DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 53 <-- 53 --> PDF |
sječama treba da je postepen, moguće 2-3 sijeka svakih 3-5 god., nagli prijelaz neka je iznimka. Stepen progaljivanja neka se kreće prosječno 0,4—0,6 potpunog obrasta, što ovisi i o zahtjevima postojeće podstojne sastojine. Hrastove koji tjeraju vodene izbojke treba ukloniti. Ophodnja kod hrasta uvijek je veća nego kod drugih vrsta drveća, jer je hrastovima potrebno dulje vrijeme proizvodnje da postignu određene dimenzije. Da se postigne tehnički poželjni prsni promjer od 00 cm, potrebne su prema Schwappachovim i Jüttnerovim (1955) prihodnim skrižaljkama ove starosti. U sastojinama I. II. III. IV. Prih. Prih. Prih. Prih. razr. razr. razr. razr. Prema Schwappachu (1920) u 180 210 250 — Prema Jüttneru (1955) u 170/175 185/180 220 300 um jer. pror. Prema Jiittneru( 1955) jake prorede u 165/170 180/185 210 — Povećanjem dimenzija raste i vrijednost, ali više kod furnirskih krastova nego kod pilanskog ili za pilenje neupotrebivog drveta. Osobito je velik skok cijena furnirskog drveta iz klase 5 (50—59 cm) na klasu 6 (60—69 cm). Za proizvodnju hrastova 60 cm pr. prom. sa 1 mm šir. godovima treba 300 g. sa 1,5 mm šir. godovima treba 200 g. sa 2,0 mm šir. godovima treba 150 g. sa 3,0 mm šir. godovima treba 100 g. Duljinu ophodnje određuje cilj gospodarenja. Ona se mora odrediti za svaku pojedinu sastojinu ako su ciljevi gospodarenja sa tim sastojinama različiti. Mogu nastati znatni gubici, ako se manje vrijedne sastojine uzgajaju u duljoj a vrijedne sastojine u kraćoj ophodnji, nego što bi ona smjela biti. Glavni cilj lužnjakovih sastojina slavonske savske nizine je proizvodnja hrastovog drveta sa po mogućnosti jednoličnim, oko 3 mm širokim godovima s najmanjom debljinom od 60 cm u ophodnji od oko 150 god. Zdravost hrastovih sastojina treba često ispitivati, te iz njih odmah uklanjati sva bolesna stabla, jer ona brzo gube na vrijednosti. Kao bolesna stabla uzimlju se zimotrena, napadnuta od gljiva, sa rupama nastalim od trulih grana, oštećena gro mom, rušenjem, izvozom i t. d. Autor primjerom (str. 200) objašnjava kontrole drvne zalihe u hrastovoj šumi u Freienwaldu i Spessartu. Što se tiče reguliranja potrajnosti ukazuje na velike rupe, koje postoje između sastojina od 160 god. i onih 350 godina u Spessartu gdje iznose oko 200 god. a u Pfalačkoj najmanje 40—60 god. ali nije bolje ni drugdje. Danas su najveće zalihe krupnog hrastovog drveta moguće u Francuskoj. Te su zalihe neznatne u Hrvatskoj i Slavoniji, gdje su hrastove sastojine danas stare prosječno 50 do 70 godina. Još koncem prošlog stoljeća postojale su na 400.000 ha velikom području slavonskih nizina uz rijeku Savu — velike zalihe za sječu zrelih starih sastojina. Odnos dobnih razreda tih sastojina mogao je prema mišljenju autora odgovarati onom, koji je oko god. 1900 bio na 42.000 ha šuma brodske imovne općine. Tamo su bile ove hrastove sastojine: Preko 120 101 81 61 41 21 1 god. do do do do do do 120 100 80 60 40 20 god. god. god. god. god. god. 29% 0,1% 0,6% 4,1»/, 6,1% 22,8% 37,3°/» Prema J e n t s c h-u je god. 1898. bilo u čitavom području rijeke Save oko 124.000 ha (31%) prosječno 240 godina starih hrastovih sastojina. U jednoj 210 god. staroj lužnjakovoj sastojini vinkovačkog kotara bilo je po ha 87 hrastova sa drvnom masom od 785 m». Nisu bili rijetki prsni promjeri od 2 metra te visine od 40 i više metara. U kako brzom tempu je iskorišćavanje za sječu zrelih starih sastojina tog područja proteklo, prikazuje tabela tih sastojina razvrstanih po starosti za god. 1920.: Preko 140 121 101 81 61 41 21 1 god. do do do do do do do 140 120 100 80 60 40 20 god. god. god. god. god. god. god. 5,9% 0,5% 1,8% 6% 8,5% 19,8% 35% 22,5"/. Prema tim autorovim podacima prosječeno je u roku od 20 godina preko 23% starih slavonskih hrastika. U međuvremenu je iskorišćavanje za sječu zrelih starih sastojina daleko napredovalo tako, da danas postoje tek neznatni ostaci. Glavna masa sastojina danas je, 51 |