DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 34 <-- 34 --> PDF |
X. ZASJEDANJE EVROPSKE KOMISIJE ZA ŠUME FAO, RIM (7—13 juli 1959.) Evropska komis´ja za šume održala je svoje deseto zasjedanje u sjedištu FAO, u Rimu, u vremenu od 7 do 10 jula, a u Firenzi, u Talijanskoj Akademiji šumarskih nauka, 13 jula ove godine.** Talijanska šumarska služba organizirala je 11 i 12 jula ekskurziju na kojoj su učesnici Evropske komisije za šume mogli vidjeti radove na pošurriljavanju i uređivanju šuma u Toskanskim Apeninima. Istovremeno su učestvovali na svečanosti (»Fešta della Montagna«) u centralnoj Italiji, održanoj u Vallombrosi dne 12. jula ov. godine. Na desetom zasjedanju Evropske komisije za šume učestvovale su ove zemlje: Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Španija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Izrael, Italija, Norveška, Nizozemska, Poljska, Portugal, Ujedinjeno Kraljevstvo (Velika Britan ja i Cipar), Švedska, Švicarska, Tunis, Turska i Jugoslavija. Evropska ekonomska zajednica, Evropska organizacija ekonomske kooperacije i Internacionalna unija instituta za šumarska istraživanja poslale su svoje posmatrače. Generalnog direktora FAO zastupao je direktor Šumarskog odjela FAO Egon GLESINGER. Deseto zasjedanje Evropske komisije za šume vodio je predsjednik komisije Alberto M. CAMAITI (Italija). Otvorio ga je uvodnim govorom B. R. SEN, generalni direktor FAO. Poslije njega govorio je predsjednik Evropske komisije za šume M. CAMAITI, a na završetku zasjedanja pozdravio je Evropsku komisiju za šume predsjednik Talijanske Akademije šumarskih nauka M. G. PATRONE Komisija za šume je izrazila duboko žaljenje zbog gubitka dvaju svojih članova M Luigi FUNICIELLO (Italija) i Niels UL´RICH (Danska). Evropska komisija za šume uputila je telegram Marcelu LELOUPU, exdirektoru Šumarskog odjela FAO, u znak poštovanja za uspješni rad na polju šumarstva. Nakon toga bio je usvojen dnevni red, koga je predložio Sekretarijat FAO u sporazumu sa predsjednikom Evropske komisije za šume. Na temelju podnesenih pismenih i dopunskih usmenih izvještaja pojedinih zemalja, članica Evropske komisije za šume, mogu se izvući ovi zaključci. **Deveto zasjedanje održano je u maju 1957. u Rimu. Ovaj se izvještaj odnosi na 1957. i 1958. godinu. U cjelini, č´ni se, nema izrazitih novih smjernica u evropskoj šumarskoj politici, izuzevši tendencu za bolju koordinaciju između šumarske i poljoprivredne politike, koja ide za tim, da ih integrira u generalnu ekonomsku i socijalnu politiku. Njemačka, Austrija i Grčka su istakle vrlo dobru suradnju između poljoprivrednika, šumara i inženjera, dok su Francuska, Španija i Portugal podcrtale bolju integraciju šumarske politike u ekonomici uopće. Austrija ostvaruje tu integraciju u okviru farma, koje se smatraju jedinicom gospodarenja. Norveška je formirala radnu grupu šumara, poljoprivrednika i ekonomista u cilju, da se istraži najpovoljnije iskorišćivanje zemljišta sa ekonomskog i socijalnog gledišta. Šumari Švedske su u zajednici sa poljoprivrednicima popisali granična zemljišta, koja će se prepustiti šumarstvu; privremena površina tih zemljišta iznosi oko 530.000 hektara. Značajan razvoj u evropskoj šumarskoj politici očituje se u Velikoj Britaniji. »Forestry Commission« u toj zemlji predviđa