine.


Kako smo već naveli u G. J. Ravna Gora gorski brijest dolazi na svim
ekspozicijama, i čak je jače zastupljen na hladnim (NE i E) ekspozicijama.
Otporan je na vjetar, pa se vrlo rijetko može naći brijestova izvala, zahvaljujući
prvenstveno snažnoj žili srčanici kao i vrlo jakim bočnim sekundarnim
žilama.


U ovim krajevima dobro je poznata razlika u kvaliteti drveta gorskog
brijesta, uzrokovana djelovanjem vjetra. Na pr. drvo gorskog brijesta iz
šumskog predjela Medin e Drage , koji je izložen vjetru, vrlo dobro
je uporabljivo za kolarsku preradu jer je žilavo. Međutim brestovina iz
šumskog predjela Jarbolov a Jama , koji je zaštićen od vjetra, nije
uporabljiva za kolari ju. Ta brestovina je međutim veoma cijenjena u proizvodnji
pokućtva odnosno stolariji jer je fina i lako obradiva.


Gorski brijest nije jako osjetljiv na nepovoljne utjecaje vanjskih
faktora. Dolazi na staništa sa relativno dubljim tlom kao na pr. na zaravancima
ili u blagim uvalama s dubljim i bogatijim tlom, a izbjegava kamenite,
eksponirane položaje i grebene, koje u ovoj G. J. zauzima jedino
bukva. Počinje vrlo rano rađati sjemenom i rodi skoro svake godine.


Istraživanja o broju, strukturi i prirastu stabala gorskog brijesta proveli
smo u odjelima 69 i 98 G. J. Ravna Gora. Pobliži opis istraživanih
odjela je slijedeći:




ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Odjel 69 je mješovita sastojina bukve s jelom stablimične smjese. Sklop
je prekinut. Teren je srednje strm. Veći blokovi temeljnog kamenja vapnenaca
i dolomita izbijaju na površinu. Tlo je plitko, ilovasto i humozno pokriveno
listincem. Na svijetlijim položajima je zakorovljeno. Nadmorska visina 960 do
1070 m. Ekspozicija NE. Bonitet za bukvu III. za jelu III.


Odjel 98 je mješovita sastojina bukve s jelom stablimične smjese. Sklop
je mjestimično jače prekinut. Teren je srednje strm s vrtačama. Temeljno
kamenje vapnenci i dolomiti izbijaju mjestimično na površinu u obliku blokova.
Tlo je plitko do srednje duboko, ilovasto, humozno, pokriveno listincem, na
svijetlijim položajima zakorovljeno. Nadmorska visina 880 do 1030 m. Ekspozicija
NE. Bonitet za jelu II./III. za bukvu III.


Grafikon br. 1


Navedeni odjeli pripadaju biljnosocijološki u zajednicu hrvatske šume
bukve s jelom (Fagetum croaticum abietetosum Horv.).
Broj i raspored stabala gorskog brijesta prikazan je u grafikonu br. 1.


Kako je iz grafikona vidljivo frekvencijska krivulja broja stabala
gorskog brijesta pokazuju strukturu visoke jednodobne šume (binomska
krivulja), dok nam u istim odjelima frekvencijska krivulja broja jelovih i
bukovih stabala pokazuje Liocourtovu strukturu.


Prirast gorskog brijesta istraživali smo po metodi dr. Klepc a bušenjem
brijestovih stabala Presslerovim svrdlom i uzimanjem izvrtaka dužine
2,5 cm bez kore. Prilikom bušenja brijestovih stabala nismo mogli u
potpunosti zadovoljiti princip slučajnosti, ali smo nastojali da dobijemo
uzorke sa što većeg broja brijestovih stabala i sa svih položaja.


U odjelu 69 izbušili smo 93 brijestova stabla, a u 98 odjelu 101 brijestovo
stablo.


