DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 23 <-- 23 --> PDF |
UCEŠČE SORTIMENATA I KOLIČINE GUBITAKA KOD SJECE I IZRADE JELOVIH STABALA U FITOCENOZI JELE S REBRAČOM (Abie to-blechnetum) I. UVOD U šumarstvu kao i u drugim granama privrede, proizvodni proces se planira, a zatim se odvija uz evidnciju toka proizvodnje. Šumarstvo ima svoje specifičnosti ali proizvodnja i u ovoj privrednoj grani podliježe zakonitostima ekonomike. Radi što boljeg i lakšeg planiranja i privredne evidencije u raznim granama šumarstva, potrebno je dobro poznavati količinu i kvalitet drvne mase, kao glavnog šumskog proizvoda. Da bi se mogla odrediti vrijednost drvne mase, potrebno je znati ukupnu drvnu masu i količinu sortimenata. Naročito je to važno danas, kada drvo postaje sve rjeđi i vrijedniji artikal. Određivanje količine sortimenata pojedinih stabala vrši se kod nas najviše procjenom stabala po metodi Danhe lovskoj . Za određivanje količine sortimenata pojedinih stabala ili cijelih sastojina u apsolutnom ili procentualnom iznosu služe tablice sortmenata. Tablice mogu biti tako sastavljene da sadrže količinu sortimenata ukupne drvne mase stabala, odnosno sastojina u dubećem stanju ili da se od ukupne drvna masa raščlani na pojedine Sortimente. Stvarno iskorištena drvna masa dobije se da se ustanove gubici kod sječe i izrade i odbiju od ukupne (brutto) mase. II. ZADATAK Da bi se bolje rasvijetlilo pitanje učešća sortmenata i količine gubitaka kod sječe i izrade jelovine, prikupljeni su i obrađeni podaci posječenih i izrađenih jelovih stabala. Zadatak je bio da se iz toga materijala odredi: 1. iskorištena drvna masa po pojedinim sortimentima (trupci za piljenje, rudničko drvo, te ogrijevno i celulozno drvo); 2. gubitak kod obaranja, nadmjeru za potklis i grešku Huberove formule. III. MATERIJAL ZA OBRADU Materijal je prikupljen na području šumarije Zalesina, u Sumsko-gospodarskoj jedinici »Jasle«, šumski predjel »Gornja Bukova Kosa«, odjel VI-1 e i u Š. g. jedinici »Belevine«, šumski predjel »Sušica«, odjel VII-2 a. Podaci potiču sa školske prakse iz iskorišćivanja šuma, održane sa studentima šumarstva. Stojbinske i sastojinske prilike u navedenim sastojinama gotovo su podjednake: nadmorska visina 650—800 m; nagib terena blag, mjestimično strmiji, tlo silikatno, duboko, svježe; fitocenoza jele sa rebračom (Abieto-blechnetum). To su visoke pre- borne jelove sastojine, grupinične strukture, s primjesom smreke, te nešto bukve i javora. Drvna masa po ha iznosi cea 500 m3; srednje sastojinsko stablo je oko 40 cm prsnog promjera; stabla su visoka zdrava, umjereno razvijene krošnje; II. boniteta. 21 |