novi uređajni program posumljavanja, koji se odnosi na površinu od 535.000 akri u slijedećih 10 godina i to 300.000 akri u vremenu od 1959 do 1963 i 235.000 akri u razdoblju od 1964. do 1968. U Nizozemskoj je novi Zakon o šumama podnesen na odobrenje parlamentu. Cilj tog zakona sastoji se u tome, da se sačuva minimum pošumljenih površina za produkciju drvne mase i indirektnih koristi, koje šuma pruža. Zakonodavstvo. U Austriji se radi na novom šumarskom Zakonu u kombinaciji sa poljoprivrednim zakonom i imat će veliko značenje za šumarsku politiku te zemlje. U Švicarskoj je devet kantona podnijelo zahtjev za reviziju kantonalnih zakona o šumama. U Tunisu predložen je Vladi na odobrenje novi zakon o šumama. U Italiji, novi Zakon za Kalabriju omogućuje ostvarenje dvanaestogodišnjeg plana uređenja planinskih bazena. U Turskoj Zakon od 1956. služi kao baza za provođenje programa šumarskih radova. Primjena šumarskog Zakona od 1957. pokazala se uspješna uŠpaniji. U Jugoslaviji novi Zakon o šumama je podnesen Parlamentu na odobrenje. Tim zakonom riješit će se problem organizacije šumarstva. Uprava šuma. Osjeća se tendenca povećanja broja stručnjaka uslijed jačeg ritma posumljavanja. U Švicarskoj nastoje smanjiti površinu šuma, koja otpada na jednog šumarskog stručnjaka. U Norveškoj je formirana Direkcija državnih šuma, kojom upravlja biro od 5 članova. U Tunisu uprava šuma je reorganizirana i živo se radi na bržoj izobrazbi kadrova, koji bi mogli za |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 35 <-- 35 --> PDF |
mijeniti stari francuski kadar. U Grčkoj je prema postojećem petogodišnjem planu predviđeno znatno povećanje šumarskog osoblja. Prema podacima nekih zemalja (naročito Velika Britanija i Belgija) vidi se, da su proračuni, kao 1 investicije u šumarstvu znatno povećani. Inventar. Utvrđivanje šumskog inventara se nastavlja. Novi inventar šuma predviđen je za cijeli teritorij ifederativne Njemačke i prvi rezultati bit će poznati u 1962. Austrija, Španija, Nizozemska, Portugal, Turska i Grčka dale su rezultate svojih novih inventara. Francuska je izvjestila o inventaru, utvrđenom u 1957. i 1958. Novi inventar utvrđuje se u Švicarskoj. Produkcija. Napori u razvoju šumske produkcije odnose se najvećim dijelom na privatne šume, a specijalno na plantaže, koje su osnovali privatnici. Povećavaju se subvencije za osnivanje plantaža, naročito u Austriji, Irskoj i Velikoj Britaniji. Te subvencije se odnose kadkad na vrlo brojne šumske melioracije (putovi, drenaže, prorede i si.). U Velikoj Britaniji predviđa se smanjenje takvih subvencija, kad prihodi od plantaža dosegnu tako visoke iznose, da je omogućeno samostalno financiranje. U Španiji Zakon o šumama od 1957 predviđa jaku intervenciju države u privatne šume. U Francuskoj ima promjena u načinu korišćenja šumskog fonda »Fond Forestier National«. U Portugalu postoji mogućnost, da se vlasnici šuma ili šumskih zemljišta udruže u društva, koja primaju pomoć bilo u formi sjemena i sadnica, bilo u formi stručnih savjeta. U Jugoslaviji privatni vlasnici malenih šuma dobivaju također pomoć direktno ili indirektno. U Italiji Zakon o unapređenju plan´na predviđa različite forme pomoći, koje imaju svrhu da se postigne silvo-agropastoralna ravnoteža imajući pred očima i socijalne momente. Sve više