DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 27     <-- 27 -->        PDF

formuli na osnovu srednjeg promjera i dužine, dakle bez diobe dužine sortimenata
na sekcije. Iz ovoga slijedi da smo jedanput odredili drvnu masu stabala
pomoću sekcija od 2 m dužine a drugi puta istu ovu masu (izuzev ogrijevnog
drveta) sekcioniranjem na 4 m dužine.


Prema podacima literature (5, 16), kod određivanja drvne mase stabala,
velika točnost se postiže sekcioniranjem na 2 m dužine. Sekcioniranjem
na duže sekcije nastaju negativne greške Huberove formule, t. j . upotrebom
dužih sekcija dobije se manja drvna masa nego upotrebom kraćih. Dalje je
utvrđeno da primjena Huberove formule uzrokuje najveće greške kod sekcija
u donjem dijelu stabala. U konkretnom slučaju utvrđena je najveća razlika
između drvne mase prve dvije sekcije od 2 m i drvne mase prvog trupca, t. j .
sekcije od 4 m.


Greška Huberove formule određena je kod ovog istraživanja tako, da je
od drvne mase stabla bez kore (koja je dobijena sekcioniranjem na 2 m) oduzeta
drvna masa svih sortimenata i drvna masa nadmjere za špronc. Ta razlika
upravo pretstavlja negativnu grešku Huberove formule.


B) Sređivanje i obračun podataka


Drvna masa ogrijevnog i celuloznog drveta određena je na osnovu srednjeg
promjera i dužine trupčića od 1 m dužine.


Totalna drvna masa stabala, drvna masa pojedinih sortimenata, te pojedinih
gubitaka zbrojena je za sva stabla istog debljinskog stepena i podijeljena
brojem stabala u odnosnom debljinskom stepenu. Tako su dobijeni prosječni
iznosi srednjih stabala po debljinskim stepenima: za totalnu drvnu masu s korom,
drvnu masu bez kore, te za pojedine Sortimente i gubitke. Ovi podaci
prikazani su u tabeli 1.


Zbrajanjem drvnih masa svih sortimenata srednjih stabala po debljinskim
stepenima, dobijena je ukupno iskorištena drvna masa srednjeg stabla u određenom
debljinskom stepenu. Procentualno učešće pojedinih sortimenata računato
je u odnosu prema ukupno iskorištenoj drvnoj masi, prvo po debljinskim
stepenima, a potom iz zbroja iznosa u kolonama, prosječni procenat za
svu posječenu drvnu masu.


Pored toga iskazano je i ukupno učešće drvne mase tehničkih sortimenata
u m3, a zatim i procentualno prema ukupno iskorištenoj drvnoj masi. Procentualno
učešće ukupno iskorištene drvne mase računato je u odnosu na drvnu
masu stabala s korom, a procentualno učešće pojedinih gubitaka isto tako u
odnosu na totalnu drvnu masu prvo po debljinskim stepenima i zatim prosjek
za svu posječenu drvnu masu. Zbrajanjem pojedinih gubitaka srednjih stabala
u apsolutnom i procentualnom iznosu dobijen je ukupni prosječni gubitak po
debljinskim stepenima, a zatim i prosjek za svu posječenu drvnu masu.


Iz tabele 1. vidi se da drvna masa pojedinih sortimenata, ukupno iskorištena
drvna masa, kao i gubici stoje u izvjesnom odnosu s prsnim promjerom
i drvnom masom srednjih stabala u debljinskim stepenima. S povećanjem
prsnog promjera, odnosno volumena stabala povećava se u apsolutnom i relativnom
smislu drvna masa: trupaca za pilenje, ogrijeva i celuloze, ukupno
iskorištene drvne mase i potklisa. Greška Huberove formule s porastom prsnog
promjera u apsolutnom iznosu raste, dok joj je procentualni iznos za srednja
stabla najmanji. Masa rudničkog drveta opada i apsolutno i relativno, dok
kora i ukupni gubitak rastu u apsolutnom a opadaju u relativnom smislu.


25