DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 36     <-- 36 -->        PDF

više nailaze u trgovini bukovinom, ma da
se radi i o bukovoj oblo vini. Ta teška situacija
na drvnom tržištu s obzirom na bukovinu
bila je još pojačana nenadanim
vjetrolomima u nekim zemljama (u Njemačkoj
oko 1,5 miliona kubika u siječnju
i veljači 1958. godine, a u mjesecu augustu
iste godine oko 2,7 miliona kubika; u
Austriji oko 1,5 miliona m3 u 1957/1958 godini).
Ipak, godina 1958. se završila uspješnije
nego što je počela; povećani elan izgradnje
i proizvodnje pokućstva u drugom
i trećem tromjesečju 1958. dao je poticaj
za veću potrošnju rezane građe, tako da je
produkcija oblovine u Evropi za 1958. godinu
bila neznatno manja od one u 1957.
godini. No karakteristično je smanjenje
produkcije rudnog drva u 1958. Sveukupna
evropska produkcija rudnog drveta
smanjena je u Evropi za oko 1 milion kubnih
metara u godini 1958. Pored toga zabilježen
je jači uvoz tropskih vrsta za proizvodnju
furnira. Usprkos smanjenoj potražnji
za bukovinom, u nekim zemljama zapadne
Evrope bukovina ostaje među listačama
vrsta, koja se najviše koristi u Evropi.
Ujedinjeno kraljevstvo je uvezlo u 1957.
bukove rezane građe oko 169.900 m3, a u
1958. oko 178.000 m3. No struktura ponude
se nešto promijenila i to na štetu Francuske,
jer na evropsko tržište pristižu veće
količine bukovine iz Jugoslavije, Rumunj


ske, Čehoslovačke i Bugarske.


Cijena oblog drva i rezane građe bila je
smanjena u toku 1958. godine. U Belgiji cijene
drveta na panju su u opadanju, izuzevši
hrast i debele topole. U Danskoj su
pale cijene bukovoj oblovini u toku posljednjeg
tromjesečja 1958. U Luksemburgu
su u 1958. cijene drveta na panju pale
za 15 do 25a/o u odnosu na 1957. godinu.
Slični pad cijena zabilježile su Austrija,
Norveška i Švicarska. U Velikoj Britaniji
cijene uvezenog drva, kao i domaćeg, bile
su u 1958. nešto niže, no cijene drveta na
panju ostale su prilično stabilne. U Francuskoj
su cijene nešto pale, ali su još uvijek
više nego u 1956. Španija i Jugoslavija
su iznimke u tom pogledu. U Jugoslaviji je
smanjeni izvoz bukovog drveta za celulozu
prouzrokovao izvjesne gubitke, koji su bili
razlogom, da se počelo proučavati pitanje
boljeg iskorišćenja bukovine i ostalih listača.


Neki sektori drvne industrije se i dalje
razvijaju, kao na pr. sektor proizvodnje celuloze
i papira i ploča vlaknatica. U Belgiji
se osniva tvornica, koja će dnevno koristiti
500 prostornih metara drveta. U Velikoj
Britaniji započeta je izgradnja tvornice celuloze,
koja će koristiti tvrdo drvo, dok je
industrija ploča vlaknatica u velikom ra


378


\


zvoju. U Švedskoj je 1958. godine proradila
nova tvornica celuloze kapaciteta od


75.000 tona. U Portugalu se razvija industrija
celuloze; predviđena je izgradnja velike
tvornice celuloze, koja bi koristila eukaliptovo
drvo. U Norveškoj se osniva nova
tvornica celuloze, koja će u prvom redu
koristiti brezovo drvo; tri nove tvornice
ploča već rade, a slijedeće dvije su u izgradnji.
U Irskoj je proradila jedna tvornica
ploča, a druga je u izgradnji.
Što se tiče korišćenja tankih dimenzija
i odpadaka, u Francuskoj tvornice celuloze
i papira sve više koriste listače tankih promjera,
tako da je potrošnja od 280.000 m3
tih sortimenata u 1957. povećana na iznos
od 880.000 m3 u 1958. godini.


Istraživanja. Istraživanja su u daljnjem
razvoju te je u nekim zemljama došlo do
osnivanja novih institucija. Tako je na pr.
u Irskoj osnovana sekcija za šumarska
istraživanja, koja je vezana uz Generalni
Šumarski Odjel. U Švicarskoj je osnovana
Zadruga rada za istraživanje drva. U Njemačkoj
postoji Centar za Internacionalnu
dokumentaciju pri Federalnom Institutu u
Re:nbecku, koji ima svrhu, da proširi i popularizira
naučna dostignuća. U Tunisu je
osnovana Stanica za šumarska istraživanja
a u Jugoslaviji (Novi Sad) organiziran je
Institut za istraživanje topole.


U programima istraživanja ističu se dva
nova problema. U Njemačkoj se istražuju
utjecaji tržišta na šumsko gospodarstvo i
na industriju drveta. U Velikoj Britaniji
sekcija »Forest Management« ne polaže više
težište na problem šumskog inventara,
nego predviđa istraživanja na polju šumarske
ekonomike i uređivanja šuma.


No na prvom mjestu u programima istraživačkih
radova figuriraju problemi šumarske
genetike i ekologije. Upotreba herbicida
za uništenje korova i olakšanje regeneracije
šuma također se nalazi u programima
istraživačkih radova (Jugoslavija,
Vel. Britanija i dr.). U Holandiji se spominju
istraživanja o upotrebi gnojiva, naročito
fosfata u topolovim kulturama. U Vel.
Britaniji spominju se nove metode sadnje
u barovitim i močvarnim terenima.


Statističke metode u istraživačkim radovima
nisu još prihvaćene u svim zemljama,
no primjećena je jaka tendenca, da se te
metode uvedu i ondje, gdje još nisu primjenjene.
Belgija je izvjestila otvaranje Biometričkog
instituta, koji je u mogućnosti,
da izvrši sve statističke obračune na polju
šumarskih istraživanja ove zemlje.


Insekti i bolest?. Evropska komisija za
šume ispitala je zdravstveno stanje evropskih
šuma nakon posljednjeg zasjedanja.
Nakon pismenih izvještaja i obilne disku