se radi na formiranju zadruga i društava različitog tipa za unapređenje trgovine, uređivanje šuma, gospodarenja i eksploatacije. U Njemačkoj su predviđeni specijalni fondovi za osnivanje zadruga za pošumljavanje graničnih terena. U Poljskoj se putem zadruga rješava problem raspar čanosti sitnog šumskog seljačkog posjeda. U Švedskoj postoji nova forma društva »Forestry Management Regions-. U Jugo slaviji je osnovana 1958. specijalna sekcija u okviru fonda za razvoj šumarstva i una pređenje privatnih šuma. U Francuskoj se sve više šire »Groupement forestiers«. Unapređenje izobrazbe farmera i vlasni ka malenih šuma napreduje. U Austriji sve poljoprivredne škole raspolažu svojim šu mama i daju predavanja iz uzgajanja šuma. U Velikoj Britaniji školske šume poprimaju veliko značenje. U gotovo svim zemljama radi se na vulgarizaciji šumarstva putem specijalnih brošura. Popularizacija šumarstva i izobrazba farmera i seljaka odrazila se u pojačanom ritmu pošumljavanja. U Njemačkoj je osnovano samo 1958. godine oko 6.500 hektara topolovih plantaža. U gotovo svim evropskim zemljama favoriziraju se vrste drveća brzoga rasta. Godišnja evropska produkcija topola prelazi 4 miiiona kubnih metara, uzimajući u obzir samo članice Evropske komisije za šume. U Portugalu postoji tendenca da se uređivanje j uzgajanje šuma prilagodi biološkoj i fitocenološkoj osnovi. U Francuskoj se bave time, da uređivanje šuma saobraze prema ekonomskim potrebama i da ga usklade prema pojedinim šumskim oblastima. Belgija provodi sada svoje uređivanje šuma na temelju »šumarsko ekonomske karte«, koja sadrži pedološke i ekološke podatke za cijelu zemlju. Na taj način želi Belgija, da učini temeljitu izmjenu dosadašnjeg uređivanja šuma. U Italiji ekonomske potrebe zemlje su uvjetovale osnivanje specijalnog Instituta za kulturu šumskih vrsta drveća. U Njemačkoj, Austriji, Italiji i Grčkoj radi se intenzivno na konverziji panjača u visoke šume, dok se u Jugoslaviji živo nastavlja rad na očetinjavanju i melioraciji šikara. Potrošnja — Industrija. Potrošnja drva na selu je u opadanju u gotovo svim zemljama bilo zbog migracije seljačkog pučanstva, bilo zbog zamjene ogrjevnog drva ugljenom, strujom, plinom i si. Situacija na drvnom tržištu bila je u 1957. godini zadovoljavajuća u većini ev ropskih zemalja. U Švedskoj je čak te go dine postignut maksimum izvoza. Ipak, u nekim zemljama već u 1957. osjeća se sma njenje izvoza, kao na pr. u Belgiji i Au striji. U toku prvog tromjesečja 1958. godine osjetilo se opadanje industrijske ekspanzije , te je zabilježeno smanjenje produkcije u nekim zemljama. To se odnosi uglavnom na piljeno drvo i na drvo namijenjeno za preradu u industriji pokućstva. U cjelini uzevši, potrošnja celuloznog drva održala se na nivou 1957. ili je neznatno smanjena. Potrošnja rezane građe listača i četinjača je općenito pala u odnosu na 1957. godinu dok je potrošnja oblovine za furnire (naročito tropskih vrsta) porasla. To je imalo negativnu reperkusiju na bukovinu, manje na hrastovinu. Slučaj s bukovinom je naročito frapantan. Mnogi delegati izrazili su bojazan zbog teškoća na koje sve više i |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 36 <-- 36 --> PDF |
