DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 19     <-- 19 -->        PDF

«.


Iz izloženog slijedi, da nije lagan izbor stabala i sastojina crnog bora za


sjemenske baze, koje sjeme upotrebljavamo pri pošumljavanju degradiranih


krških terena. On traži detaljni studij obzirom na specifičnu primjenu.


Potrebno je utvrditi sa kojih staništa treba sakupljati sjeme za određena


područja. U tom pogledu nemamo iskustva a zbog reljefa kraškog terena ne


možemo se poslužiti američkim prmjerom, gdje se dopušta sakupljanje sjemena


u području iste klime (unutar cea 160 km promjera) i elevacije (unutar cea


300 m relativne visine) jer su ekološke prilike na degradiranom krškom po


dručju na mnogo manje distance veoma različite. Zbog toga će trebati pitanje


podrobnije prostudirati. Dosada su u tom smislu donesene osnovne postavke


za raspodjelu sjemena po oblastima (38). To je vrlo vrijedan doprinos za daljnju


razradu, koji treba da se provede na niže jedinice, što je osobito važno za crni


bor. Studijem utvrđene granice neće moći biti definitivne, pa će iskustva upu


ćivati na korekcije.


U posljednje vrijeme dao je J. § a f a r* svoj prilog tom pitanju. On je prikazao
između ostalog nalazišta autohtonog crnog bora u Hrvatskoj. Obradio je 30 nalazišta
sa naznakom šumskog područja, šumarije, gospodarskog okoliša, šumskih predjela,
površine, položaja, obrasta i omjera smjese. Ukupna površina svih nalazišta
iznosi 7.164 ha. Dalje se osvrnuo na strukturu sastojina i nekih drugih elemenata.
Iako se njegova´ nalazišta ne poklapaju posve sa nalazištima drugih autora, on je
u tom pogledu dao zaokruženu cjelinu. Međutim, on se također nije detaljnije osvrnuo
na areale u koje se može unositi sjeme pojedinih nalazišta.


Ovako izabrane sjemenske baze kao i područje u koje se mogu sadnice
uzgojene iz takve provenijencije sjemena unositi, biti će krupan korak naprijed.
Znati ćemo čime radimo, šta će pomoći u ispravljanju griješaka koje potiču
od provenijencije sadnica.


Smatramo, da ovakova primjena sjemena crnog bora mora doprinijeti
poboljšanju uspjeha pošumljavanja jer će se otkloniti jedan od osnovnih uzroka
neuspjeha pri radu.


Iz izloženoga slijedi:


— crni bor nije, unatoč znatnih istraživanja, sa botaničkog, genetskog i
eko-genetskog aspekta istražen. Kod nas se ta straživanja nalaze tek u početnoj
fazi.
— kod nas su u Jugoslaviji općenito poznata nalazišta autohtonog crnog
bora. Detaljnije je to pitanje u Hrvatskoj obrađeno duž Jadranske obale i
otočja a u kontinentalnom dijelu područja Male Kapele a dijelom i Plješivice.
— utvrđeni su, naročito u Hrvatskoj, subspeciesi koji kod nas dolaze;
— utvrđeni su naročito za srednji Velebit važni ekološki uslovi pod kojima
uspjeva autohtoni crni bor kao: geološka podloga, svojstva tla, način prirodnog
rasprostranjenja, visinska amplituda i biološki uslovi i t. d.
— na osnovu sakupljenih podataka sjemenskih baza crnog bora mi smo
u stanju utvrditi područja u koja možemo unositi pojedine provenijencije sjemena.
Utvrđena nalazišta nam omogućuju zbor sjemenskih baza ne samo na
temelju n. v. već i po ekspoziciji, vrsti tla i ostalim elementma;
— sjeme iz vještačkih kultura može se primjenjivati u sjemenarstvu samo
u neposrednom okolišu sjemenske baze, u području gdje se on prirodno širi;
* J, Šafar: Prilozi za unapređenje sjemenarstva, Obavijesti Instituta za šumarska
i lovna istraživanja NRH., Zagreb 1959. broj 1.
17