DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 33     <-- 33 -->        PDF

zbog varijabilnosti kvaliteta drvne mase. Naročito se to odnosi na dijelove stabala
u krošnji, odakle se uglavnom i prikraja celulozno i ogrijevno drvo.


Kod tanjih, mlađih stabala i vršni dijelovi po kvalitetnim svojstvima
uglavnom odgovaraju zahtjevima za tehničku oblovinu, ali zbog nedovoljnih
dimenzija moraju se prikrojiti za ogrijevno ili celulozno drvo. Kod debljih stabala
pored drvne mase koja se samo zbog nedovoljnih dimenzija uzima za
ogrijev i celulozu, moraju se ponekad za ogrijevno i celulozno drvo prikrojiti
i dijelovi stabla u krošnji i pri vrhu koji bi po dimenzijama još odgovarali
rudničkom drvetu, ali kvalitetno ne udovoljavaju. Naime vršni dio starijih stabala
obično ima dosta kvrga, od kojih su neke i trule. Ova pojava se ne može
tretirati kao defektnost, jer se javlja i kod inače kvalitetnih stabala. Kvalitetna
razlika drvne mase, u vršnom dijelu, između tanjih i debljih stabala
razlog je, da je kod debljih stabala veće procentualno učešće ogrijevnog drveta.


Procentualno učešće ukupno iskorištene drvne mase pokazuje neznatno
kolebanje (0,5%) od najtanjih do najdebljih stabala. Ukupno iskorištena drvna
masa je zbroj drvne mase pojedinih sortimenata po debljinskim stepenima, od
koje se, -kako znamo, trupci za piljenje i ogrijevno drvo kod debljih stabala
povećavaju, dok količina rudničkog drveta opada. Njihova suma po debljinskim
stepenima, kako se vidi, u procentualnom odnosu prema totalnoj drvnoj masi
ostaje približno ista.


Kod mase kore opaža se da povećanjem prsnog promjera stabala raste
učešće kore u apsolutnom a opada u procentualnom iznosu. Kolebanje od najnižeg
do najvišeg debljinskog stepena iznosi oko 1,5%. Smanjenje postotka kore
kod debljih stabala slaže se s rezultatima istraživanja Klepc a iGutten berga
, dok ne bi odgovaralo tvrdnji H. A. Meye r a (po Güde-u), da je procenat
kore isti za sve promjere.


Drvna masa nadmjere za potklis u tabeli 3. raste s povećanjem prsnog
promjera stabala i u apsolutnom i relativnom iznosu. Kod iste dužine trupaca
i dužine nadmjere, drvna se masa nadmjere kreće u odnosu na totalnu drvnu
masu stabla kao i drvna masa trupaca za piljenje.


Pored mjerenja i računanja drvne mase nadmjere na naprijed opisani način,
prvo u apsolutnom iznosu, može se ista odrediti odmah procentualno prema
drvnoj masi trupaca za piljenje, po slijedećoj formuli:


li


drvnoj masi trupaca za piljenje, po slijedećoj formuli: Pi = — 100;
1
Pi = % drvne mase nadmjere;


li = dužina nadmjere;


1 = dužina trupca zajedno s nadmjerom


Ako u gornju formulu uvrstimo prosječnu dužinu trupca za piljenje s nadmjerom
(4.28 cm) i dužinu nadmjere (10 cm) dobijemo: Pi = 2,34%.


Procenat drvne mase potklisa prema totalnoj drvnoj masi dobije se ako se
gore dobiveni postotak pi, reducira obzirom na procentualno učešće trupaca za
piljenje u odnosu na totalnu drvnu masu. Prosječni postotak trupaca za pilje