DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 4     <-- 4 -->        PDF

dizani su naši prvi industrijski objekti. Po prvi puta u našoj historiji naši narodi
su osjetili u punoj mjeri vrijednost šuma, kao i to da dobit ostvarena u našem
šumarstvu i drvnoj industriji služi narodu.


Međutim iako je očita korist koju smo imali i imamo od naših šuma, ne
bi mogli reći da smo se uvijek pravilno odnosili prema našim šumama i šumarstvu.
Iako je od Oslobođenja do danas društvo stalno ulagalo sredstva u izgradnju
šumskih komunikacija, u pošumljavanje goleti, u melioraciju i t. d. —
rezultati postignuti na tim radovima ne mogu nas zadovoljiti.


Otvorenost naših šuma komunikacijama — a time i mogućnost intenzivnijeg
gospodarenja — te upotreba mehanizacije ne može nas zadovoljiti. Dok
u evropskim zemljama u kojima se vrši intenzivno gospodarenje u šumama na
1000 ha šuma ima 10—15 km puteva, kod nas ima svega oko 3 km na 1000 ha.
Tako slaba otvorenost naših šuma´ ne omogućava intenzivno gospodarenje sa
primjenom mehanizacije.


Prema statistikama u periodu od 1945. do 1958. g. pošumljeno je na teritoriju
NR Hrvatske 119.000 ha. To je svakako impozantna cifra. Međutim ako se
a.naliziraju rezultati toga pošumljavanja onda ne možemo biti zadovoljni. Na
mnogim mjestima pošumljavanja nisu uspjela. Činjenica je, da degradacija
šumskih površina napreduje bržim tempom od tempa melioracija degradiranih
površina. Prirast u našim šumama iznosi — uzevši u cjelini sve površine —
2,5—3 m3 po ha. U evropskim zemljama u kojima se napredno gospodari taj
prosjek iznosi 6—9 m? po ha. A ako se primjeni plantažni uzgoj brzorastućih
vrsta postižu se rezultati od 20—30 ms po ha.


Eksploatacija naših šuma vrši se isto onako kako se ona vršila prije stotine
godina. Mehanizacija (kamioni i traktori) upotrebljava se samo kod prevoza
trupaca i ostalog materijala od šumskih stovarišta do pilana. Mehanizacije za
transport unutar šume, za izvlačenje trupaca nemamo. Također je u upotrebi
vrlo mali broj motornih pila, žičara i dr. Zbog toga su troškovi eksploatacije
u mnogim područjima vrlo veliki. Zbog nedostatka mehanizacije u eksploataciji
kao i zbog pomanjkanja industrijskih kapaciteta sposobnih da prerađuju t. zv.
otpadno drvo, ostaje nam da trune u šumi godišnje do 800.000 m3 drvne mase.


Prevladavajuća vrst u našim šumama je bukva. Zbog toga kod današnjeg
stepena razvijenosti i strukture naše industrije drveta naš šumski fond ima relativno
nisku vrijednost. Četinari kao daleko rentabilnije i vrednije vrste
včestvuju u šumskom fondu Hrvatske sa svega 20°/Q. Dosada je malo urađeno
na tome, da se unašanjem četinara u lišćarske šume poveća prirast i vrijednost
tih šuma. Čak se i skromni zadaci zacrtani petogodišnjim planom ne izvršavaju
dijelom zbog pomanjkanja iskustva, a dijelom zbog pomanjkanja sredstava.


U poslijeratnom periodu, kada se zbog ekonomske blokade morala vršiti
sječa i u onim šumama u kojima nije uspjelo prirodno podmlađivanje, stvoren
je veliki broj šikara od kojih društvo nema nikakve koristi. Osim toga naslijedili
smo velike površine degradiranih šuma, grabovih i bukovih panjača. Iako
su mnoge takve »šume« na relativno dobrom tlu, prirast je u njima i po količini,
a pogotovu po vrijednosti vrlo malen. Mnoge od tih površina pogodne su
za uzgoj brzorastućih lišćarskih i četinarskih šuma. Konverzijom tih šuma u
plantaže i kulture — a gdje za to postoje uslovi u kombinaciji sa poljoprivrednom
proizvodnjom — može se nacionalni dohodak sa tih površina udeseterostručiti.
Isto tako postoje ogromne površine vriština i šikara u Lici, Kordu