DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Hrastove sastojine na sjevero-istočnoj granici njihove rasprostranjenosti vrlo bujno rastu, pa su tu pune životne snage što se tu ne zapaža kod drugih vrsta drveća, kao kod bora i smreke. Nepovoljni klimatski utjecaji nanose im ovdje vrlo mala oštećenja. Hrastovi tu poboljevaju i suše se jedino uslijed promjene vodostaja. Granice kitnjaka poklapaju se približno sa granicama bukve. Na svim stranama ima lužnjak šire područje horizontalne rasprostranjenosti od kitnjaka. Za vertikalnu rasprostranjenost nema određenog pravila. Ono stoji pod uplivom kvalitete tla, ekspozicije a u brdima Cesto odlučuje inverzija temperature. Čovjek u kameno doba nije u nekoj većoj mjeri krčio hrastove šume, ali u doba, kada se počeo baviti ratarstvom i kada se selio, mnoge je hrastove šume iskrčio, da dobije dobre oranice. U Srednjem vijeku, pa sve do polovice 19. stoljeća imaju hrastove šume za gospodarski i kulturni razvitak čovjeka veliko značenje. U mnogim područjima poljoprivreda se nije mogla ni zamisliti bez hrastovih šuma. Hrastovo drvo upotrebljavalo se za izgradnju kuća, pokućstva, bačava, i t. d. Važnost hrastovog žira za poljoprivredu jako se smanjila uvođenjem i proširivanjem kultura krompira. U Njemačkoj je ugon stoke u hrastove šume koncem 19. st. prestao. Željezo i beton su u mnogim mjestima istisnuli hrast. Vrijednost hrastovog drveta opet se koncem prošlog stoljeća podigla, kada su se počeli izrađivati furniri. U drugom odsjeku knjige pisac je obradio sadašnju rasprostranjenost hrastovih šuma, te njihovo sadašnje gospodarsko značenje u Njemačkoj i ostalim evropskim državama. Površina hrastovih šuma u Njemačkoj dostigla su koncem 19. st. svoj maksimum, ali su prva tri decenija ovog stoljeća znatno opale. Hrastovi imaju i u sadašnjosti veliko gospodarsko značenje, osobito drvo, dok vrijednost kore, lista i plodova opada. U trgovini ne postoji nikakova razlika između drveta kitnjaka i lužnjaka. U Njemačkoj se trgovački poj am »Steineiche« odnosi na slavonski lužnjak iz rječnih nizina kao i na kitnjak sa hrhatskih i bosanskih brežulja-" ka i brda. Pisac detaljno opisuje današnju upotrebu hrastovog drveta, te područja u kojima se to drvo još danas mnogo traži, kao i ona u kojima je potražnja za njim sve manja, te ga zamjenjuju drugi materijali. Označuje svojstva koja danas mora imati vrijedno hrastovo drvo za furnire i pilansku preradu. Dok je prije za furnir bila idealna širina goda 1,0—l,5mm, danas se općenito uzimlje, da je za furnir sposobno drvo i sa širinom goda od 3 mm, ako u svakom drugom pogledu odgovara. Hrastovi trupci za furnir treba da imaju promjer od najmanje 40 cm a najpoželjniji su oni od 50—69 cm. Njihova je duljina pretežno 4—7 m. Ni jača zasukanost ne smanjuje mnogo furnirsku sposobnost trupaca. Hrastovi trupci za pilenje sa najmanjim promjerom od 30 do 40 cm imaju to veću vrijednost, što su čišći od grana. Najmanja duljina trupaca je 2 m. Sa duljinom trupaca raste njihova vrijednost. Tržište upotrebe, trgovine i vrijednosti hrastovog drveta već se nekoliko posljednjih decenija sve više pomiče na pilansko i funirsko drvo. U Njemačkoj se danas nigdje ne prehranjuje stoka kresanjem ili sukanjem hrastovog lišća, niti se svinje hrane žirom. U Slavoniji se još prije 100 god. prodao posjed od 40.000 ha šume -na osnovu procjene vrijednosti žira i šiške. > Biološko-ekolo´ško značenje hrastova je u njegovom korijenovom sistemu, koji već kod mladih stabala pokazuje veliku energiju i intenzitet u rastu. Lužnjak još više nego kitnjak. T o ih osposobljuje da duboko prodiru u gusta i zbijena tla i koriste hranu iz dubokih slojeva, što nijedna druga vrsta drveta n i j e k a d r a. Na taj način hrastovi popravljaju fizikalnu strukturu tla. Njihova otpornost prema vjetrovima osigurava rast sastojina. Njihov se listinac bolje rastvara od smrekovog i bukovog. Pod njihovim svijetlim krošnjama uspijevaju druge vrste drveća. U trećem odsjeku knjige pisac je opširno obradio biologiju hrastova. Rod hrastova, rasprostranjen u Evropi, Svev. Americi i Zap. Aziji ima preko 320 vrsta. Autor nabraja evropske vrste hrastova, te dalje detaljno opisuje morfološke i biološke razlike između kitnjaka i lužnjaka. Posljednji treba više topline ali i podnosi više topline nego kitnjak. U posebnom poglavlju pisac iznosi istraživanja i studiju rasa (ekotipova) i provenijencije obih vrsta hrastova. Razlike među rasa 45 |