DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 30 <-- 30 --> PDF |
MEĐUNARODNI SIMPOZIJ ZA VEGE TACIJSKO KARTIRANJE U STOLZENAU Već su prvi počeci razvoja nauke o biljnim zajednicama inicirali u većini evropskih zemalja, uključiv Jugoslaviju, intenzivan naučno-istraživalački rad na proučavanju i usporednom kartiranju vegetacijskog pokrova pojedinih područja sa tog novog suvremenog stanovišta botaničke nauke. Tako je, pored već postojećih središta istraživanja u Švicarskoj, Poljskoj, Francuskoj i u Hrvatskoj, započeo i u Njemačkoj pred kojih tridesetak godina permanentni rad na razradi sistematskih osnova za vegetacijska kartiranja i na usklađivanju metoda biljnosocioloških kartiranja, kako u naučnom, tako i čisto gospodarskom cilju. Prvog izvršioca tog zamašnog zadatka predstavljala je tadašnja Centralna služba za vegetacijsko kart´raaije (Zentralstelle fiir Vegetationskartierung) u Hannoveru, koja je svojim radom i postignutim rezultatima publiciranom u svom časopisu: Mitteilungen đer Floristischsoziologischen Arbeitsgemeinschaft, postigla velik naučni i stručni ugled. Nasljednik i daljni nosioc svih tih radova je današnji Savezni Zavod za vegetacijsko kartiranje (Bunđesanstalt fiir Vegetationskartierung) u Stolzenau/Weser u Zapadnoj Njemačkoj. Pod stalnim rukovođenjem prof Dr. REINHOLD TUXEN-a, razvio je taj Zavod vrlo aktivnu, široku i raznoliku naučnu djelatnost na istraživanju i usporednom detaljnom vegetacijskom kartiranju pojedinih područja Njemačke. Brojni i vrlo zanimljivi rezultati ovih istraživanja poznati su iz niza vrlo kvalitetnih vegetacijskih karata i naučnih publikacija, koje je u poslijeratnom periodu izdao spomenuti Zavod u svom časopisu Primjenjena fitosociologija (Angewandte Pflanzensoziologie, br. 1—16, Stolzenau 1951. do 1958. god.). Kako je vidljivo, sam naslov časopisa upućuje na izvjesnu osobitost izvršenih istraživanja Zavoda. Doista, posebnu značajku većine sprovedenih radova predstavlja fitosociološki način analize i obrade problema i k tome odgovarajući rezultati, koji osim naučnih saznanja daju ujedno i mogućnost praktične primjene u rješavanju određenih problema iz područja šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede i si. Zapravo se može reći, da je iz praktičnih potreba navedenih privrednih grana i bila inicirana većina izvršenih ekoloških ispitivanja, biljnosocioloških istraživanja i usporednih de taljnih kartiranja šuma, livada, cretova i drugih biljnih zajednica pojedinih područja Njemačke Takav suvremeni naučni sistem i metodika obrade problema, rezultati i njihova mogućnost praktične primjene postali su ubrzo uzorom za sprovedbu sličnih radova na istraživanju i kartiranju vegetacije i u drugim zemljama Povezan u radu s najuglednijim svjetskim naučnim radnicima iz područja vegetacijskih nauka (J. BRAUN BLANQUET, B. PAWLOVSKI, R. TUXEN, R. MOLINIER, I. HORVAT, S. HORVATIĆ i dr.), Zavod je postigao značenje i ulogu središnjeg i jednog od najjačih centara za fitosociološka istraživanja i kartiranja ne samo u Evropi već i na svijetu. Obzirom na tu svoju ulogu Zavod je nužno uveo običaj povremenog sazivanja sastanaka odgovarajućih stručnjaka iz pojedinih zemalja, radi analize rezultata istraživanja, izmjene iskustava i donašanja zaključaka i programa za nastavak sistematskih radova u užem i širem opsegu. Predzadnji takav simpozij održan je od 18. do 22. IX. 1956. godine u Stolzenau, Na njemu je učestvovalo oko 90 učesnika iz 11 zemalja, među kojima su bili prof. I. HORVAT, prof. S. HORVATIĆ i prof. B. JOVANOVIĆ kao predstavnici Jugoslavije. Na kongresu je bilo održano 20 referata, koji su svi štampani u časopisu Angewandte Pflanzensoziologie br. 15, 1958. god. Međunarodno udruženje za vegetacijske nauke (Internationale Vereinigung fiir Vegetationskunde) organiziralo je ovogodišnji simpozij sa željom, da vladama i parlamentima pojedinih zemalja objasni značenje kako naučnog tako i primjenjenog vegetacijskog kartiranja, te da svaki pojedini može pri svojim radovima koristiti prikupljena iskustva sviju. Simpozij je održan od 23. do 26. III. u Stolzenau i na njemu je učestvovalo oko 115 najuglednijih stručnjaka odnosno predstavnika iz 16 slijedećih zemalja: Austrije, Belgije, Cehoslovačke, Engleske, Francuske, Holandije, Italije, Japana, Jugoslavije, Mađarske, Njemačke, Poljske, Portugala, Španije, Švicarske i USA. Učesnici iz SSSR-a telegrafski su izrazili žaljenje što ne mogu prisustvovati simpoziju, premda su ranije najavili svoje učešće. Na poziv Udruženja prisustvovali su ovogodišnjem simpoziju kao predstavnici Jugoslavije slijedeći naučni radnici i stručnjaci: Prof. Dr. IVO HORVAT iz Zagreba, Dr. MAKSO WRABER iz Ljubljane, Prof. Dr. PAVLE FUKAREK iz Sarajeva, te ing. PETAR ZIANI i ing. STJEPAN BERTOVIĆ, suradnici Instituta za šumarska i |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 31 <-- 31 --> PDF |
lovna istraživanja u Zagrebu. Prof. Dr. I. HORVAT je predsjedao na dvije sjednice simpozija, koje su se održale prvih dana. Na srrnpozij su bili također pozvani i prof, dr. S. HORVATIC iz Zagreba, prof. dr. B, JOVANOVlC iz Beograda, prof dr. M. GRACANIN i prof. ing. H. EM iz Skopja, ali se nisu mogli odazvati pozivu. U toku simpozija, koji se je odvijao kroz 4 dana, bilo je održano 40 referata raspoređenih u slijedeće 3 grupe tema: Osnove i metode kartiranja vegetaqije (13 referata), Naučna dostignuća vegetacijskih kartiranja (16 referata). O osnovama i metodama vegetacijskog kartiranja predavali su najpoznatiji svjetski botaničari — fitogeografi i fitosociolozi: A. W. KtTCHLER (USA —i ujedno predstavnik UNESCO-a), L. EMBERGER, H. GAUSSEN i R. MOLINIER (Francuska), R. TUXEN i A. SCAMONI (Njemačka), I. HORVAT (Jugoslavija) i drugi. I. HORVAT je održao referat pod naslovom: »Smjernice za novu biljnOsociiološku kartu Evrope«*), vežući se u izlaganjima na svoju najnoviju vegetacijsku kartu jugoistočne Evrope. Istaknuvši neobičnu mnogolikost prirodnih uslova te njihovu uzajamnu povezanost i zakonitost s obzirom na sastav i raščlanjenje biljnog pokrova Balkanskog poluotoka — HORVAT je istaknuo principe i iznio prijedlog, da se pristupi izradi suvremene vegetacijske karte čitave Evrope. Tu kartu bi trebalo izraditi konzekventno na fitosociološkoj osnovi tako, da bi temelj predstavljale vegetacijske jedinice i to sveze za formiranje zona, a pojedine asocijacije za formiranje podzona. Prema I. HORVATU zadovoljila bi izrada takove karte veliku naučnu i praktičnu potrebu, a obzirom na osnovne koncepcije njene izrade i velik broj istraživača postoje već danas svi uvjeti za njeno razmjerno brzo dovršenje, tim više što se već raspolaže velikim brojem vegetacijskih karata, studija i radova izvršenih po identičnoj metodici u većini evropskih zemalja. U okviru teme »Naučna dostignuća vegetacijskih kartiranja«, referirano je sa strane raznih učesnika o radovima na kartiranju vegetacije, te njihovom značenju i povezanosti sa pedološkim, mikrobiološkim, klimatskim, šumarskim, poljoprivrednim i *) HORVAT je prethodno najavio predavanje pod naslovom: »Metode naših kompleksnih vegetacijskih istraži, nja«, ali je zbog neobične važnosti izrade vegetacijske karte Evrope održao predavanje u tom smislu, dok je prvobitno najavljeno predavanje obuhvatio BERTOVTC U svome referatu. drugim istraživanjima provedenim u većem ili manjem opsegu u raznim zemljama. O našim dostignućima sa tog područja održao je S. BERTOVIĆ referat pod naslovom: »BUjnosociološka kartiranja u Hrvatskoj i drugim dijelovima Jugoslavije«. U referatu je bio prikazan historijat i najznačajniji rezultat dosadašnjih biljnosocioloških istraživanja u našoj zemlji, uz posebni osvrt na izvršena detaljna kartiranja u Gorskom Kotaru (I. HORVAT i suradnici), na otoku Pagu i u okolini Križevaca (S. HORVATIC i suradnici), u centralnoj Istri (S. BERTOVlC i suradnici) i u jugoistočnom dijelu Male Kapele (M. GLAVAC). Težište izlaganja predstavljao je sažeti prikaz metode^ organizacije i rezultata kompleksnih istraživanja i kartiranja područja Gorskog Kotara, gdje su —polazeći od jasno omeđenih biljn´h zajednica — izvršena usko povezana i uspješna pedološka, mikrobiološka makro-i mikroklimatska, fotoklimatska, dendrometrijska, uzgojna, tehnološka i poljoprivredna naučna istraživanja. Na kraju je ukratko referirano o ostalim našim detaljnim i preglednim vegetacijskim kartama, te njihovom značenju i primjeni u naučne i praktične svrhe. U referatima teme »Gospodarska primje na vegetacijskog kart´ranja«, tretirane su kroz izvršene radove raznih autora moguć nosti korištenja vegetacijskih karata, pri mjerice na području: šumskog gospodare nja, pošumljavanja, šumskih melioracija, vodoprivrede, poljoprivrede i livadarstva, zaštite od poplava i vjetrova, zaštite priro de i krajolika i si. Umjesto pripremljenog referata pod na slovom: »Pr:mjena vegetacijskog kartira nja u šumskom gospodarstvu Bosne i Her cegovine«, koji je predao za štampu*) — FUKAREK je u okviru ove teme uz po pratna izlaganja, nizom izabranih kolor diapozitiva šuma, šikara, kamenjara i ti pičnih krajiških krajolika zorno prikazao učesnicima simpozija glavne vegetacijske tipove, te složenost prilika i zamašnost pro blematike našeg Krša. Daljni referat pod naslovom: »Općenitaorijentacijska karta šumskih staništa u Slovenskom Primorju, kao osnova za pošumljavanje đegradiranog krškog i flišnog područja « održao je M. WRABER. U referatu je bila koncizno izložena problematika Krša i prikazane smjernice u pogledu izbora od *) Sva predavanja, referati i diskusije sa održanog simpozija biti će uskoro štampani u časopisu Angewandte Pflanzensoziologie, Stolzenau. 373 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 32 <-- 32 --> PDF |
ređenih biljnih vrsta za pošumljavanje i druge melioracijske radove na osnovu postojećih ekoloških uvjeta, ind´ciranih raznim biljnim zajednicama prikazanim na vegetacijskoj karti. Posljednji referat iz grupe naših učesnika, pod naslovom: »Vegetacijska karta kao osnova za mel;oraciju degrađirairh površina «, održao je P. ZIANI. U referatu je tretirana problematika Krša Jugoslavije, sprovedena je analiza proizvodnih mogućnosti pojedinih krških predjela, te zacrtan princip politike, organizacije i sprovedbe radova na melioraciji degradiranih krških površina — polazeći pritom od klimatogenih i ostalih biljnih zajednica Krša prikazanih na vegetacijskoj karti. * * * U okviru zaključaka simpozija prihvaćene su između ostalog u cijelosti smjernice i ideja HORVAT-a u pcgledu izrade Vegetacijske karte Evrope. U cilju organizacije i brze sprovedbe tih radova formirana