više nailaze u trgovini bukovinom, ma da se radi i o bukovoj oblo vini. Ta teška situacija na drvnom tržištu s obzirom na bukovinu bila je još pojačana nenadanim vjetrolomima u nekim zemljama (u Njemačkoj oko 1,5 miliona kubika u siječnju i veljači 1958. godine, a u mjesecu augustu iste godine oko 2,7 miliona kubika; u Austriji oko 1,5 miliona m3 u 1957/1958 godini). Ipak, godina 1958. se završila uspješnije nego što je počela; povećani elan izgradnje i proizvodnje pokućstva u drugom i trećem tromjesečju 1958. dao je poticaj za veću potrošnju rezane građe, tako da je produkcija oblovine u Evropi za 1958. godinu bila neznatno manja od one u 1957. godini. No karakteristično je smanjenje produkcije rudnog drva u 1958. Sveukupna evropska produkcija rudnog drveta smanjena je u Evropi za oko 1 milion kubnih metara u godini 1958. Pored toga zabilježen je jači uvoz tropskih vrsta za proizvodnju furnira. Usprkos smanjenoj potražnji za bukovinom, u nekim zemljama zapadne Evrope bukovina ostaje među listačama vrsta, koja se najviše koristi u Evropi. Ujedinjeno kraljevstvo je uvezlo u 1957. bukove rezane građe oko 169.900 m3, a u 1958. oko 178.000 m3. No struktura ponude se nešto promijenila i to na štetu Francuske, jer na evropsko tržište pristižu veće količine bukovine iz Jugoslavije, Rumunj ske, Čehoslovačke i Bugarske. Cijena oblog drva i rezane građe bila je smanjena u toku 1958. godine. U Belgiji cijene drveta na panju su u opadanju, izuzevši hrast i debele topole. U Danskoj su pale cijene bukovoj oblovini u toku posljednjeg tromjesečja 1958. U Luksemburgu su u 1958. cijene drveta na panju pale za 15 do 25a/o u odnosu na 1957. godinu. Slični pad cijena zabilježile su Austrija, Norveška i Švicarska. U Velikoj Britaniji cijene uvezenog drva, kao i domaćeg, bile su u 1958. nešto niže, no cijene drveta na panju ostale su prilično stabilne. U Francuskoj su cijene nešto pale, ali su još uvijek više nego u 1956. Španija i Jugoslavija su iznimke u tom pogledu. U Jugoslaviji je smanjeni izvoz bukovog drveta za celulozu prouzrokovao izvjesne gubitke, koji su bili razlogom, da se počelo proučavati pitanje boljeg iskorišćenja bukovine i ostalih listača. Neki sektori drvne industrije se i dalje razvijaju, kao na pr. sektor proizvodnje celuloze i papira i ploča vlaknatica. U Belgiji se osniva tvornica, koja će dnevno koristiti 500 prostornih metara drveta. U Velikoj Britaniji započeta je izgradnja tvornice celuloze, koja će koristiti tvrdo drvo, dok je industrija ploča vlaknatica u velikom ra 378 \ zvoju. U Švedskoj je 1958. godine proradila nova tvornica celuloze kapaciteta od 75.000 tona. U Portugalu se razvija industrija celuloze; predviđena je izgradnja velike tvornice celuloze, koja bi koristila eukaliptovo drvo. U Norveškoj se osniva nova tvornica celuloze, koja će u prvom redu koristiti brezovo drvo; tri nove tvornice ploča već rade, a slijedeće dvije su u izgradnji. U Irskoj je proradila jedna tvornica ploča, a druga je u izgradnji. Što se tiče korišćenja tankih dimenzija i odpadaka, u Francuskoj tvornice celuloze i papira sve više koriste listače tankih promjera, tako da je potrošnja od 280.000 m3 tih sortimenata u 1957. povećana na iznos od 880.000 m3 u 1958. godini. Istraživanja. Istraživanja su u daljnjem razvoju te je u nekim zemljama došlo do osnivanja novih institucija. Tako je na pr. u Irskoj osnovana sekcija za šumarska istraživanja, koja