DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Prvi petogodišnji plan, plan elektrifikacije i industrijalizacije zemlje također je dao vidno mjesto šumarstvu i drvnoj industriji. Taj značaj postao je još i veći nakon donošenja zloglasne rezolucije Informbiroa, koja je našu zemlju stavila pred velike poteškoće. Nakon rezolucije drvo je bilo jedna od naših najvrednijih sirovina, za koju smo dobivali devizna sredstva, koja su opet omogućavala izvršavanje ostalih postavljenih planskih zadataka. Taj zadatak ispunili su naši članovi sa ljubavlju i velikim zalaganjem, često i preko svih očekivanja ljudskih mogućnosti. Danas kada su industrijski kapaciteti daleko povećani, šumarstvo i drvna industrija imaju relativno lakše zadatke. Šumarstvo ima zadatak da što više pojača proizvodnu moć naših šuma, kako bi dalo što više sirovina industriji kako prerađivačkoj tako i kemijskoj. U tu svrhu pristupa se u velikom obimu podizanju plantaža brzorastućih vrsta drveta kao i djelomičnom poboljšanju strukture postojećih šuma unošenjem četinjača. Drvna industrija pak imade zadatak što više modernizirati svoje pogone i preći na finalnu preradu i na taj način ostvariti veći priliv sredstava. Naše je Društvo i u tome našlo svoje mjesto. U suradnji sa svim odgovornim faktorima vodi bitku kako bi se ovi zadaci što prije i što potpunije sproveli i time povećao nacionalni dohodak. Obzirom na izvršenje dosadanjih zadataka sigurno je da će naši članovi, prekaljeni u toku revolucionarne borbe i poslijeratne izgradnje socjalizma, prioniti svim svojim snagama, kako bi što dostojnije opravdali povjerenje koje im narod i Partija daje. Slaveći borbeni put našeg Saveza Komunista i SKOJ-a kroz proteklih 40 godina možemo sa ponosom istaći da nismo ni mi ostali po strani nego smo zajedno sa najnaprednijim snagama dali svoj obol pobjedi socijalizma, koji je garancija boljeg života radnih ljudi i mira u svijetu. Neka živi Savez Komunista Jugoslavije na čelu sa drugom Titom! Neka je vječna slava drugovima palim u borbi za bolji život radnog naroda! SVEČANI PLENUM ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE Svečani Plenum Šum. društva Hrvatske Vijeća Sabora NRH; ing. Rajic a D eodržan je dne 19. XII. 1959. g. u dvorani k i ć predsjednik Saveza inženjera i tehŠumarskog društva sa slijedećim dnevnim ničara šumarstva i drvne industrije Juredom: goslavije; prof. dr. Zlatko Vajda, Prije podne svečani dio Plenuma: predstavnik Šumarskog fakulteta Sveuči 1. Uvodna riječ (predsjednik Društva lišta u Zagrebu; Đur o Savić , preddr. A n d r o i ć); sjednik Stručnog udruženja Šum. priv2. Revolucionarna djelatnost članova rednih organizacija Jugoslavije; prof. dr. Društva (tajnik ing. Zunko); Duša n Orešćanin , član predsjed3. Otkrivanje spomen ploče palim borništva Saveza inženjera i tehničara šumarcima i žrtvama fašizma članovima Drustva i drvne industrije Jugoslavije; ing. štva u zgradi Šumarskog doma. Mladen Novakovi ć, sekretar SekPoslije podne radni dio: cije za šumarstvo Polj. šumarske komore 1. Perspektivni razvoj šumarstva i drvne NRH, mnogi drugi predstavnici klubova, industrije NRH (referent dr. Potočić); šumarija i drvno industrijskih poduzeća. Nakon što je odana pošta članovima 2. Rad klubova; Društva, koji su poginuli u narodno-oslo 3. Razno. bodilačkoj borbi ili kao žrtve fašizma, Svečani dio Plenuma počeo je u 9 sati. predsjednik Društva dr. M. A n d r o i ć Predsjednik Društva dr. Mila n An održao je uvodnu riječ u kojoj je između d r o i ć pozdravio je goste među kojima ostaloga iznio historijat KPJ i SKOJ-a, te se nalazio ing. Franjo Knebl, sekre učešće članova Društva inženjera i tehni tar Sekretarijata za šumarstvo Izvršnog |
ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 46 <-- 46 --> PDF |
