DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 26 <-- 26 --> PDF |
minira. Ovo tim više jer kod debljih bukovih stabala mnogo više dolaze do izražaja griješke drveta kao što su: crveno srce, natrulost, slijepice i tome slično. Prilikom utvrđivanja prirasta bukovine trebat ćemo za svaki odjel posebno ustanoviti kulminaciju debljinskog odnosno volumnog prirasta, u koju svrhu ćemo ponekad morati odstupiti od principa slučajnosti, isključivo radi bušenja debljih odnosno najdebljih stabala. Ovo je prvenstveno važno za one odjele kod kojih nam bukva prevladava u smjesi. Ustanovili smo osim toga da nam bukovina u odjelu 69 odbacuje volumni prirast od 3,14 m;i po ha, dok je po Š u r i ć u prirast bukve u smjesi bukva 0,5 jela 0,5 na III. bonitetu u srednjem pojasu 1,90 m3 po ha. Bukva u odjelu 98 prirašćuje 2,41 m3 po ha, a po Suriću prirast bukve u smjesi bukva 0,4 jela 0,6 na III. bonitetu u srednjem pojasu iznaša 1,52 m3. I u cstalim odjelima u kojima smo vršili istraživanje prirasta bukve ustanovili smo da jače prirašćuje nego što je navedeno u Surićevim tabelama. Obzirom da ćemo uskoro raspolagati sa daleko više podataka o prirastu bukovine, moći će se o ovom donjeti konačni sud. Zaključak U G. J. Ravna Gora frekvencijska krivulja broja stabala gorskog brijesta pokazuje strukturu visoke jednodobne šume, dok krivulja broja bukovih i jelovih stabala pokazuje manje više prebornu strukturu. Kod stabala gorskog brijesta dolazi do kulminacije debljinskog prirasta s 45 odnosno 50 cm prsnog promjera. Minimum vremena prijelaza iznosi 16.0 odnosno 16.9 godina. Bukova stabla prirašćuju jače od stabala gorskog brijesta. U istraživanim odjelima nastupa kulminacija debljinskog prirasta bukovih stabala kod 60 odnosno 65 cm pfsnog promjera. Minimum vremena prijelaza iznosi 11.7 odnosno 12.8 godina. Razlog za prilično ranu kulminaciju debljinskog prirasta gorskog brijesta uzrokovan je zarazom holandske bolesti. Obzirom da debljinski prirast gorskog brijesta kulminira rano, kao i da je većina stabala bolesna, ne bi ga trebalo uzgajati u dimenzijama, koje su jače od 50 cm prsnog promjera. Ujedno se nameće potreba prirodnog odnosno umjetnog podržavanja i proširenja gorskog brijesta, budući da nam je iz nekih šumskih predjela potpuno nestao. Prirast bukovih stabala nešto je jači, nego što ga iskazuju Šurićeve tabele. Prilikom ispitivanja prirasta bukve potrebno je za svaki odjel utvrditi, kod kojeg promjera nastupa kulminacija debljinskog odnosno volumnog prirasta. Ne bi trebalo podržavati bukova stabla iznad promjera, kog kojega se ustanovi, da debljinski odnosno volumni prirast kulminira. Ing. Stanko Tomaševski šumarija Ravna Gora 368 |