DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 55     <-- 55 -->        PDF

SAVJETOVANJE O NAUCNO-ISTRAŽIVALACKOM
RADU U ŠUMARSTVU I
DRVNOJ INDUSTRIJI NR HRVATSKE


Na poziv Šumarskog društva NR Hrvatske,
održan je dne 29. prosinca 1959. god.
u dvorani Društva sastanak radi rješavanja
problema naučno-istraživalačkog rada
u šumarstvu i drvnoj industriji NR Hrvatske.


Pored sekretara Sekretarijata za šumarstvo
Izvršnog vijeća NR Hrvatske, ing. F.
Knebl a i načelnika Sekretarijata ing.


V. C v i t o v c a, na sastanku su učestvovali:
ispred Savjeta za nauku i kulturu
NRH prof. Zeljka Cindro ; ispred Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prof dr. M. A n i ć, prof. dr. Z. V a j d a,
prof. dr. M. Plavšić, prof. dr. B. E m-
r o v i ć i ing. I. Bastijančić; a sa strane
Šumarske komore NRH, sekretar ing.
M. Novakovi ć.
Sa strane Instituta za šumarska i lovna
istraživanja NRH u Zagrebu i Instituta za
drvno-industrijska istraživanja u Zagrebu
savjetovanju su prisustvovali direktori
obih Instituta ing. A. L o v r i ć i ing. N.
G o g e r, te članovi navedenih Instituta:
ing. P. D r a g i š i ć, ing I. Podhorski, ing.


P. Z i a n i, ing. B. Cop, ing. J. Peter-
n e 1, ing. Z. Car i ing. S. Bertović.
Šumarsko društvo NRH zastupali su dr.


M. A n d r o i ć i ing. M. Š p i r a n e c. Sa
strane Srednje šumarske škole u Karlovcu
sastanku su prisustvovali direktor prof.
N. Jelman i ing. Anica Mrzljak; a od
izvršne službe (operative) odazvali su se
pozivu i učestvovali: ing. B. M i 1 a s, ing.
Đ. Babo g reda c, ing. K. Vučetić,
ing. B. T k a 1 č i ć, ing. M. Korošec i
ing. Lj. Než i ć.
* * *


Sastanak je otvorio predsjednik Šumarskog
društva dr. M. A n d r o i ć, koji je
nakon pozdrava prisutnih izložio u najkraćim
crtama važnost problema u pogledu
dosadašnjeg stanja, zadataka i zacrtane
perspektive naučno-istraživalačkog rada
na području šumarstva Hrvatske. Nakon
toga je ing. P. D r a g i š i ć podnio referat
o naučno-istraživalačkom radu u šumarstvu
i drvnoj industriji.


U referatu su bile prikazane postojeće
razlike u zadacima, radu, organizaciji i financiranju
naučno-istraživalačkog rada u
šumarstvu i drvnoj industriji — po jednoj
strani u okviru Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu, a po drugoj strani u
Institutu za šumarska i lovna istraživanja


NRH u Zagrebu i Institutu za drvno industrijska
istraživanja u Zagrebu.


Prema skraćenom izvodu referata, glavne
značajke i razlike u zadacima i naučnoistraživalačkom
radu ovih ustanova su slijedeće.
Šumarski fakultet, kao budžetska
ustanova, ima primarni zadatak izobrazbe
visoko kvalificiranog nastavničkog i stručno-
operativnog kadra za potrebe nastave
i operative šumarstva i drvne industrije.
U okviru svojih naučno-pedagoških zadataka,
istraživalački rad Fakulteta je pretežno
teoretskog karaktera, morao bi uvijek
biti ispred prakse, treba dati glavni
doprinos unapređivanju i razvoju šumarske
nauke, a ujedno i koristiti narodnoj
privredi. Kod njegovih radova, kako u laboratoriju,
tako i na terenu većinom se
radi o pronalaženju novih puteva i metoda
(domaćih i stranih) iz oblasti šumarstva
i drvne industrije, kao i na njihovom provjeravanju.
U okviru raspoloživih podataka,
naučneo-istraživalački rad Šumarskog
fakulteta odvija se u 9 zavoda, gdje
se obrađuje ukupno oko 40 tema i problema.


