DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Razlog za ovo po našem mišljenju je holandska bolest, pa se rijetko može naći stablo gorskog brijesta a da nije bolesno t. j . da nema suhi vrh, jednu ili nekoliko suhih grana. Imade već znatneih površina na kojima je brijest potpuno nestao. Prosječna vremena prijelaza za gorski brijest i bukvu u istraživanim odjelima imaju izraženi minimum koji odgovara kulminaciji prosječnog godišnjeg debljinskog prirasta. Radi štednje na prostoru donosimo samo minimume prosječnih vremena prijelaza za obje istraživane vrste koji iznose: u odjelu 69 za G. brijest 16.0 godina; za bukvu 11.7 godina u odjelu 98 za G. brijest 16.9 godina; za bukvu 12.8 godina Iz navedenih podataka je vidljivo da je minimum vremena prijelaza u istraživanim odjelima niži kod bukve. Iz naših istraživanja prirasta gorskog brijesta i bukve mogu se izvući neki zaključci za gospodarenje ovim vrstama. Iako je ustanovljeno da gorski brijest prirašćuje slabije od bukve, čemu je, kako smo već naveli, uzrok holandska bolest, ne bi trebalo dozvoliti da potpuno nestane iz ovih šuma. Radi se ovdje u većini slučajeva o kroničnoj formi holandske bolesti. Brijestovi poboljevaju dugi niz godina i polagano se suše. Interesantno je da je još niz godina nakon što su se potpuno osušili i izgubili koru, drvo u većini slučajeva još uvijek tehnički uporabljivo. Radi sprečavanja širenja bolesti pokušali smo obarati brijestova lovna stabla radi suzbijanja brijestovih podkornjaka, međutim nisu postignuti zadovoljavajući rezultati. Mišljenja smo da bi gorski brijest trebalo podržavati, a po mogućnosti i proširiti u ovim šumama. Ovo ne samo iz estetskih razloga, nego i radi toga jer je to vrsta koja daje vrijedno drvo široke mogućnosti upotrebe. U tu svrhu trebalo bi poduzeti izvjesne uzgojne mjere koje bi omogućile prirodno naplođenje gorskog brijesta, kao na pr. jače otvaranje sklopa oko zdravih brijestovih sjemenjaka, a po potrebi ukloniti korov i razrahliti tlo da bi se ono učinilo povoljnim za klijanje brijestovog sjemena. Eventualno dolazi u obzir, posebno na onim terenima s kojih je brijest isčeznuo, umjetno uzgajanje sadnjom brijestovih sadnica. Za uzgoj sadnica gorskog brijesta svakako treba sabirati sjeme sa zdravih brijestovih stabala, radi nasljeđivanja eventualnog imuniteta protiv holandske bolesti. Obzirom da prirast gorskog brijesta počinje opadati kod. 50 odnosno 45 cm prsnog promjera, trebali bi ih uzgajati do tih dimenzija t. j . skratiti ophodnju. Ovo bi bilo potrebno obzirom na to što su brijestova stabla jačih dimenzija često natrula. Kako smo već naveli debljinski prirast bukva kulminira u istraživanim odjelima od 60 odnosno 65 cm prsnog promjera. Utvrđivanjem kulminacije prirasta bukve dobili smo jedan vrlo važan elemenat za gospodarenje. Prema napred iznesenom ni bukvu ne bi trebalo podržavati iznad dimenzija za koje se ustanovi da debljinski, odnosno volumni prirast kul |