DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 40 <-- 40 --> PDF |
sprečava pojava štetnika u slijedećoj godini što može biti slučaj u progradaciji odnosno kulminaciji Samo pravovremenim suzbijanjem postiže se potpun ekonomski cilj i spašava čitav prirast. Biocenotske posljedice kasnog suzbijanja Ne manje važan razlog da se suzbijanje ne vrši kasno jest i pojava gubarevih parazita koji se u vrijeme takovog tretiranja pojavljuju, a naročito u velikom broju u vrijeme kulminacije i retrogradacije. A većina suzbijanja kod nas vrši se upravo u godinama kulminacije i retrogradacije. Uništavanjem gubarevih gusjenica uništavamo i njegove parazite i predatore koji ga napadaju u gotovo svim fazama njegova razvoja. Ti su paraziti u velikom broju i paraziti drugih šumskih štetnika: zlatokraja, četnjaka i suznika. Svaki od ova tri štetnika predstavlja za hrastove šume ozbiljnog neprijatelja a u prvom redu je to gubar i zlatokroj. Svaki od ovih štetnika ima svoju dinamiku populacije i tok gradacije. Zajednički paraziti igraju u tom kompleksu ulogu koja je usprkos nedovoljnih istraživanja od velikog značenja kao redukcioni faktor u gradaciji navedenih štetnika. Kad bi se ti faktori dovoljno proučili, došli bi do rezultata koji bi pokazali postoji li međusobna ovisnost ovih štetnika odnosno njihovih gradacija, koji žive u istom biotopu i imaju zajedničke neprijatelje. Bilo bio veoma zanimljivo proučiti nije li pojava hrastovog četnjaka i nekih novih štetnika, koji su do sada bili indiferentni upravo u vezi sa višegodišnjim suzbijanjem gubara i zlatokraja aviometodom na većim površinama. Činjenica da kod svakog suzbijanja, a naročito kasnog, podliježu otrovima i brojni neprijatelji štetnika, mora imati posljedice na prirodni tok gradacije štetnika koga suzbijamo, a sigurno i na ostale štetneike, koje parazitiraju zajednički paraziti. Primjera radi navodimo samo neke zajedničke predatore i parazite gubara (Lymantria dispar), hrastova četnjaka (Thaumatopoea processioned L.), zlatokraja (Nygmia phaeorrhoea L.). Iz priložene se tabele vidi da je broj zajedničkih parazita velik. Taj broj se ne može zanemariti kad govorimo o redukcionim faktorima populacije navedenih šumskih štetnika. Ne poznavajući dovoljno ove faktore kasna intervencija kemijskim sredstvima može i u ovom pogledu biti više štetna no korisna. Stoga se ove važni biološki momenti ne smiju zanemariti kod svakog suzbijanja. Kemijsko suzbijanje mora se reducirati na racionalne površine i tamo gdje je ono zaista potrebno, a ne ugrožava bez težih posljedica korisnu entamof aunu. Ranim suzbijanjem bit će za korisnu faunu štetn e posljedic e izbjegnut e il i sveden e n a minimum , a ekonomsk i cil j suzbijanj a postignut . LITERATUR A 1. Androi ć (M): Izbor sastojina za suzhijanje gubara aviometodom i rentabilitet ovog suzbijanja. Narodni šumar 1—3, 1958. g. 2. B i 11 i o t i (E): Dif f icultes rencontrees dans la determination des pćriodes d´intervention contre le Processionaires du Chene et du Pin (Rev. Patholog. Veget. et Ent. Agric. 21) 1952. 3. Büsge n (M): Waldbaume: Jena, 1927. 4. Griso n (P), Billiot i (E): Gusjenice četnjaka i uslovi kemijske borbe protiv njih. Sum. list 5—6, 1954. 5. J o 1 y : .Influence des defoliateurs forestiers sur l´accroissement. Extrait de la »Revue forestiere frangaise«. No 11, 1959. 6. Kl epa c (D): Izračunavanje gubitka na prirastu u sastojinama koje je napao gubar (L y i m a t r i a dispar L.) Šum. list 8—9, 1959. 7. Kovačevi ć (2): Primjenjena entomologija III. Šumski štetnici, Zagreb, 1956. |