DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1960 str. 62 <-- 62 --> PDF |
mijske prerade. Karakteristika razvoja cijele drvne industrije jest u koncentraciji primarne prerade uz sirovinske centre i mehaničko i kemijsko iskorišćivanje drveta. Analizirajući potrošnju piljene građe četinjača u Čehoslovačkoj, autor dolazi do zaključka, da će se sve više tražiti samo kvalitetan piljeni materijal i da će se prema tome sve manje moći plasirati kratka građa slabe kvalitete. Ovakvo stanje zahtjeva i promjenu u današnjim koncepcijama raspiljivanja trupaca, koje se baziraju na rasponu maksimalnog kvantitativnog iskorišćenja. Suština nove koncepcije pilanske prerade leže u tome, da se iz trupca pili samo normalna građa, a ne i tanki materijal i kratice iz bočne zone trupca. Bočni dijelovi trupca ostavili bi se neraspiljeni i predali za daljnju kemijsku preradu u papir ili ploče. Prema izvršenim pokusnim piljenjima izlazi, da bi se novim načinom piljenja dobilo oko 60°/o piljenica, praktički samo boljih kvaliteta, tj. isto koliko i dosadašnjom tehnikom (ukupno iskorišćenje po dosadašnjoj tehnici prerade iznosilo je oko 68%; 8°/o su predstavljale piljenice najlošijih klasa, kratice i ostali manje vrijedan materijal). Novom tehnikom prerade ukupno industrijsko iskorišćenje trupaca (mehaničko i kemijsko) iznašalo bi ´oko 83% prema prijašnjih 77%, tj. dobilo bi se povećano iskorišćenje za 6%. Nova tehnika prerade pretstavljala bi i pojednostavljenje pilanske proizvodnje, koja bi se svela uglavnom na raspiljivanje na jarmači i okrajčivanje. Znatno bi se pojednostavnilo i klasiranje piljenica. Okorci bi se u većim pogonima usitnjavali na ivere. Time bi se postigla veća produktivnost u pilanskoj proizvodnji (eliminiranje rada oko prikraćivanja, transportiran ja i manipuliranja kratkih piljenica). Sadašnje klasificiranje trupaca bazira na potrebama raznih industrija, a ne na najpovoljnijem načinu prerade trupaca. Obzirom na neekonomičnost prerade tankih trupaca na pilanama bilo bi potrebno granicu debljine pilanskih trupaca podići od 15 cm (na tanjem kraju) na 20 cm. Ing. Marijan Brežnjak Kolesnikov A . I.: DEKORATIVNIE FORMI DREVESNIH POROD, Moskva 1958., 272 str. velikog aktavnog formata, sa 156 crteža i fotografija u tekstu i 8 koloriranih tabla. U knjizi su sadržani podaci o dekorativnim formama raznog drveća i grmlja, koje se odlikuju posebnim uzrastom, oblikom krošnje, oblikom i bojom lišća, kao i posebnom bojom cvjetova. U njoj je prikupljen, dobro obrađen i sređen opsežan materijal iz ovog područja. Javno zelenilo sastavljeno iz raznog drveća i grmlja od´ velike je važnosti ne samo u higijenskom nego i u estetskom pogledu. Materijal korišten u ovu svrhu treba da sadrži i pruža dekorativne elemente. Kod toga je od važnosti uzrast drveta ili grma, oblik i veličina listova, cvjetova i plodova, a također i njihova boja. Pojedino drveće ima svoj spicifičan habitus. Hrastovi se odlikuju snažnim uzrastom, lipe okruglom i gustom krošnjom, obična breza visećim granama, a smrče koničnom krošnjom. Estetski efekt parkovnih nasada znatno se podiže uzgajanjem i forsiranjem forma drveća i grmlja piramidalnog, stupolikog kišobranastog, okruglastog, penduloznog, puzećeg i si. oblika. Od važnosti su kod toga razne juvenilne forme, oblici raznobojnog lišća i si. U prvom dijelu ove knjige govori se općenito o formama drveća i grmlja. Raspravlja se o biološkim osobinama pojedinih forma s obzirom na njihov postanak i razvitak. Govori se o vegetativnim hibridima i juvenilnim formama. Doneseni su podaci o hibridima Crataegomespilus, hibridima unutar Syringa-vrsta, hibridima između jorgovana i jasena, kao i hibridima uzgojenim cijepljenjem masline na razne jasene, jorgovan i kalinu. Navedeni su i podaci o juvenilnim formama, retinospora-oblicima, kod pačempresa, tuja i borovica. Od interesa su podaci o juvenilnoj formi Cryptomeria elegans. U većem broju tabela prikazane su forme glavnih vrsta drveća s obzirom na oblik krošnje, veličinu, boju i oblik lista, kao i s obzirom na promjene u boji cvjetova. Navedene su razne forme u uzrastu četinjavog i lisnatog drveća i grmlja. Od gimnosperma spominju se u tome pogledu 22 vrste drveća i 5 vrsta grmova, a od angiosperma 35 vrsta drveća i 7 vrsta grmova. Slično je učinjeno i za ostale promjene kod drveća i grmlja. Opisan je i način razmnažanja raznih dekorativnih oblika. U drugom dijelu knjige opisane su dendrološke osobine i važnija nalazišta pojedinih forma drveća i grmlja. U prvom redu opisane su piramidalne, stupolike, čunjaste, kišobranaste, okruglaste, vretenaste i druge forme (forme: pyramidalis, pyramidalis, pyramid´formis,´ columnalis, strictus, fastigiatus, crectus i dr.). Slijede zatim opisi forma okrugle, jajolike i kišobranaste krošnje {forme: globosus, globularis, ovalis, ovularis, ovatus, oviformis, sphaeroideus, |