U usporedbi sa Šumarskim fakultetom,
neposredni zadaci, način rada i problematika
obih Instituta su znatno drugačiji. —
Zadatak Instituta za šumarska i lovna
istraživanja NRH, kao republičke ustanove
sa samostalnim financiranjem, sastoji
se između ostalog u istraživanju i proučavanju
bioloških, uzgojnih, tehničkih i ekonomskih
pitanja u cilju unapređenja šumske
i lovne privrede i nauke, te u neposrednom
unapređivanju i povećavanju proizvodnosti
šuma i šumskih staništa na bazi
rezultata naučnih istraživanja i primjene
suvremenih naučnih dostignuća. Takav
rad predstavlja unapređivanje šumarske
operative i izvršne službe. U okviru svojih
naučno-operativnih zadataka istraživalački
radovi Instituta usmjereni su isključivo
na rješavanje aktuelnih i prioritetnih problema
šumarske operative. Osim naučnih
istraživanja Institut održava svake godine
seminare i instruktaže šumarskom, tehničkom
i lugarskom osoblju na čitavom području
NR Hrvatske. Isto tako izrađuje
elaborate o važnijim problemima iz oblasti
šumarske struke-šumarstva, koje ni jedna
druga danas postojeća šumarska ustanova
ne bi mogla izrađivati. Istraživalački rad
Instituta izražen je u 9 grupa-tema, specijaliziran
je i usmjeren na rješavanje aktuelnih
problema šumarske i lovne operative.


Zadatak Instituta za drvno industrijska
istraživanja u Zagrebu, kao ustanove sa
samostalnim financiranjem, sastoji se u




ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 56     <-- 56 -->        PDF

istraživanju i proučavanju svih tehnoloških,
tehničkih i ekonomskih problema u
cilju unapređenja industrijske prerade drveta.
Institut nadalje surađuje sa drvnoindustrijskim
poduzećima, tvornicama i
šumskim upravama radi racionalizacije i
modernizacije postojećih pogonskih postrojenja;
izrađuje programe izgradnje i elaborate
industrijskih objekata i uređaja, te
daje stručna mišljenja, ekspertize i instruktaže.
S obzirom na način financiranja
i s time povezanim načinom poslovanja
najveći dio radova ovog Instituta je uslužnog
karaktera (servis) uglavnom rutinske
prirode, dok jedva 108/o otpada na naučnoistraživalački
rad. Servisni i rutinski, a
dijelom i naučno-istraživalački radovi
ovog Instituta izražeini su u 6 grupa-tema
drvno industrijskog smjera.


Svim učesnicima savjetovanja uručen je
primjerak referata, pa su na osnovu postojećeg
materijala i povezane problematike
usvojena za diskusiju slijedeća pitanja-
teze:


1. uloga i značaj naučno-istraživalačkih
ustanova u NRH (Šumarskog fakulteta
i oba Instituta), njihov doprinos nauci,
operativi i narodnoj privredi;
2. Perspektivni zadaci naučno-istraživalačkih
ustanova u NRH u vezi s potrebama
šumarske nauke i pespektivnog
razvoja šumarske i drvne industrije;
3. Budući organizacioni oblici i stvaranje
boljih uslova za naučno-istraživalački
rad u danas postojećim ustanovama
(Šumarskom fakultetu, Šumarskom
institutu i Drvno industrijskom
institutu) s obzirom na potrebe narodne
privrede, nauke i operative.
U okviru zacrtanih teza iznesena su čisto
principijelna stanovišta pojedinih učesnika,
kojih je pretežni dio sudjelovao u
vrlo opsežnoj i živoj diskusiji. U pogledu
prve teze diskusije konstatira se, da je
djelatnost Fakulteta mnogo veća i šira nego
što je izneseno u referatu, te da su teme
na kojima se radi u fakultetskim zavodima
pored teoretskog od neposrednog
interesa i za privredu. Opseg istraživalačkog
rada fakulteta sputan je u priličnoj
mjeri vrlo raznolikim poslovima povezanih
s nastavom, a u novije vrijeme odvajanjem
Poljoprivrednog od Šumarskog fakulteta,
izradom Statuta i slično. Istaknuta
je uska i konstruktivna suradnja Fakulteta
i Komore, a u pogledu istraživanja
prirasta i zaštite šuma također s operati


vom. Mišljenje je predstavnika operative,
da je Fakultet uprkos opsežnih primarnih
zadataka (nastave) dao vrlo lijepih radova
i rezultata, ali je ostao ipak podalje od
potreba operative, u usporedbi s postojećim
Institutima.


