DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 31 <-- 31 --> PDF |
lovna istraživanja u Zagrebu. Prof. Dr. I. HORVAT je predsjedao na dvije sjednice simpozija, koje su se održale prvih dana. Na srrnpozij su bili također pozvani i prof, dr. S. HORVATIC iz Zagreba, prof. dr. B, JOVANOVlC iz Beograda, prof dr. M. GRACANIN i prof. ing. H. EM iz Skopja, ali se nisu mogli odazvati pozivu. U toku simpozija, koji se je odvijao kroz 4 dana, bilo je održano 40 referata raspoređenih u slijedeće 3 grupe tema: Osnove i metode kartiranja vegetaqije (13 referata), Naučna dostignuća vegetacijskih kartiranja (16 referata). O osnovama i metodama vegetacijskog kartiranja predavali su najpoznatiji svjetski botaničari — fitogeografi i fitosociolozi: A. W. KtTCHLER (USA —i ujedno predstavnik UNESCO-a), L. EMBERGER, H. GAUSSEN i R. MOLINIER (Francuska), R. TUXEN i A. SCAMONI (Njemačka), I. HORVAT (Jugoslavija) i drugi. I. HORVAT je održao referat pod naslovom: »Smjernice za novu biljnOsociiološku kartu Evrope«*), vežući se u izlaganjima na svoju najnoviju vegetacijsku kartu jugoistočne Evrope. Istaknuvši neobičnu mnogolikost prirodnih uslova te njihovu uzajamnu povezanost i zakonitost s obzirom na sastav i raščlanjenje biljnog pokrova Balkanskog poluotoka — HORVAT je istaknuo principe i iznio prijedlog, da se pristupi izradi suvremene vegetacijske karte čitave Evrope. Tu kartu bi trebalo izraditi konzekventno na fitosociološkoj osnovi tako, da bi temelj predstavljale vegetacijske jedinice i to sveze za formiranje zona, a pojedine asocijacije za formiranje podzona. Prema I. HORVATU zadovoljila bi izrada takove karte veliku naučnu i praktičnu potrebu, a obzirom na osnovne koncepcije njene izrade i velik broj istraživača postoje već danas svi uvjeti za njeno razmjerno brzo dovršenje, tim više što se već raspolaže velikim brojem vegetacijskih karata, studija i radova izvršenih po identičnoj metodici u većini evropskih zemalja. U okviru teme »Naučna dostignuća vegetacijskih kartiranja«, referirano je sa strane raznih učesnika o radovima na kartiranju vegetacije, te njihovom značenju i povezanosti sa pedološkim, mikrobiološkim, klimatskim, šumarskim, poljoprivrednim i *) HORVAT je prethodno najavio predavanje pod naslovom: »Metode naših kompleksnih vegetacijskih istraži, nja«, ali je zbog neobične važnosti izrade vegetacijske karte Evrope održao predavanje u tom smislu, dok je prvobitno najavljeno predavanje obuhvatio BERTOVTC U svome referatu. drugim istraživanjima provedenim u većem ili manjem opsegu u raznim zemljama. O našim dostignućima sa tog područja održao je S. BERTOVIĆ referat pod naslovom: »BUjnosociološka kartiranja u Hrvatskoj i drugim dijelovima Jugoslavije«. U referatu je bio prikazan historijat i najznačajniji rezultat dosadašnjih biljnosocioloških istraživanja u našoj zemlji, uz posebni osvrt na izvršena detaljna kartiranja u Gorskom Kotaru (I. HORVAT i suradnici), na otoku Pagu i u okolini Križevaca (S. HORVATIC i suradnici), u centralnoj Istri (S. BERTOVlC i suradnici) i u jugoistočnom dijelu Male Kapele (M. GLAVAC). Težište izlaganja predstavljao je sažeti prikaz metode^ organizacije i rezultata kompleksnih istraživanja i kartiranja područja Gorskog Kotara, gdje su —polazeći od jasno omeđenih biljn´h zajednica — izvršena usko povezana i uspješna pedološka, mikrobiološka makro-i mikroklimatska, fotoklimatska, dendrometrijska, uzgojna, tehnološka i poljoprivredna naučna istraživanja. Na kraju je ukratko referirano o ostalim našim detaljnim i preglednim vegetacijskim kartama, te njihovom značenju i primjeni u naučne i praktične svrhe. U referatima teme »Gospodarska primje na vegetacijskog kart´ranja«, tretirane su kroz izvršene radove raznih autora moguć nosti korištenja vegetacijskih karata, pri mjerice na području: šumskog gospodare nja, pošumljavanja, šumskih melioracija, vodoprivrede, poljoprivrede i livadarstva, zaštite od poplava i vjetrova, zaštite priro de i krajolika i si. Umjesto pripremljenog referata pod na slovom: »Pr:mjena vegetacijskog kartira nja u šumskom gospodarstvu Bosne i Her cegovine«, koji je predao za štampu*) — FUKAREK je u okviru ove teme uz po pratna izlaganja, nizom izabranih kolor diapozitiva šuma, šikara, kamenjara i ti pičnih krajiških krajolika zorno prikazao učesnicima simpozija glavne vegetacijske tipove, te složenost prilika i zamašnost pro blematike našeg Krša. Daljni referat pod naslovom: »Općenitaorijentacijska karta šumskih staništa u Slovenskom Primorju, kao osnova za pošumljavanje đegradiranog krškog i flišnog područja « održao je M. WRABER. U referatu je bila koncizno izložena problematika Krša i prikazane smjernice u pogledu izbora od *) Sva predavanja, referati i diskusije sa održanog simpozija biti će uskoro štampani u časopisu Angewandte Pflanzensoziologie, Stolzenau. 373 |