je vezana uz Generalni Šumarski Odjel. U Švicarskoj je osnovana Zadruga rada za istraživanje drva. U Njemačkoj postoji Centar za Internacionalnu dokumentaciju pri Federalnom Institutu u Re:nbecku, koji ima svrhu, da proširi i popularizira naučna dostignuća. U Tunisu je osnovana Stanica za šumarska istraživanja a u Jugoslaviji (Novi Sad) organiziran je Institut za istraživanje topole. U programima istraživanja ističu se dva nova problema. U Njemačkoj se istražuju utjecaji tržišta na šumsko gospodarstvo i na industriju drveta. U Velikoj Britaniji sekcija »Forest Management« ne polaže više težište na problem šumskog inventara, nego predviđa istraživanja na polju šumarske ekonomike i uređivanja šuma. No na prvom mjestu u programima istraživačkih radova figuriraju problemi šumarske genetike i ekologije. Upotreba herbicida za uništenje korova i olakšanje regeneracije šuma također se nalazi u programima istraživačkih radova (Jugoslavija, Vel. Britanija i dr.). U Holandiji se spominju istraživanja o upotrebi gnojiva, naročito fosfata u topolovim kulturama. U Vel. Britaniji spominju se nove metode sadnje u barovitim i močvarnim terenima. Statističke metode u istraživačkim radovima nisu još prihvaćene u svim zemljama, no primjećena je jaka tendenca, da se te metode uvedu i ondje, gdje još nisu primjenjene. Belgija je izvjestila otvaranje Biometričkog instituta, koji je u mogućnosti, da izvrši sve statističke obračune na polju šumarskih istraživanja ove zemlje. Insekti i bolest?. Evropska komisija za šume ispitala je zdravstveno stanje evropskih šuma nakon posljednjeg zasjedanja. Nakon pismenih izvještaja i obilne disku |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 37 <-- 37 --> PDF |
sije pojedinih zemalja (naročito Jugoslavije i Italije) konstatirano je slijedeće. Među najopasnijim insektima nalazi se još uvijek Thaumetopoea pityocampa Schiff. U zemljama Mediterana, no i u nekim evropskim zemljama borovi su bili napadnuti također od drugh štetnika, kao Evetria buoliana, Bupalus p´niarius, Myelophilus piniperđa, Diprion pini i Diprion pallipes. što se tiče hrasta, Tortrix viriđana i Lymantria đispar prave velike štete i to prvi u centralnoj a drugi u južnoj Evropi. Među bolestima spominje se Dothichiza populea na topolama, koja se uspješno suzbija u Francuskoj i Jugoslaviji. Fomes annosus u mnogim zemljama prouzrokuje velike štete. Lophodermium pinastri prouzrokovao je štete u Poljskoj i Njemačkoj. U Jugoslaviji (Istra) zabilježena je rđa na alepskom boru; vjerovatno je, da se radi o bolesti Cronartium asclepiađeum. Interesantan je izvještaj delegata Francuske prema kojem se vidi, da je Francuzima uspjelo izolirati bakteriju roda Aplanebacterium, za koju se smatra, da uzrokuje rak na topolama. Istraživanja na polju biološke zaštite od insekata se nastavljaju u mnogim zemljama. Spomenuti su uspješni radovi u Francuskoj, gdje je 1958. nad masivom »Le Mont Ventoux« provedena pulverizacija »Smithriavirus« iz aviona u borbi protiv Thaumetopoea pityocampa, dok se u Italiji nastavlja primjena šumskog mrava (Formica rufa) u iste svrhe. Delegat Jugoslavije ukazao je na goleme materijalne gubitke, koji nastaju napadajem Lymantria đispar u hrastovim šumama, gdje smo prisiljeni još uvijek primjenjivati metode zaprašivanja DDT i pantakanom, dok