Broj godova na izvrtku duljine 2,5 cm (individualno vrijeme prijelaza)
mogli smo u većini slučajeva očitati odmah na terenu, te smo ga i unašali
u manual. Međutim na manjem broju izvrtaka nismo to mogli bez bojadisanja.


Istovremeno, a u svrhu usporedbe uzimali smo u istom odjelu Presslerovim
svrdlom izvrtke i sa bukovih stabala, po istom principu s tom razlikom
da smo ovdje većinu izvrtaka morali naknadno očitavati nakon bojadisanja.


Prilikom uzimanja izvrtaka sa bukovih stabala nastojali smo da bude
potpuno zadovoljen princip slučajnosti.




ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Bušenju bukovih stabala pristupili smo ne samo radi toga da bi utvrđeni
debljinski prirast bukve uporedili s debljinskim prirastom gorskog
brijesta, nego da bi utvrdili veličinu i tok debljinskog prirasta bukve. Ovo
je prvenstveno značajno radi toga, jer u G. J. Ravna Gora u nizu odjela
bukva učestvuje u smjesi sa više od 0,3, a negdje i prevladava, tako
da je ne možemo zanemariti. Radi donošenja smjernica za gospodarenje
s bukvom potrebno je pored ostalog poznavanje veličine i toka debljinskog,
odnosno volumnog prirasta, a koliko je nama poznato nije bilo u tom
pravcu kod nas istraživanja.


U odjelu 69 izbušili smo 158 bukovih stabala, a u odjelu 98 — 162 bukova
stabla.


Iz individualnih vremena prelaza izračunat je odnosno očitan individualni
prosječni godišnji debljinski prirast iz tabele u studiji d r. K 1 e p c a »Vrijeme
prijelaza« (Sum. list br. 1/53).


Iz individualnih prosječnih godišnjih debljinskih prirasta izračunati su
prosječni godišnji debljinski prirasti za svaki debljinski stepen po formuli br. 2
iz studije d r. K 1 e p c a »Istraživanje debljinskog prirasta jele u najraširenijim
fitoeenozama Gorskog Kotara« (Glasnik za šumske pokuse br. 10).


Prosječna vremena prijelaza izračunata su iz prosječnog godišnjeg debljinskog
prirasta pomoću formule 3 iz navedene studije, s tom razlikom da nisu
uzeti u obzir izravnani nego stvarni godišnji debljinski prirasti za svaki debljinski
stepen.


Stvarne krivulje toka debljinskog prirasta brijesta i bukve u odjelu 69
prikazani su na grafikonu br. 2, a krivulje toka debljinskog prirasta brijesta i
bukve u odjelu 98 na grafikonu br. 3.


tr./e,,


A
,-—´´V -´ ´


Grafikon br. 2 Grafikon br. 3


Iz grafikona br. 2 i 3 vidljivo je da debljinski prirast gorskog brijesta
kulminira u odjelu 69 kod 50 cm prsnog promjera, i da nakon toga
prilično naglo opada. U odjelu 98 debljinski prirast gorskog brijesta kulminira
kod 45 cm prsnog promjera, a zatim relativno sporo opada.


Bukva u odjelu 69 pokazuje kulminaciju debljinskog prirasta kod
60 cm prsnog promjera, a u odjelu 98 kod 65 cm prsnog promjera, nakon
čega u jednom i u drugom odjelu prilično naglo opada.


Osim toga iz grafikona je vidljivo da u odjelu 69 i u odjelu 98 bukva
jače prirašćuje od gorskog brijesta.


366 v




ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Razlog za ovo po našem mišljenju je holandska bolest, pa se rijetko
može naći stablo gorskog brijesta a da nije bolesno t. j . da nema suhi vrh,
jednu ili nekoliko suhih grana. Imade već znatneih površina na kojima je
brijest potpuno nestao.


