DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 51 <-- 51 --> PDF |
U četvrtom odsjeku knjige pisac je obradio uzgajanje hrastovih šuma. S njima se može dobro gospodariti u visokom, srednjem i niskom šumskom uzgoju. Koji će se od ova tri načina izabrati ovisi o cilju gospodarenja, kao i o staništu. Za uzgoj šuma guljača povoljniji je kitnjak. U nekim dijelovima Francuske, Italije i Južne Svajcarske imaju hrastove niske šume važnu gospodarsku ulogu. Pisac daje karakteristiku i današnje stanje svakog od ta tri načina gospodarenja sa hrastovim šumama. Dalje opširno raspravlja o čistim i mješovitim hrastovim sastojinama. Optimalna proizvodnja vrijednog tehničkog drva nikada se ne će moći postići u čistim već uvijek samo u mješovitim hrastovim sastojinama. Unutar mješovite šume treba da hrastove jednodobne ili približno jednodobne sastojine zauzimlju površine od najmanje 1 ha. Hrastove sastojine malih površina, stepenaste strukture ili su prebornog oblika, nisu za optimalnu proizvodnju vrijednog hrastovog drveta sposobne ili samo u ograničenom obliku. U višeslojnim mješovitim sastojinama moraju hrastova stabla, koja se uzgajaju za vrijedno tehničko drvo svakako biti u vladajućem sloju. Značenje uzgoja hrasta u mješovitim sastojinama postajalo je to jasnije, što su se postavljali veći zahtjevi na kvalitet hrastovog drva. Tim je kod hrastova više nego kod drugih vrsta drveća postalo moguće, da -se povezu ekološki ciljevi sa gospodarskim. Mješovite sastojine hrasta kitnjaka i bukve u Jugoslaviji u hrvatskom sređogorju (Psunj, Papuk, Dilj, Bilo Gora, Crni Vrh i Požeška Gora) su po prostranstvu druge u Evropi. Po Wiedemamu mješovite sastojine kitnjaka i bukve spadaju među one, koje su po masi najbogatije i najvrednije. Unošenje smreke i bukve u te sastojine ne može se preporučiti. Mješovite sastojine kitnjaka i graba manje su rasprostranjene. Jasen je u ekološkom pogledu osobito pogodna vrsta za mješovite hrastove sastojine. Vrlo dobra je smjesa lužnjaka sa grabom. Lužnjakove nizinske šume su po snazi uzrasta te proizvodnji mase i vrijednosti najsposobnije mješovite sastojine listača. Mješovite sastojine lužnjaka i smreke su iz klimatskih i pedoloških razloga ograničene na mala područja i rijetka staništa. Od prirode dolaze u ograničenom opsegu u Istočnoj Njemačkoj na pjeskovitim tli ma sa visokom podzemnom vodom. Ne treba težiti za umjetnim osnivanjem mješovitih sastojina kitnjaka i bora a još manje za sastojinama lužnjaka i smreke. Mješovite sastojine kitnjaka i jele rjeđe se nalaze; one su ograničene na staništa na kojima obje vrste po prirodi pridolaze. Na osnovu nekoliko primjera pokusnih ploha pisac zaključuje, da nije moguće postaviti jedinstvena pravila za uzgoj i njegu hrastovih sastojina, koja bi odgovarala za sve prilike. Sto se tiče uzgoja i njege nema bitnih razlika između lužnjaka i kitnjaka. Provedba tih mjera ovisi o danim okolnostima, koje se moraju za svaku sastojinu jasno prosuditi. Cilj gospodarenja u hrastovim sastojinama postizava se tek u dužem vremenskom periodu, kod ophodnje od 150 god. To prije svega vrijedi za proizvodnju furnirskog drveta. Taj se cilj može postići tek radom više generacija sposobnih šumarskih stručnjaka. U provedbi šumsko uzgojnih mjera mora postojati kontinuitet. O kvaliteti buduće sastojine pada odluka najranije u srednjoj dobi letvenjaka, to je kritično doba. Važno je izabrati te odrediti broj vrijednih stabala koja će se uzgajati do konca ophodnje. Prema Jüttneru treba da je takovih stabala u potpuno sklopljenoj sastojini: ´ I. II. III. . umjer. jaka umjer. jaka umjer. jaka ´ pror. pror. pror. pror. pror. pror. 140 141 110 160 124 249 143 160 108 84 123 94 183 109 180 86 66 99 74 138 87 Radi izlučivanja manjeg ili većeg broja stabala na pr. uslijed zimotrenosti treba da je ukupni broj izabranih stabala nešto veći. U sastavu 1. boniteta 150—180 U sastavu 2. boniteta 180—220 U sastavu 3. boniteta 200^-250 Koji će se način njege i uzgajanja šuma odabrati ovisi o cilju gospodarenja. Ali i uzgoj »običnog« hrastovog drva često je iz raznih razloga opravdan. U tom se slučaju mora uzgojnim mjerama i njegom težiti za što većim prirastom bez obzira na širinu goda. Cilj njege mladika - je poboljšanje sastojine. Ta njega treba da započnemo već u pomladnom razdoblju. U najboljem slučaju troškovi jedva pokrivaju prihode. Ne mogu se propisati jedinstvena pravila, ali se te mjere općenito odnose na prosjeca 49 |