cara i studenata šumarstva u radu Partije i SKOJ-a za vrijeme ilegalnog rada, za vrijeme narodno-oslobodilačke borbe te značajnu ulogu koju je KPJ i SKOJ imao za oslobođenje naših naroda i za izgradnju socijalizma u našoj zemlji (govor donosimo u cijelosti na prvoj stranici ovoga broja). Nakon uvodne riječi održao je referat ing. Oto Zunk o (referat donosimo u cjelosti). Nakon održanog referata o revolucionarnoj djelatnosti članova Društva, predsjednik Društva je pozvao sve prisutne da se upute u predvorje Šumarskog doma, gdje je postavljena i crvenom zastavom pokrivena spomen ploča članovima Društva palim borcima i žrtvama fašizma za vrijeme od 1941.—1945. godine. Zatim je predsjednik Društva zamolio ing. Franju Knebla , sekretara Sekretarijata za šumarstvo NRH i narodnog heroja da otkrije spomen ploču. Tom prilikom ing. Knebl osvrnuo se na život i rad članova Društva koji su poginuli u narodno-oslobodilačkoj borbi ili kao žrtve fašizma i koji su dali živote za Oslobođenje naše zemlje i pobjedu socijalizma u njoj. Pjevački zbor »Lisinski« Kulturno umjetničkog društva »Joža Vlahović« otpjevao je kod otkrivanja ploče »Internacionalu « i još nekoliko borbenih pjesama. Na mramornoj ploči na kojoj se nalaze imena 23 inženjera šumarstva uklesane su slijedeće riječi: gumarsko Društvo Hrvatske podiže u znak sjećanja na pale borce i žrtve fašističkog terora ovu spomen ploču povodom proslave četrdesetgodišnjice SKJ i SKOJ-a. Spomen ploča podignuta u predvorju Sum. Doma u Zagrebu članovima Društva koji su pah u narodnooslobodilačkoj borbi ili poginuli kao žrtve fašizma u vremenu ing. Mirko Barberić ing. Nikola Brkljačić ing. Predrag Ceić ing. Gabriel Denisov ing. Ilija Dorčić ing. Hrvoje Frančisković ing. Silvio Gerzej iing Mile Grozdanić od 1941. — 1945. godine. ing. Ivo Jelenić ing. Vilim Kučić ing. Ivo Krščanović ing. Ferdinand Lukman ing. Đuro Margetić ing. Dušan Milutinovic ing. Milorad Sekulić ing. Ante Sedmak ing. Bogdan Smoljanović ing. Eđo Solić ing. Zdenko Sram ing. Ivo Sverko ing. Rađivoje Tomić ing. Petar Uzelac ing. Dušan Zec ing. Josip Žeželić. Zagreb, 19. prosinca 1959 |
ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 47 <-- 47 --> PDF |
RADNI DIO PLENUMA Plenum je nastavio rad poslije podne. Dr. Zvonko Potočić održao je referat: Perspektivni razvoj šumarstva i drvne industrije NR Hrvatske. Poslije referata razvila se diskusija u kojoj su sudjelovali mnogi članovi Plenuma i gosti. Ing. D r a g i š i ć govorio je o pažnji koju treba pored uzgoja- brzorastućih vrsta posvetiti povećanju »klasičnog fonda« t. j . postojećim šumama. Malo je riječi o njezi postojećih šuma i »prelaznim« sastojinama o kojima nemamo dovoljno iskustva. Važno je pitanje materijalnih sredstava za ove radove te stručnog kadra kojemu treba pružiti pomoć. Ing. Šulentić je u svojoj diskusiji rekao da je stvar plantažiranja jasna i da šumarije planiraju radove uzgoja plantažnih šuma. Realizaciju ovih planova otežava neizvjesnost organizacije šumarstva. Treba raditi na šemi strukture gospodarstva. Đur o Savić : Industrija traži povećanje šumskog fonda. Klasičnim metodama moguće je tek djelomično to postići. Treba utvrditi površine za uzgoj topolovih plantaža i onda pristupiti uzgoju u onoliko j mjeri koliko dopuštaju ekonomske mogućnosti. Instituti trebaju dati smjernice kako te površine utvrditi, ali Institutu treba osigurati materijalna sredstva. Ing. V. Lacković: Mogućnosti postojećih šuma su preskromno ocjenjene. Taksacija danas ne zadovoljava. Gospodarske osnove skučavaju inicijativu. Perspektivni plan se osniva na bazi potreba. Plan neće ići planiranim tempom ako se ne izvrše potrebne pripreme. Treba odmah riješiti pitanje sadnog materijala i sjemenske službe. Drvna industrija je planom obuhvatila potrebne