Prosječna vremena prijelaza za gorski brijest i bukvu u istraživanim
odjelima imaju izraženi minimum koji odgovara kulminaciji prosječnog
godišnjeg debljinskog prirasta. Radi štednje na prostoru donosimo samo
minimume prosječnih vremena prijelaza za obje istraživane vrste koji
iznose:


u odjelu 69 za G. brijest 16.0 godina; za bukvu 11.7 godina


u odjelu 98 za G. brijest 16.9 godina; za bukvu 12.8 godina


Iz navedenih podataka je vidljivo da je minimum vremena prijelaza
u istraživanim odjelima niži kod bukve.


Iz naših istraživanja prirasta gorskog brijesta i bukve mogu se izvući
neki zaključci za gospodarenje ovim vrstama. Iako je ustanovljeno da
gorski brijest prirašćuje slabije od bukve, čemu je, kako smo već naveli,
uzrok holandska bolest, ne bi trebalo dozvoliti da potpuno nestane iz ovih
šuma. Radi se ovdje u većini slučajeva o kroničnoj formi holandske bolesti.
Brijestovi poboljevaju dugi niz godina i polagano se suše. Interesantno je
da je još niz godina nakon što su se potpuno osušili i izgubili koru, drvo
u većini slučajeva još uvijek tehnički uporabljivo.


Radi sprečavanja širenja bolesti pokušali smo obarati brijestova lovna
stabla radi suzbijanja brijestovih podkornjaka, međutim nisu postignuti
zadovoljavajući rezultati.


Mišljenja smo da bi gorski brijest trebalo podržavati, a po mogućnosti
i proširiti u ovim šumama. Ovo ne samo iz estetskih razloga, nego i radi
toga jer je to vrsta koja daje vrijedno drvo široke mogućnosti upotrebe.


U tu svrhu trebalo bi poduzeti izvjesne uzgojne mjere koje bi omogućile
prirodno naplođenje gorskog brijesta, kao na pr. jače otvaranje sklopa
oko zdravih brijestovih sjemenjaka, a po potrebi ukloniti korov i razrahliti
tlo da bi se ono učinilo povoljnim za klijanje brijestovog sjemena. Eventualno
dolazi u obzir, posebno na onim terenima s kojih je brijest isčeznuo,
umjetno uzgajanje sadnjom brijestovih sadnica. Za uzgoj sadnica gorskog
brijesta svakako treba sabirati sjeme sa zdravih brijestovih stabala, radi
nasljeđivanja eventualnog imuniteta protiv holandske bolesti.


Obzirom da prirast gorskog brijesta počinje opadati kod. 50 odnosno
45 cm prsnog promjera, trebali bi ih uzgajati do tih dimenzija t. j . skratiti
ophodnju. Ovo bi bilo potrebno obzirom na to što su brijestova stabla jačih
dimenzija često natrula.


Kako smo već naveli debljinski prirast bukva kulminira u istraživanim
odjelima od 60 odnosno 65 cm prsnog promjera. Utvrđivanjem kulminacije
prirasta bukve dobili smo jedan vrlo važan elemenat za gospodarenje.


Prema napred iznesenom ni bukvu ne bi trebalo podržavati iznad
dimenzija za koje se ustanovi da debljinski, odnosno volumni prirast kul




ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 26     <-- 26 -->        PDF

minira. Ovo tim više jer kod debljih bukovih stabala mnogo više dolaze
do izražaja griješke drveta kao što su: crveno srce, natrulost, slijepice
i tome slično.


Prilikom utvrđivanja prirasta bukovine trebat ćemo za svaki odjel
posebno ustanoviti kulminaciju debljinskog odnosno volumnog prirasta, u
koju svrhu ćemo ponekad morati odstupiti od principa slučajnosti, isključivo
radi bušenja debljih odnosno najdebljih stabala. Ovo je prvenstveno
važno za one odjele kod kojih nam bukva prevladava u smjesi.


Ustanovili smo osim toga da nam bukovina u odjelu 69 odbacuje volumni
prirast od 3,14 m;i po ha, dok je po Š u r i ć u prirast bukve u smjesi
bukva 0,5 jela 0,5 na III. bonitetu u srednjem pojasu 1,90 m3 po ha. Bukva
u odjelu 98 prirašćuje 2,41 m3 po ha, a po Suriću prirast bukve u smjesi
bukva 0,4 jela 0,6 na III. bonitetu u srednjem pojasu iznaša 1,52 m3.