Kroz diskusije velike većine učesnika
usvojena je ocjena, da su dosadašnji rezultati
rada Instituta za šumarska i lovna
istraživanja NRH bili vrlo opsežni i pozitivni
s obzirom na unapređivanje šumarstva
i struke, te da je od Oslobođenja do
danas Institut odigrao veliku ulogu kod
unapređivanja metoda u uzgoju šuma. —
Isto tako važnu i značajnu ulogu odigrao
je Institut za drvno industrijska istraživanja
u Zagrebu, pružanjem velike pomoći
drvno industrijskim poduzećima naše i
ostalih republika. Međutim se kod oba Instituta
pojavljuju izvjesne slabosti i nedostaci,
koji su uglavnom posljedica nedovoljnih
materijalnih i financijskih sredstava,
premalog broja stručnog kadra i opreme,
velikih i raznolikih potreba operative,
a dobrim dijelom i nedovoljnog razumijevanja
i pomoći bivšeg stručnog rukovodstva.
Ipak su oba Instituta ispunila velikim
dijelom osnovni zadatak radi kojeg
su bili osnovani, a taj je unapređivanje
šumarske i drvnoindustrijske operativne i
izvršne službe.


U pogledu druge teze diskusije sekretar
ing. K n e b 1 konstatira, da je na području
naučno-istraživalačkog rada u šumarstvu
i drvnoj industriji koncentriran razmjerno
velik stručni kadar, kojem nisu
sasvim adekvatni postignuti rezultati. —
Operativa čeka još mnoge odgovore i traži
više konkretne pomoći na terenu. Obzirom
na postojeće perspektive u šumarstvu
i drvnoj industriji biti će postavljeni sa
strane operative još veći zahtjevi pred
istraživalačku službu. Financijskih sredstava
ne će nedostajati i biti će ih mnogo
više nego dosad, jer će formirana šumska
gospodarstva biti jaka poduzeća i moći
će izdvojiti daleko veća sredstva za rješavanje
aktuelnih operativnih problema. U


pogledu organizacije naučno-istraživalačkog
rada trebao bi teren da postavi svoje
zahtjeve.


Sa strane predstavnika operative ukazuje
se na raskorak koji postoji u pogledu
postignutih naučnih dostignuća i iskustva
stručnjaka iz operative prema postojećim
službenim propisima i uputstvima. Tako
primjerice u okviru problematike prebornih
šuma postoji niz publikacija i stečenih
iskustava, a službeni propisi iz tog područja
su najzaostaliji i praktički su izvan
funkcije i zastarjeli. U daljnjoj perspek




ŠUMARSKI LIST 12/1959 str. 57     <-- 57 -->        PDF

tivi potrebno je uspostaviti što uži kontakt
između stručnjaka iz operative te Fakulteta
i Instituta. Trebalo bi zainteresirati i
uklopiti u istraživalački rad na pojedinim
problemima niz ljudi iz operative, koji se
bave određenim problemima i imaju vrijednih
iskustava. — Prema dugoročnom
planu predviđa se i traži u pojedinim šumskim
područjima gotovo dvostruko povećanje
sječive mase i ulaganje milijunskih
suma za pošumljavanje. Za što uspješnije
rješavanje ovih i sličnih zadataka neophodna
je solidna baza, koju mogu pružiti
sistematski organizirani naučno- istraživalački
radovi. — Isto tako će i u buduće
trebati brza intervencija pri rješavanju
aktuelnih operativnih problema. Pri tome
se mora upozoriti i na potrebu reorganizacije
naših Sekcija za uređivanje šuma
(taksacija) koje bi, svrsishodno formirane,
mogle i morale u mnogome pomoći operativi
pri rješavanju nekih osnovnih problema.