količine ali tu ima još praznina. Investicioni programi trebaju biti detaljno razrađeni. Sredstva nisu problem. Što se tiče plantažnog uzgoja na području Bjelovara uspjesi neće biti kao drugdje jer tlo ne odgovara. Ing. Zukina: U Varaždinu je određena površina od 1440 ha za plantažiranje. Površine koje nisu apsolutno šumsko tlo su izdvojene. U 1960. g. plan predviđa 500 ha za uzgoj plantaža topole. Kod uzgoja se rukovodimo ekonomskom računicom. Površine se iskorišćavaju u poljoprivredne svrhe, pa se tim prihodima u 3 godine pokriju troškovi pošumljavanja. Topole uzgajamo, jer nam je potrebno drvo za pilansku građu, šperploče, furnir i dr. Međutim sumnjamo da bi se te sastojine mogle sjeći u 10 godina. Smatramo da bi ophodnja trebala biti bar 20 godina. Sa četinjačama nemamo iskustva. Treba izvršiti reviziju gospodarskih osnova. Ali bi prije bilo dobro da se uređivači upoznaju sa novim načinom gospodarenja šumama, da bi mogli srediti uređajnu službu. Ing. T. Lucarić: Na našem području imamo od ukupne šum. površine 20%> za plantaže. Ali sa površinama nije sve jasno, pa bi u tom pogledu trebalo pružiti pomoć (Institut, Sekretarijat ili služba uređivanju šuma). Pripremni radovi su u toku ali nema dovoljno sredstava za te radove. Treba iskrčiti 700 ha godišnje ali čime? Treba nabaviti mehanizaciju, a zatim riješiti pitanje kadra. Ne može biti jedan stručnjak na 10.000 ha. U novoj šemi treba predvidjeti i nova mjesta (agronoma, veterinara). Treba također voditi računa o stimulansu koji se postiže time što se lokacija drvne industrije treba odrediti tamo gdje se stvara sirovina. Ing. Franjo Knebl: Dosadanja organizacija šumarstva kod nas nije bila zadovoljavajuća. Stoga je i donesena Uredba koja je privremena ali dopušta da se odmah može početi s radom. Uredba je primljena. Gospodarstva će se osnivati na teritoriji Kotara, osnivači će biti Kotarevi. Uredba je elastična zbog eksploatacije. Pogrešno je postavljati pitanje: klasično šumarstvo ili plantažiranje. Sastojine koje ništa ne obećavaju treba pretvarati u plantaže. Ali kod toga postoji iskustvo: intenzivna kultura zahtjeva intenzivnu obradu. Treba priznati da se na šumarstvo počelo kasno misliti. Stalne radne snage nema i to je pitanje važnije od pitanja novca. Uslovi šumskih radnika su veoma teški. Kad stvorimo stalne radnike, koji bi radili neko vrijeme na eksploataciji, zatim na uzgoju, zaštiti, izgradnji cesta, i t. d. kad se uspostavi radničko samoupravljanje, otpasti će služba čuvanja šuma, jer će svaki radnik biti čuvar. Što se tiče eksploatacije nije bitno tko će je vršiti. Besmislica je da je eksploatacija rentabilna. Za komunikacije u šumarstvu drug Knebl je istakao da je to naš veliki zadatak u budućem periodu. Komunikacije treba izgrađivati u vlastitoj režiji. Ne može se opravdati činjenica da 800.000 m3 drva ostaje u šumi jer se »izvoz« ne isplati. Ing. Knebl je naglasio da nema šumarstva bez drvne industrije. Razvoj ovih dviju grana je međusobno ovisan, pa je potrebno uskladiti njihove planove. Što se tiče uzgojnih radova tu je ispravno ono što je rekao ing. Dragišić. 60% naših sastojina traži uzgojne radove. 453 |
ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Ima površina na kojima se klasičnim metodama ne da ništa postići. Naša tla u Podravini su bolja nego ona u dolini rijeke Po u Italiji. Plantaže treba osnivati svagdje gdje su šume loše. Za 10 g. intenziviranjem poljoprivrede, dobit ćemo i mnoga poljoprivredna zemljišta za uzgoj plantaža. četinjače mogu dati visoke prinose i do 15 m3/ha (bor u Lici) Za ta pitanja osnivamo Institut za četinjače brzog rasta vjerojatno u Karlovcu. Taj institut morat će potpuno ovladati praktičnom i naučnom materijom. Nisu samo topole brzorastuće vrste. Joha kod nas daje 8 m3 