DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 47 <-- 47 --> PDF |
taže rastao je istom brzinom kao i ta plantaža: do 70 cm godišnje. Pre rata na sarajevskoj stanici vrlo se lepo razvijali kedar i kriptomerij a, ali pošto su već i tada b le velike, posečene su za gorivo bez ostatka. Sad ponovo gajimo te vrste. Od lišćara treba naročito preporučiti amursk i somot. Na stanici imamo izdanačkih sjemenskih stabala. On se smatra za jednu od najskupocjenijih vrsta, jer se iskorišćavaju i lišće i drvo i žile za pravljenje eteričnih ulja, a pored toga daje pluto, koje inače uvozimo. Samo somot treba gajit; na terenima do 500 m nadmorske visine jer pati od kasnih mrazeva. Na Sarajevskoj stanici usled mrazeva trogodišnji somot je visok dva metra, ali na toplijim položojima raste bar dva put brže. U SSSR plantažira se na hiljadama hektara i o njemu postoji čitava literatura. Ophodnja je 30—40 godina. Kurik a koja daje skupocenu gutaperku također se uveliko plantažira u SSSR. Ona je periodična kultura jer se gutaperka nalazi u korenu. Kod nas je opširnu studiju napisao dr. B u n u š e v a c. Crn i ora h na Sarajevskoj stanici za 5 godina porastao je do 4,5 m visine. I on doduše ima kratku ophodnju. Ne srne se zaboraviti ni pitomi kesten , koji u izdanačkim šumama daje drvne mase 250 kub. Kod Brčkog iz semena za 5 godina porastao je do 4 m i sada dobro rađa. Crveni hrast iz panja star 10 godina dostiže 13 m vis ne. Raste mnogo brže od domaćih hrastova a ne pati od pepelnice. Domaća breza konkuriše topoli svuda gde su za topolu manje podesne prilike. Na Sarajevskoj stanici ima izdanačke breze stare 10 godina i visoke 12 m. Četverogodišnja breza u kulturama visoka je 4 m. Ne bira zemljište i skromnih je zahtjeva na ishranu. Mnogo drugih ispitanih vrednih egzota navedeno je u pomenutom referatu dr. B u- n u š e vc a. Dakle, već imamo_priličan broj vrednih egzota, čiji su zahtevi poznati i koje možemo razmnožavati bez daljih ogleda. Ruski šumari također pozivaju na razmnožavanje egzota člancima sa naslovom: »Smelej uvoditj ekzoty«! Pri tome preporučuju u prvom redu baš duglaziju. Plantažiranje kod njih je široko primenjeno, naročito plantažiranje kurike i somota. Saradnja instituta sa operativom bezuslovno je potrebna ali nedostaci te saradnje kako kod nas tako i u SSSR dolaze iz istih razloga. U SSSR to je pitanje već rešeno na taj način što svim institutima dodeljene su odgovarajuće šumske uprave, koje su postale organi instituta. Svaki šumarski institut u SSSR ima najmanje po 10.000 ha svojih vlastit.h oglednih površina. Razume se, kod nas bi to bilo srazmerno manje. Ne smemo dopustiti da naši instituti ostaju daleko pozadi od smele inicijative naprednih organa operative, koji primenjuju visoku agrotehniku i rentabilne kulture kao u Grdel čkoj klisuri, koji građe staklare za vegetativno razmnožavanje egzota i koji poboljšavaju kvalitet sadnica u rasadnicima. I još nešto: nedavno se pričalo da nemamo dovoljno veštačkog đubriva ni za poljoprivredu, da nemamo čime đubriti ni kukuruz. Stvarno pak imamo ogromne količine veštačkog đubriva. Samo 1959. godine imamo višak od 300.000 tona, koji preostaje nakon potpunog podmirenja poljoprivrede. A uskoro se otvaraju 4 velike fabrike veštačkog đubriva! Isto tako sada se navode astronomske cifre stajskog đubriva koje su navodno potrebne za projekat Komore. Ustvari stajsko đubrivo je neophodno samo za rasadnike i jedan deo poljoprivrednih kultura. Za četinare stajsko đubrivo uopšte nije potrebno. U inostranstvu za đubrenje šuma ne upotrebljava se stajsko đubrivo već samo veštačko. Hum´fikac´ja se sprovodi na drugi način: granjem i gradskim otpacima. U Holandiji, Belgiji, Njemačkoj, i dr. uveliko se primjenjuju baš gradski otpaci za masovno đubrenje šuma. Kod nas toga nema, što je velika šteta, jer su gradski otpaci besplatni, a košta samo prevoz. Na osnovu svega toga predlažem: 1. Obrazovati radnu grupu odnosno komisiju koja bi izradila i u što kraćem roku podnela detaljni projekat po principima i osnov´ma izloženim u referatu Komore. Ova bi radna grupa podelila obradu svih pitanja odgovarajućim stručnjacima iz uzgoja i drvne industrije. Ovi stručnjaci trebaju *da podnesu svoje praktične predloge, koji će biti pretreseni na zajedničkoj sednici. Konkretno ova će radna grupa: 2. saobraziti vremenski i ekonomski pod: zanje plantaža i intenzivan uzgoj šuma sa brzom eksploatacijom postojećih prirodnih šuma. 3. izabrati lokaciju egzota kao i mere za njihovo razmnožavanje i početak prethodnih radova još ove godine i to: nabavka semena i obrada zemlje u jednom delu odgovarajućih postojećih rasadnika; 4. odrediti lokaciju i prethodnu obradu za plantaže šumsko poljoprivrednih kultura 389 |