se ne istraže mogućnosti biološke borbe na čemu se u FNRJ živo radi. Neki delegati su skrenuli pažnju na velike štete, koje čini divljač u šumama. Čak je istaknuto, da cjela šumarska politika zemlje može biti poremećena uslijed takvih šteta. Evropska komisija za šume je zaključila, da se Vladama pojedinih zemalja, članicama komisije, skrene pažnja na taj problem. U vezi s time nacionalni će izvještaji u buduće sadržavati i podatke o mjerama zaštite protiv šteta od divljači (direktne mjere: mehaničke, kemijske; indirektne mjere: zakoni, propisi, odstrijel i t. d.). Komitet za drvo OECE upravo dovršava jednu anketu o fitosanitarnom zakonodavstvu, koje je na snazi u pojedinim zemljama OECE. U vezi s time zaključeno je,, da se rezultati te ankete stave na raspolaganje Sekretarijatu FAO. Šumski požarevi. Evropska komisija za šume proučava problem šumskih pozareva od 1952, te danas raspolaže vrijednim podacima o broju šumskih pozareva, površini šuma, koje su stradale od požara, o uzrocima požara i t. d. Da bi ti podaci bili potpuni, zamoljene su zemlje, koje nisu poslale statističke podatke o požarevima da ih dostave. Filmovi o šumi i šumskim produktima. U toku posljednje dvije godine proizvedeno je u svemu 60 novih filmova u različitim zemljama. Razno. U gotovo svim zemljama postoji mogućnost osiguranja šuma protiv požara, no čini se, da su takse osiguranja u nekim zemljama previsoke. Mnoge zemlje iznesle su interesantne podatke o radnoj snazi u šumarstvu. Jedina Švedska navodi nestašicu radne snage u šumarstvu. Mnoge zemlje spominju povećanje radničkih nadnica (10 do 15"/o u Njemačkoj). Vel. Britanija je izvjestila smanjenje radnog vremena od 47 na 46 sati tjedno. Životni nivo šumskih radnika se popravlja u sv´m evropskim zemljama, no konstatira se, da postoji nestašica u prilivu mladog naraštaja. U većini evropskih zemalja mnogo je učinjeno na propagandi i vulgarizaciji šumarstva. Na svjetskoj izložbi u Bruxellesu šuma i drvo zauzeli su značajno mjesto. Ističe se, da nije dovoljno vršiti propagandu samo o zašt´tnoj funkciji šume, nego bi je trebalo proširiti na koristi, koje postoje od prerade drveta. U Švicarskoj se održava na Politehničkom Institutu u Zurichu specijalan tečaj iz tehnologije i prerade drva za inženjere i arhitekte. Sve više se obraća pažnja šumama, koje imaju rekreativnu i estetsku funkciju (Belgija, Holandija). Preporuke. Evropska komisija za šume preporuča Organizaciji FAO, da nastav studije o razvoju drvnog tržišta, da prouči mogućnost korišćenja listopadnog drveća, vodeći računa o tome, kakve reperkusije bi mogli imati rezultati tih studija na uzgajanje šuma i šumarsku politiku. Evropska komisija za šume preporuče Vladama pojedinih zemalja, članicama, dposiguraju i ojačaju, što je više moguće kontrolnu službu o provenijenciji sjemenr i sadnica, koje dolazi na tržište, a naročito ono koje se eksportira. Preporuča se organizaciji FAO, da u okviru »Campagne des Semences« organizira jedan sastanak eksperata, koji bi proučil na internacionalnom planu sredstva i mogućnosti za ojačanje garancije o provenijenciji sjemena pri kupnji i prodaji. Skreće se pažnja generalnom direktoru FAO, da bi stavio na dnevni red Komiteta |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 38 <-- 38 --> PDF |