a uz agrotehničke mjere može dati i 15—20 m3/ha. U 1960. g. predviđenea je za radove šumarstva svöta od 1 milijarde dinara. Na NRH otpada 400 milijuna. Treba samo na vrijeme napraviti investicione programe a kredite će davati banka slično kao u poljoprivredi. Sigurno je da će šumarstvo moći dati bar polovinu predviđenih sredstava. Radnika treba stimulirati po učinku u radu. Razumljivo je da je sadanja površina koja otpada na jednog šumara neodrživa. Treba intenzivno raditi, pa će se postići fantastični rezultati. Ing. Novaković: Ukazuje na suradnju Društva i Komore u izradi nacrta oglednih pravila, šema, plaćanja po učinku i si. Ing. Tonković : Sadanja organizacija šumarstva je »prirasla« općinama. Novu organizaciju treba potaknuti odozgo, a tu treba da surađuje Sekretarijat za šumarstvo i Šumarsko društvo. Ing. Kula š je govorio o lovstvu kao privrednoj grani i napomenuo da šumarstvo ne smije lovstvo ispustiti iz svoje kompetencije. Lovstvo treba svesti na racionalnu mjeru. Nakon ovako svestrane diskusije predsjednik Androić predlaže zaključke. ZAKLJUČCI PLENUMA ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE ODRŽANOG 19. XII. 1959. U ZAGREBU Na osnovu referata Perspektivni plan razvoja šumarstva i drvne industrije NR Hrvatske, Plenum smatra da šumarstvo i drvna industrija slijede tempo, kojim ide naša zajednica u svom općem privrednom razvitku. Plenum pozdravlja koncepcije koje su iznesene u referatu o novim metodama u proizvodnji drveta i razvoju drvne industrije, ne ulazeći u proporcije i obim proizvodnje, što mora biti predmet društvene i ekonomske analize koju provode za to određeni privredni organi i ustanove. Plenum smatra potrebnim da se Šumarsko društvo putem svojih klubova i svakog pojedinog člana intenzivno angažira u realizaciji plana i otklanjanju svih zapreka koje bi se pojavile na putu te realizacije. Kod toga treba smjelo ići novim putevima koristeći iskustva u svakom budućem radu. Društvo mora razviti aktivnost na upoznavanju svih članova i ostalih stručnjaka s novim smjernicama u proizvodnji drveta. Ono mora biti nosioc novih smjernica i novih metoda proizvodnje drveta. Plenum je također istakao potrebu naročito dobre pripreme za izvođenje planom predviđenih radova (selekcija sadnog materijala, nabava potrebne mehanizacije i alata, kadrovi, izrada programa i t. d.). Posebno je od važnosti za realizaciju plana proizvodnje drveta pitanje stalne radne snage i osposobljavanje kadra uopće. Intenzivno gospodarenje neminovno zahtjeva stalnu radnu snagu i promjenu dosadan je sheme i normi koje su važile za visokokvalificirane stručnjake u šumskom gospodarstvu. Jedan od važnih pripremnih radova je izdvajanje površina za uzgoj drveća brzoga rasta. U prvoj fazi treba se orijentirati na one površine koje sada nisu dovoljno iskorištene a odgovaraju 2a takav uzgoj. U ovome radu treba operativi da pruži pomoć naučno istraživačka služba. Institute treba opremiti opremom koja će im dozvoljavati da ispune ovaj zadatak. Na Plenumu je takođe istaknuta potreba da se posveti puna pažnja podizanju šumskog fonda u postojećim prirodnim šumama primjenom intenzivnih uzgojnih mjera, unošenjem četinjara u liščarske šume, konverzijom manje vrijednih šuma u visokovrijedne šume visokog prirasta, izgradnjom komunikacija i mehanizacijom radova u šumarstvu. Perspektivnim planom povećana proizvodnja drveta neminovno povlači za sobom potrebu usklađen ja sa planovimakapacitetima drvne industrije koja se i po kapacitetu i radu mora podići na viši nivo, tako da proizvedena drvna masa u šumarstvu bude racionalno i potpuno iskorištena. Budući je financiranje radova osigurano investicijama, investicioni programi moraju biti na vrijeme gotovi da u tome pogledu ne bude smetnji za realizaciju plana. |