DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 6     <-- 6 -->        PDF

učinit će se to u saglasnosti s odgovarajućim kotarevima. Zadatak je tih gospodarstava
da se bave uzgojem, njegom, zaštitom i eksploatacijom šuma, da se
bave lovnom privredom te, da bi se zemljište što racionalnije koristilo, i poljoprivrednom
proizvodnjom gdje za to postoje uslovi.


Novo formirana šumska gospodarstva omogućit će u prvom redu potrajno
gospodarenje na većim šumskim kompleksima. Dosadanje rascjepkane šumarije
nisu često mogle da vode potrajno gospodarenje, jer su površine šuma koje su
one obuhvatale bile premale, te prema tome često nisu imale potreban raspored
dobnih razreda. Osim toga, takve šumarije onemogućavale su da stručnost
šumarskog osoblja dođe do punog izražaja. Upravitelji šumarija bavili su se
daleko više administrativnim poslovima nego radom u šumama, a nisu niotkuda
dobivali stručnu pomoć. Novo formirana gospodarstva omogućit će da se izvrši
koncentracija stručnjaka po pojedinim granama djelatnosti (za uzgoj, za eksploataciju,
za zaštitu, za sjemenarstvo, za plantažne šume i t. d.) tako da će
rukovodioci na šumarijama moći dobiti punu stručnu pomoć.


Nova organizacija omogućuje također da se u uzgojne radove i njegu postojećih
šuma ulažu veća sredstva nego dosada, te da se na taj način prirast u
tim šumama poveća. Da se daleko bržim tempom nego dosada vrši unošenje
četinara u malovrijedne bukove i grabove šume. Nova organizacija omogućuje
daleko veću primjenu mehanizacije nego sadanja, jer će se moći koncentrirati
sredstva za nabavku te mehanizacije, a osim toga se ona na većem kompleksu
može daleko racionalnije iskoristiti nego na dosadašnjim šumarijama. Nabavit
će se mehanizacija za uzgojne radove, za eksploataciju, za njegu šuma, za podizanje
plantaža i t. d.


Naša Republika preuzela je obavezu da u 20-godišnjem periodu podigne
oko 450.000 ha plantaža od toga oko 220.000 plantaža topola i ostalih brzorastućih
lišćara i oko 230.000 ha kultura i plantaža četinara. S tim u vezi pred novo
stvorenim šumskim gospodarstvima stoje veliki zadaci. U prvom redu trebat će
izlučiti površine na kojima će se vršiti plantažiranje. U obzir dolaze površine
koje se danas nalaze pod šikarama, grabovim panjačama i drugim malovrijednim
sastojinama, koje ne daju gotovo nikakvog prihoda. Osim toga dolaze u
obzir površine koje se danas smatraju poljoprivrednim iako na njima zapravo
ne raste ništa (razne šikare i pašnjaci na teritoriju između Save i Drave te vrištine
i bujadare na teritoriju Like, Korduna i Banije). Na svim onim površinama
gdje za to postoje uvjeti, proizvodit će se pored drvne mase i poljoprivredni
proizvodi, u prvom redu razne krmne smjese, da bi se zemljište što racionalnije
iskoristilo i da bi se stvorilo potrebno đubrivo za đubrenje plantaža. Ako bi se
silazna hrana proizvodila samo na 1/s od gore spomenutih površina moglo bi
se uz primjenu modernih agrotehničkih mjera proizvesti silazne hrane za
ishranu pola miliona goveda godišnje, što iznosi po prilici polovinu današnjeg
stočnog fonda NR Hrvatske.


Da bi se mogli izvršiti tako krupni zadaci bit će potrebno da se izgradi
stalna radna snaga u šumarstvu. Poznato je, da danas uglavnom sve radove na
eksploataciji i na uzgoju vrši sezonska radna snaga. Iz godine u godinu sve je
teže naći takvu radnu snagu, jer nitko neće da se upošljava samo za 3—4 mjeseca
u godini dana. Osim toga efekat rada takvih radnika je vrlo nizak. Uvođenjem
mehanizacije u sve vrste radova u šumarstvu stvorit će se izvjestan
broj visokokvalificiranih radnika. Stalni radnici će iz godine u godinu sticati


4