je posebna komisija. Za predsjednika komisije predložen je R. TUXEN, dok su za ostale članove komisije izabrani slijedeći naučni radnici: J. BRAUN-BLANQUET, I HORVAT, B. PAWLOWSKI i L. EMBERGER. Na prijedlog HORVAT-a izrađivati će se spomenuta karta u Saveznom zavodu za vegetacijsko kartiranje u Stolzenau, koji ima za to najpovoljnije uvjete, a ovi radovi s tim u vezi uvršteni su u program zadataka UNESCO-a. Nadalje je izrađena zajednička rezolucija u kojoj se predlaže, da vlade pojedinih zemalja podupru intenzivna vegetacijska i druga s time povezana detaljna istraživanja i kartiranja, te da omoguće publikaciju i razmjenu vegetacijskih karata i ostalih rezultata sa tog područja naučne djelatnosti. U toku cijelog simpozija došlo je, kroz većinu održanih referata i diskusija, do punog izražaja jedinstveno stanovište o potrebi suvremenog fitosociološkog tretmana pri vegetacijskim istraživanjima i nužnosti sprovedbe detaljnih kartiranja — jer se samo na takovoj osnovi mogu generalizirati utvrđene zakonitosti i postignuti rezultati primjeniti u praktičnom rješavanju pojedinih privrednih sistema Referati sviju naših predstavnika bili su posebice zapaženi, jer su predstavljali logično povezani slijed — počam od najširih vegetacijskih koncepcija i detaljnih karata biljnih zajednica, preko drugih usporedno izvršenih naučnih istraživanja, pa sve do generalnih ekonomskih postavki, te prak tičnog korištenja i sprovedbe raznolikih mjera u privredi. Među velikim brojem izloženih karata raznih mjerila (1 : 25.000, 1 :10.000, 1 : 5.000 i dr.), pobudile su naročiti interes učesnika simpozija detaljne vegetacijske karte I. HORVAT-a i suradnika. Obzirom na naučnu koncepciju i tehniku izrade, te prostranstvo i neobičnu mnogolikost terena i vegetacijskog pokrova, ove su karte i ovdje stekle naročito priznanje i odlično su ocijenjene. Može se bez pretjerivanja konstatirati, da je u rasponu ne samo evropskih već i svjetskih rezultata s područja vegetacijskih istraživanja i kartiranja, Jugoslavija zauzela jedno od vodećih mjesta. Taj ugled i položaj prvenstveno su postignuti dugogodišnjim, u inozemstvu vrlo cijenjenim radovima, koje su izvršili I. HORVAT i S. HORVATIC — a napose poslijeratnom širokom aktivnošću i značajnim rezultatima povezanih biljnosocioloških i drugih naučnih istraživanja, koje je radove, uz sprovedbu detaljnih vegetacijskih kartiranja inicirao Privredni savjet Vlade FNRJ, u cilju rješavanja ražinih privrednih problema. U postizavanju ovog međunarodnog ugleda imaju velike zasluge Sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo FNRJ, te naše republičke upravne, operativne i naučne šumarske ustanove, koje su od prvih godina poslije rata financiranjem radova i aktivnim učešćem brojnih šumarskih stručnjaka najvećim dijelom omogućile početak i sprovedbu brojnih istraživanja i publikacija radova. Među navedenim ustanovama svakako se je najviše angažirao Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH, koji je u razdoblju od 1952. g. na dalje razvio vrlo živu djelatnost na području vegetacijskih istraživanja i kartiranja putem svojih vanjskih i internih suradnika. Institut će aktivno sudjelovati i u predviđenoj izradi vegetacijske karte Evrope, pa će time i u buduće đoprinesti velikom međunarodnom ugledu koji danas uživa naša zemlja na području suvremenih vegetacijskih istraživanja i kartiranja. Ing. Stjepan Bertović Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH — Zagreb Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH — Zagreb |