I u cstalim odjelima u kojima smo vršili istraživanje prirasta bukve
ustanovili smo da jače prirašćuje nego što je navedeno u Surićevim tabelama.
Obzirom da ćemo uskoro raspolagati sa daleko više podataka o prirastu
bukovine, moći će se o ovom donjeti konačni sud.


Zaključak


U G. J. Ravna Gora frekvencijska krivulja broja stabala gorskog brijesta
pokazuje strukturu visoke jednodobne šume, dok krivulja broja bukovih i jelovih
stabala pokazuje manje više prebornu strukturu.


Kod stabala gorskog brijesta dolazi do kulminacije debljinskog prirasta
s 45 odnosno 50 cm prsnog promjera. Minimum vremena prijelaza iznosi 16.0
odnosno 16.9 godina.


Bukova stabla prirašćuju jače od stabala gorskog brijesta. U istraživanim
odjelima nastupa kulminacija debljinskog prirasta bukovih stabala kod 60
odnosno 65 cm pfsnog promjera. Minimum vremena prijelaza iznosi 11.7 odnosno
12.8 godina.


Razlog za prilično ranu kulminaciju debljinskog prirasta gorskog brijesta
uzrokovan je zarazom holandske bolesti.


Obzirom da debljinski prirast gorskog brijesta kulminira rano, kao i da je
većina stabala bolesna, ne bi ga trebalo uzgajati u dimenzijama, koje su jače
od 50 cm prsnog promjera. Ujedno se nameće potreba prirodnog odnosno umjetnog
podržavanja i proširenja gorskog brijesta, budući da nam je iz nekih šumskih
predjela potpuno nestao.


Prirast bukovih stabala nešto je jači, nego što ga iskazuju Šurićeve tabele.
Prilikom ispitivanja prirasta bukve potrebno je za svaki odjel utvrditi, kod
kojeg promjera nastupa kulminacija debljinskog odnosno volumnog prirasta.
Ne bi trebalo podržavati bukova stabla iznad promjera, kog kojega se ustanovi,


da debljinski odnosno volumni prirast kulminira.
Ing. Stanko Tomaševski
šumarija Ravna Gora
368




ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 27     <-- 27 -->        PDF

RELATION BETWEEN THE DIAMETER INCREMENT OF WYCH ELM AND


BEECH IN THE MANAGEMENT UNIT OF »RAVNA GORA«


In the management unit of »Ravna Gora« (region of Gorski Kotar, Croatia)
the frequency curve of the number of stems of Wych Elm (Ulmus montana
With.) shows the structure of an even-aged forest, while the curve of the
number of Fir and Beech stems shows more or less a selection forest structure.


In stems of Wych Elm the culmination of the diameter increment occurs
at a diameter b. h. of 45 or 50 cm. The minimum time of recruitment (»temps
de passage«) amounts to 16.0 or 16.9 years.


Beech stems display a higher increment than the stems of Wych Elm.
The culmination of the diameter increment of Beech stems occurs in compartments
investigated at 60 or 65 cm. d. b. h. The minimum time of recruitment
amounts to 11.7 or 12.8 years.


The reason for the fairly early culmination of the diameter increment is
attributable to infestation by the Dutch Elm disease.


Considering that the diameter increment of Wych Elm has an early culmination
and that the most part of trees are infested it is not advisable to let
them achieve dimensions larger than 90 cm. d. b. h. At the same time them
appears the need to maintain and spread it naturally and artificially, because it
has completely disappeared from a number of forest districts.


The increment of Beech trees is a little lower than is indicated in Surić´s
Tables. When examining the increment in Beech it is necessary to establish
the diameter b. h. at which the culmination of the diameter or volume increment
occurs. Beech trees should not be left growing over the culmination
increment diameter.