DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 23     <-- 23 -->        PDF

UCEŠČE SORTIMENATA I KOLIČINE GUBITAKA KOD SJECE I
IZRADE JELOVIH STABALA U FITOCENOZI JELE S REBRAČOM


(Abie to-blechnetum)


I. UVOD
U šumarstvu kao i u drugim granama privrede, proizvodni proces se planira,
a zatim se odvija uz evidnciju toka proizvodnje. Šumarstvo ima svoje
specifičnosti ali proizvodnja i u ovoj privrednoj grani podliježe zakonitostima
ekonomike.


Radi što boljeg i lakšeg planiranja i privredne evidencije u raznim granama
šumarstva, potrebno je dobro poznavati količinu i kvalitet drvne mase,
kao glavnog šumskog proizvoda.


Da bi se mogla odrediti vrijednost drvne mase, potrebno je znati ukupnu
drvnu masu i količinu sortimenata. Naročito je to važno danas, kada drvo
postaje sve rjeđi i vrijedniji artikal. Određivanje količine sortimenata pojedinih
stabala vrši se kod nas najviše procjenom stabala po metodi Danhe lovskoj
. Za određivanje količine sortimenata pojedinih stabala ili cijelih
sastojina u apsolutnom ili procentualnom iznosu služe tablice sortmenata.
Tablice mogu biti tako sastavljene da sadrže količinu sortimenata ukupne
drvne mase stabala, odnosno sastojina u dubećem stanju ili da se od ukupne
drvna masa raščlani na pojedine Sortimente.


Stvarno iskorištena drvna masa dobije se da se ustanove gubici kod
sječe i izrade i odbiju od ukupne (brutto) mase.


II. ZADATAK
Da bi se bolje rasvijetlilo pitanje učešća sortmenata i količine gubitaka
kod sječe i izrade jelovine, prikupljeni su i obrađeni podaci posječenih i izrađenih
jelovih stabala. Zadatak je bio da se iz toga materijala odredi: 1. iskorištena
drvna masa po pojedinim sortimentima (trupci za piljenje, rudničko
drvo, te ogrijevno i celulozno drvo); 2. gubitak kod obaranja, nadmjeru za
potklis i grešku Huberove formule.


III. MATERIJAL ZA OBRADU
Materijal je prikupljen na području šumarije Zalesina, u Sumsko-gospodarskoj
jedinici »Jasle«, šumski predjel »Gornja Bukova Kosa«, odjel VI-1 e i u Š. g. jedinici
»Belevine«, šumski predjel »Sušica«, odjel VII-2 a. Podaci potiču sa školske
prakse iz iskorišćivanja šuma, održane sa studentima šumarstva.


Stojbinske i sastojinske prilike u navedenim sastojinama gotovo su podjednake:


nadmorska visina 650—800 m; nagib terena blag, mjestimično strmiji, tlo silikatno,
duboko, svježe; fitocenoza jele sa rebračom (Abieto-blechnetum). To su visoke pre-
borne jelove sastojine, grupinične strukture, s primjesom smreke, te nešto bukve
i javora. Drvna masa po ha iznosi cea 500 m3; srednje sastojinsko stablo je oko 40 cm
prsnog promjera; stabla su visoka zdrava, umjereno razvijene krošnje; II. boniteta.


21