SJEĆA U 1.000 m3 BEZ KORE TABELA 1 OGRJEV T E H N I C K O DRVO ČETINJAČE LISTACE ČETINJAČE LISTACE 1958 1959 1958 1959 1958 1959 1958 1959 Albanija* 550 550 1700 1700 380 400 500 550 Austrija 1605 1605 1030 1030 7370 7370 510 510 Belgija 18 18 342 342 990 1125 720 743 Bugarska 90 80 2293 2155 927 800 1561 1483 Čehoslovačka 1025 816 1104 1127 9715 9364 1930 1883 Danska 192 135 306 369 738 6130 369 441 Finska 4000 4000 9000 9000 22000 25000 1000 1000 Francuska 900 900 17100 17100 11700 11250 8280 8550 1st. Njemačka 500 480* 320 320* 6500 6500* 1000 1000* Zap. Njemačka 700. 700 2000 1900 14400 14100 5000 5200 Grčka* 50O 500 2900 2900 200 220 85 90 Mađarska — — 1584 1665 63 63 990 1094 Irska* 30 30 90 90 170 170 35 35 Italija 450 450 5850 5850 1350 1395 1800 1800 Luksemburg — — 54 50 86 90 50 50 Nizozemska 15 15 100 100 340 345 270 275 Norveška 1000 1000 1100 1100 8200 8000 160 160 Poljska 860 940 440 668 13466 13197 1714 1276 Portugal 1200 1150 2100 2100 2320 2400 380 400 Rumunjska* 130 130 6700 6700 6000 6000 5000 5000 Španija 1513 1575 2714 2860 3006 3206 1031 1050 Švedska 260O 2400 3000 3200 35100 31600 1500 1100 Švicarska 700 700 740 700 2100 2100 180 150 Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije 65 65 390 390 1365 1430 1235 1235 Sjeverna Irska 13 13 2 2 36 52 5 5 Jugoslavija 118 117 6413 6451 3548 3524 4275 4483 Evropa — ukupno 18744 18369 69372 69869 152070 150391 39580 39563 Sovjetski Savez 45000 45000 73000 71000 172000 181000 59000 61000 Cipar 13 13 4 4 28 28 1 1 Izrael — — 4 4 3 4 11 14 Turska 1000 1000 4500 4500 1000 1000 450 450 Maroko 55 68 440 453 101 92 85 105 Tunis 23 27 315 333 5 7 4 9 * Procijenjeno po Sekretarijatu FAO |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 39 <-- 39 --> PDF |
381 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 40 <-- 40 --> PDF |
za šumarstvo slijedeće konferencije FAO problem šteta od divljači i uređenje lova u zajednici sa Internacionalnim savjetom za lov i Internacionalnom Unijom o zaštiti prirode. Kratkoročna predviđanja sječe. Prema predviđanjima pojedinih zemalja posjeći će se u 1959. godini u Evropi oko 278 miliona kubnih metara, što po prilici odgovara izvršenoj sjeći u 1958. U tabeli 1 navedem su podaci o izvršenoj sječi u pojedinim zemljama u 1958. i predviđanja za 1959. Dugoročna predviđanja sječe. Ova predviđanja se odnose na godine 1960, 1905 i 1970´. Prikazana su u tabeli 2. Konstatirano je, da se evropska produkcija tehničkog drveta povećala za 20´% u vremenu od 1950. do 1957. Iz tabele 2 se vidi kako se predviđa porast produkcije. Njemačka i Jugoslavija su jedine zemlje, gdje se predviđaju u 1960, 1965 i 1970 manje sječe od onih, koje su izvršene poslije rata, pa i u 1950. godini. Delegat FNRJ dao je u tom smislu objašnjenje i istaknuo, da je naša zemlja bila u toku rata opustošena. Za rekonstrukciju naselja, mostova, tvornica, različitih pogona i si. bili smo prisiljeni poslije rata sjeći više od godišnjeg etata. No nakon izgradnje život se normalizirao, te sada predviđamo za sječu samo etat, koji iznosi godišnje oko 14,5 miliona kubnih metara net- to drvne mase. No s obzirom na intenzivne radove na polju uzgajanja i obnove šuma predviđa se, da će godišnji etat iznositi oko 17 miliona kubnih metara netto mase, a vjerojatno i više u 1970. godini. Za decenij 1960—1970 predviđa se