Jedinstveno je stanovište predstavnika
operative, da je naša šumarska praksa zainteresirana
onom formom rada, koja će
najbolje povezati praktične potrebe i naučno-
istraživalački rad. U dosadašnjem radu
je postojao ovakav kontakt s oba postojeća
Instituta. Takav rad i ovakova
funkcija Instituta trebala bi da i u buduće
ostane, jer bez njihove pomoći operativa
ne će biti u stanju da sama rješava
brojne složene probleme, koji joj predstoje
u bližoj i daljnjoj perspektivi.


U pogledu treće teze pretresena su u diskusiji
brojna pitanja, kojih je rješavanje
vrlo osjetljivo i odlučujuće za budući razvoj
naučno-istraživalačkog rada u šumarstvu
i drvnoj industriji, a s time posredno
i za što bolje i racionalnije korištenje
ogromnih novčanih sredstava, koja se ulažu
u šumsku privredu. Tako su između
ostalog usvojena slijedeća stanovišta:


U vezi rješavanja problema šumarstva
i drvne industrije moraju postojati u našoj
Republici odgovarajući samostalni Instituti.
Forma njihovog rada nije toliko važna
koliko sadržaj i stvaranje takovih
uslova, koji mogu dati najbolje i najbrže
rezultate, te unaprijediti proizvodnju na
viši stupanj. Instituti moraju imati naučno-
operativni karakter i pored najnužnije
servisne službe i brze izrade elaborata
trebaju proširiti svoju djelatnost na obradu
dugoročnih tema, koje će sigurno koristiti
nauci, nastavi i operativi. Izbor i
obradu pojedinih tema treba bezuvjetno
koordinirati, a prema ukazanoj potrebi i
mogućnostima, Instituti mogu preuzeti
obradu zadataka odnosno tema koje prelaze
republički značaj. — U vezi normalnog


odvijanja naučno - istraživalačkog rada
predstavlja vrlo aktuelni problem stručni
kadar, odnosno naučni podmladak na Fakultetu
i na Institutima, pa treba obratiti
posebnu pažnju tom pitanju. Ne manji
problem predstavlja pitanje osiguranja
suvremene terenske i laboratorijske opreme,
koja često predstavlja osnovni uslov
za svaki ozbiljniji istraživalački rad. —
Neosporna je činjenica, da dosadašnji način
financiranja instituta ne zadovoljava,
pa bi se u buduće financiranje naučno-istraživalačkih
radova na oba Instituta i na
Fakultetu trebalo osigurati iz budžeta, a
manjim dijelom iz privrede. Smatra se, da
ne bi imalo opravdanja spajanje postojećih
Instituta s Fakultetom, kao ni osnivanje
bilo kojih novih Zavoda za rješavanje
specijalnih zadataka iz područja šumarstva.


Nakon završetka diskusije dr. M. Androić
rezimirao je glavne ideje i misli,
koje su prevladale na održanom sastanku
i zatim su na osnovu održanog referata i
diskusije doneseni jednoglasno slijedeći:


ZAKLJUČCI:


1. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
dužan je, da na osnovu postojećih
zakonskih propisa i statuta Fakulteta, osnuje
svoje institute za šumarstvo i drvnu
industriju. Ovi Instituti treba da služe šumarskom
fakultetu prvenstveno u svrhu
nauke i nastave, i da obuhvate u pravilu
dugoročne teme — istraživanja, koja će
biti i od opće koristi za unapređenje šumarstva
i drvne industrije.
2. Postojeći Institut za šumarska i lovna
istraživanja NRH u Zagrebu i Institut za
drvno-industrijska istraživanja u Zagrebu
obzirom na izvršene radove u granicama
njihove mogućnosti, na naučno istraživačke
radove oko unapređenja proizvodnje u
šumarstvu i drvnoj industriji, na neposrednu
pomoć koju su pružili operativnoj
službi u proteklim godinama, zadovoljili
su dobrim dijelom potrebe operative. Ove
ustanove bile su glavni stručni oslonac šumarsko-
drvno-industrijskoj operativi kod
unapređenja šumarstva i drvne industrije
i kod rješavanja aktuelnih proizvodnih
problema u proteklim godinama. Zato oba
ova instituta trebaju i dalje postojati, neovisno
ođ Instituta za šumarstvo i drvnu
industriju pri Šumarskom fakultetu u Zagrebu.
3. Obzirom na perspektivni razvoj šumarstva
i drvne industrije, na rješavanje
463