DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1959 str. 47     <-- 47 -->        PDF

taže rastao je istom brzinom kao i ta plantaža:
do 70 cm godišnje.


Pre rata na sarajevskoj stanici vrlo se
lepo razvijali kedar i kriptomerij
a, ali pošto su već i tada b le velike, posečene
su za gorivo bez ostatka. Sad ponovo
gajimo te vrste.


Od lišćara treba naročito preporučiti
amursk i somot. Na stanici imamo
izdanačkih sjemenskih stabala. On se smatra
za jednu od najskupocjenijih vrsta, jer
se iskorišćavaju i lišće i drvo i žile za pravljenje
eteričnih ulja, a pored toga daje pluto,
koje inače uvozimo. Samo somot treba
gajit; na terenima do 500 m nadmorske visine
jer pati od kasnih mrazeva. Na Sarajevskoj
stanici usled mrazeva trogodišnji
somot je visok dva metra, ali na toplijim
položojima raste bar dva put brže. U SSSR
plantažira se na hiljadama hektara i o njemu
postoji čitava literatura. Ophodnja je
30—40 godina.


Kurik a koja daje skupocenu gutaperku
također se uveliko plantažira u SSSR.
Ona je periodična kultura jer se gutaperka
nalazi u korenu. Kod nas je opširnu studiju
napisao dr. B u n u š e v a c.


Crn i ora h na Sarajevskoj stanici za
5 godina porastao je do 4,5 m visine. I on
doduše ima kratku ophodnju.


Ne srne se zaboraviti ni pitomi kesten
, koji u izdanačkim šumama daje
drvne mase 250 kub. Kod Brčkog iz semena
za 5 godina porastao je do 4 m i sada dobro
rađa.


Crveni hrast iz panja star 10 godina
dostiže 13 m vis ne. Raste mnogo brže
od domaćih hrastova a ne pati od pepelnice.


Domaća breza konkuriše topoli svuda gde
su za topolu manje podesne prilike. Na
Sarajevskoj stanici ima izdanačke breze
stare 10 godina i visoke 12 m. Četverogodišnja
breza u kulturama visoka je 4 m. Ne
bira zemljište i skromnih je zahtjeva na
ishranu.


Mnogo drugih ispitanih vrednih egzota
navedeno je u pomenutom referatu dr. B u-
n u š e vc a.


Dakle, već imamo_priličan broj vrednih
egzota, čiji su zahtevi poznati i koje možemo
razmnožavati bez daljih ogleda. Ruski
šumari također pozivaju na razmnožavanje
egzota člancima sa naslovom: »Smelej
uvoditj ekzoty«! Pri tome preporučuju u
prvom redu baš duglaziju. Plantažiranje
kod njih je široko primenjeno, naročito
plantažiranje kurike i somota.


Saradnja instituta sa operativom bezuslovno
je potrebna ali nedostaci te saradnje
kako kod nas tako i u SSSR dolaze iz istih


razloga. U SSSR to je pitanje već rešeno
na taj način što svim institutima dodeljene
su odgovarajuće šumske uprave, koje su
postale organi instituta. Svaki šumarski institut
u SSSR ima najmanje po 10.000 ha
svojih vlastit.h oglednih površina. Razume
se, kod nas bi to bilo srazmerno manje.


Ne smemo dopustiti da naši instituti ostaju
daleko pozadi od smele inicijative naprednih
organa operative, koji primenjuju
visoku agrotehniku i rentabilne kulture kao
u Grdel čkoj klisuri, koji građe staklare za
vegetativno razmnožavanje egzota i koji
poboljšavaju kvalitet sadnica u rasadnicima.


I još nešto: nedavno se pričalo da nemamo
dovoljno veštačkog đubriva ni za poljoprivredu,
da nemamo čime đubriti ni kukuruz.
Stvarno pak imamo ogromne količine
veštačkog đubriva. Samo 1959. godine
imamo višak od 300.000 tona, koji preostaje
nakon potpunog podmirenja poljoprivrede.
A uskoro se otvaraju 4 velike fabrike
veštačkog đubriva!


Isto tako sada se navode astronomske cifre
stajskog đubriva koje su navodno potrebne
za projekat Komore. Ustvari stajsko
đubrivo je neophodno samo za rasadnike
i jedan deo poljoprivrednih kultura. Za četinare
stajsko đubrivo uopšte nije potrebno.
U inostranstvu za đubrenje šuma ne upotrebljava
se stajsko đubrivo već samo veštačko.
Hum´fikac´ja se sprovodi na drugi
način: granjem i gradskim otpacima. U
Holandiji, Belgiji, Njemačkoj, i dr. uveliko
se primjenjuju baš gradski otpaci za masovno
đubrenje šuma. Kod nas toga nema,
što je velika šteta, jer su gradski otpaci
besplatni, a košta samo prevoz.


Na osnovu svega toga predlažem:


1. Obrazovati radnu grupu odnosno komisiju
koja bi izradila i u što kraćem roku
podnela detaljni projekat po principima i
osnov´ma izloženim u referatu Komore.
Ova bi radna grupa podelila obradu svih
pitanja odgovarajućim stručnjacima iz uzgoja
i drvne industrije. Ovi stručnjaci trebaju
*da podnesu svoje praktične predloge,
koji će biti pretreseni na zajedničkoj sednici.
Konkretno ova će radna grupa:
2. saobraziti vremenski i ekonomski pod:
zanje plantaža i intenzivan uzgoj šuma sa
brzom eksploatacijom postojećih prirodnih
šuma.
3. izabrati lokaciju egzota kao i mere za
njihovo razmnožavanje i početak prethodnih
radova još ove godine i to: nabavka semena
i obrada zemlje u jednom delu odgovarajućih
postojećih rasadnika;
4. odrediti lokaciju i prethodnu obradu
za plantaže šumsko poljoprivrednih kultura
389