povećanje produkcije tehničkog drva za oko 10´°/o. Evropska komisija za šume smatra, da taj porast produkcije neće biti dovoljan za podmirenje evropskih potreba, ako će tok potrošnje drveta slijediti u tom deceniju svoj raniji tok. Smatra se, da su predviđanja, navedena u tabeli 2. vrlo oprezna. Ekonomska procjena zaštitne uloge šuma i procjena ostalih teško procjenljivih funkcija šume. Komisija za šume istaknula je važnost procjene »indirektnih« koristi šume, koje su često vrlo značajne, te bi ih bilo potrebno izraziti u novcu pri kalkulacijama pošumljavanja i podizanja šuma. U tom smislu komisija je zaključila, da u svom okviru stvori konsultativni komitet, koji bi radio sa Sekretarijatom sa svrhom, da osvijetli taj problem i da izradi metodiku rada za spomenutu procjenu. U taj komitet ušli su predstavnici ovih zemalja: Španija, Francuska, Italija, Švicarska i Vel. Britanija. Tenđence u programima tehničke pomoći. Postotak fondova, dodijeljenih za tehničku pomoć, je u opadanju; u 1953 bio je taj postotak 15,7´°/o, u 1959. pao je na iznos 11,3%. Ipak je komisija za šume zauzela stanovište, da je dosadašnji način stipendiranja vrlo koristan način za unapređenje šumarstva. Projekt razvoja Mediterana. Direktor Šumarskog Odjela M. GDESINGER je u kratkim crtama iznio kako je došlo do izrade tog projekta i kakva je sadašnja situacija u tom pogledu. Projekt razvoja Mediterana je pripremljen za štampu i bit će podnesen na odobrenje Konferenciji FAO u jesen ove godine. Mnoge delegacije govorile su u prilog tog projekta. Aktivnost organa Evropske kom´sije za šume. Potkomisija za koordinaciju Mediteranski šumarskih pitanja održala je svoje zasjedanje u Madridu, u vremenu od 17—21 aprila 1958. Radna grupa za pošumljavanje održala je u posljednje dvije godine dva sastanka, jedan u Engleskoj (28. V, — 6. VI. 1958), drugi u Turskoj (21. IV. — 25. IV. 1959.) Radna grupa za uređenje bujica održala je sastanak u Austriji 1958. Mješoviti komitet FAO/CEE tehnike radova i formiranja šumskih radnika održao je dva sastanka, jedan u Sovjetskom Savezu, drugi u Norveškoj. Mješovita radna grupa FAO/CEE za statistiku o šumama i šumskim proizvodima održat će sastanak u decembru 1959. Studijsko putovanje o uzgajanju šuma. U vezi preporuke, iznesene na zasjedanju Evropske komisije za šume 1957., prvo studijsko putovanje održat će se u Zapadnoj Njemačkoj (Baden Wiirttemberg) u vremenu od 15—24 septembra 1959. Predmet tog studijskog putovanja bit će primjena mehan´zacije u uzgajanju šuma. Studijsko putovanje Evropske komisije za šume. Talijanska šumarska služba na čelu sa svojim direktorom CAMAITTIEM, sadašnjim predsjednikom Evropske komisije za šume, organizirala je za učesnike komisije naučnu ekskurziju dne 11 i 12 jula ove godine. Dne 11 jula pošli smo autobusima iz Rima na područje komune Pieve Santo Stefano, gdje smo posjetili uspješna pošumljavanja s Pinus nigrom var. austriaca u okolici mjesta Riolo. Površina pošumljenih terena iznosi oko 2 500 hektara; pošumljavanje je izvedeno 1951. i 1952. Nedaleko mjesta Riolo vidjeli smo moderno uređeni rasadnik površine oko 7 hektara. Na putu od Pieve Santo Stef.ano do Vallombrose pregledali smo pošumljavanje i uređivanje šuma oko mjesta i predjela Bibbiena, Chiusi della Verna, Camaldoli, Moggiona, ConsumaVallombrosa. |