DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 44 <-- 44 --> PDF |
PLANTAŽNA PROIZVODNJA DRVETA Iz govora ing. D. Afanasijeva održanog na Savetovanju u Beogradu 1. VI. 1959. god. Savremeno šumarstvo je došlo do odlučne prekretnice usled novih ekonomskih i tehničkih momenata, a to su: višestruko povećanje vrednosti drva i vrednosti šume kao izvora neophodne sirovine i regulatora klime. Hemijska prerada drveta je napredovala. Nije daleka budućnost kada će šuma služiti i kao izvor ljudske hrane. Od šumarstva se zahteva korenita revizija dosadašnjih principa šumskog gospodarstva. Pre svega dolazi na red pitanje ubrzavanja prirasta. Savremeno čovečanstvo više ne može i ne će da čeka vekove dok poraste šuma. Prije se šuma smatrala za proizvod stihijske prirode, u koju čovek ne srne da se mesa. Drveće u šumi, kao svaka druga biljka, za svoj uspešan razvitak pre svega traži hranu. Prema tome se povećanje prirasta šumskih isto kao i kulturnih vrsta može postići samo ishranom, t. j . đubrenjem. U toku poslednih decenija fertilizacija šuma uzima sve više maha. U Nemačkoj, Austriji, Holandiji i mnogim drugim državama, đubrenje šuma već je mehanizovano. Čak su i privatni vlasnici pristupili đubrenju svojih šuma, a to je najbolji dokaz da je ova mera rentabilna. Nauka o ishrani šumskih vrsta neverovatno se razvila od drugog svetskog rata do danas. Postoji bogata nova literatura o đubrenju šuma. Stručni časopisi posvećuju tome specijalne brojeve i izdanja, štampaju se knjige, brošure, edicije. U toj literaturi pre svega navode se praktični rezultati. Prof. dr. Wit ti eh piše: »Šumska privreda nalazi se na odlučnoj prekretnici svoga razvitka kao poljoprivreda pred Libigom. Uspesi postignuti đubrenjem šuma iznenađujuće su veliki. Danas je nauka o đubrenju šuma dobro osnovana«. Ipak đubrenje šuma nije jednostavna stvar kao uostalom ni đubrenje u poljoprivredi. Često se može čuti i od dobronamernih kritičara, da ponekad uspe, ponekad ne uspe. Ne uspeva samo tada kada je pogrešno izvedeno. I u poljoprivredi pored stogod´šnjeg iskustva dešavaju se greške i neuspesi. Svaka šumska vrsta kao i kulturna biljka imaju svoj specifični zahtev za hranu. Kao što se u poljoprivredi ne može primeniti isti način i isto đubrivo za pšenicu i šećernu repu, tako se i u šumarstvu ne mogu primeniti ista đubriva za smrču i hrast. I za šumske kao i za kulturne biljke izbor pravilnog, tzv. harmoničnog đubrenja zavisi: 1. od tipa zemljišta, 2. vrste biljke, 3. godišnjih oborina, 4. temperatura i nadmorske visine. Za šumske vrste ovamo treba dodati i starost, jer drveće u toku svoga razvitka menja zahteve na hranljive materije. Na osnovu ovih faktora treba odrediti: količinu i oblik hranljivih materija, način i rokove unošenja. Da se to ustanovi, nisu dovoljne pedološke analize. U to sam se uverio u toku 20 godina, a evo šta piše istaknuti svetski stručnjak za ishranu bilja, dr. Jakob : »Jedno vreme verovalo se da se na osnovu pedoloških anal:za mogu izračunati potrebne kol´čine đubriva. Sada je to dokazano da je to ništa drugo nego iluzija. Takvo je izračunavanje nemoguće. Pedološke analize pružaju samo orijentacione, približne podatke. Glavnom i tačnom osnovom za određivanje đubriva bio je i ostao ogled«. Pravilno đubrenje šuma, kako su pokazali rezultati i činjenice, može povećati prirast drvne mase 10 i više puta. Takvih dokaza ima bezbroj. Ipak treba razlikovati tzv. početno đubrenje pri stvaranju novih kultura i đubrenje već postojećih sastoj na. U Švedskoj su dobili dobre rezultate sa đubrenjem 100 godišnje šume. Ali najveći efekat se postiže u mladim kulturama. W i t- tic h kaže: »Što je izgubljeno u mladosti, teško je nadoknaditi u starosti«. Ali i u starim kulturama đubrenje ima visoki rentabilni efekat. Stoga čuveni M ičerli h piše za ove slučajeve: »Pošto su ogledi proređivanja pokazali da se ovim putem ne može postići povećanje prirasta, to se znatno povećanje pr´rasta može postići đubrenjem i melioracijom šuma«. Velika je lista istaknutih svetskih stranih stručnjaka, koji su dokazali da je đubrenje šuma visoko rentabilno. Evo šta kažu neki naši stručnjaci." Prof. dr. M. A n i ć piše: »Fertilizacija šumskih kultura uzela je već priličnog maha u zapadnim zemljama. Do nje je moralo doći u slučajevima kada treba ubrzati prirašćivanje šumskog drveća. Problemom fertilizacije kao sredstvom za ubrzavanje prirasta šuma i melioraciju degradiranih šumskih terena dosta se bavi moderno šumarstvo. Smatram stoga korisnim što su i kod nas započeta proučavanja iz tog područja. Postoji kod nas dosta degradiranih šumskih terena gdje će podizanje šumskih kultura biti omogućeno dodavanjem gnojiva. Dosta je imati na umu prostrane površine naših bujadnica i vriština kao i pod: zanje šumskih kultura na degradiranim terenima. Zavređuje pohvalu što je Institut |